BIOLOGIJA-GLJIVA

oblika, sa listastim himenoforom, priĉvršćen ekscentriĉno postavljenom
kratkom drškom za supstrat. Zbog ovakvog izgleda svrstavan je zajedno sa
rodovima Pleurotus i Polyporus, ali su molekularne analize pokazale da je
filogenetski znatno bliţi micenama.
Porodica Physalacriaceae obuhvata 170 vrsta koje naseljavaju
uglavnom terestriĉna staništa, ali ima i predstavnika koji se mogu naći u
vodenim ekosistemima gdje parazitiraju na algama. Bazidiokarp je uglavnom
peĉurka sa listastim himenoforom i prstenom na dršci, ali ima i vrsta sa
zatvorenim trbušastim i resupinantnim plodnim tijelima. Ovde spada
parazitska gljiva Armillaria mellea (puza ili medenjaĉa) koja izaziva bijelu
truleţ drveta (Slika 134). Raste u velikim grupama pri dnu stabala i trulih
panjeva. Ovo je jestiva gljiva koja ima široku primjenu u farmaceutskoj
industriji. U Physalacriaceae spade i jestiva vrsta Flammulina velutipes koja
se komercijalno uzgaja.
Slika 133. Mycena renati
Slika 134. Armillaria mellea
Porodica Pleurotaceae obuhvata stotinjak vrsta u okviru 5 rodova.
Dominiraju vrste sa listićavom peĉurkom i bijelim sporama, bez izraţenog
prstena na ĉesto ekscentriĉno postavljenoj dršci. Znatan broj vrsta su paraziti
koji izazivaju truljenje stabala. Brojne su i nematofagne vrste koje obrazuju
specifiĉne hife sa adhezivnim ĉvorovima. Pomoću njih se zakaĉe za nematode
koje kraj njih prolaze i ubrizgaju im toksin. Nematode im sluţe kao dodatni
izvor azotnih jedinjenja. Najpoznatiji predstavnik ove porodice je bukovaĉa
Pleurotus ostreatus koja se komercijalno uzgaja za ishranu.
Porodica Pluteaceae obuhvata oko 400 vrsta u okviru 4 roda. To su
peĉurke koje imaju listast, slobodan himenofor na kom se obrazuju ruţiĉaste
spore. Najveći broj vrsta pripada rodovima Pluteus i Volvariella. U našim
krajevima je ĉesta jestiva vrsta Pluteus cervinus (Slika 135), poznata kao
jelenska krovnjaĉa, ĉije cistidije imaju izraštaje u obliku jelenskih rogova, a
klobuk je boje jelenskog krzna. Javlja se na panjevima i trulim stablima. Ovoj
familiji pripadaju i jestive Volvariella bombycina i Volvariella volvacea, koja
181