You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
i Calocybe indica (mlijeĉna gljiva) koja se i komercijalno uzgaja. Ovo su
ektomikorizne gljive koje formiraju peĉurke sa listastim himenoforom i golom
drškom bez izraţenog prstena. Neki predstavnici, kao što je Asterophora
parasitica, su paraziti na gljivama iz rodova Russula i Lactarius.
Porodica Marasmiaceae obuhvata 54 roda i oko 1600 vrsta gljiva.
Ţive u mikorizi sa vaskularnim biljkama, kao paraziti na drveću ili kao
saprotrofi. Dominiraju vrste sa listićavom peĉurkom i bijelim sporama, bez
izraţenog prstena na centralno postavljenoj dršci. Samo nekoliko vrsta ima
kortikoidan talus. Oko 500 vrsta iz ove porodice pripada rodu Marasmius. To
su sitne peĉurke ĉiji preĉnik šešira ne prelazi nekoliko centimetara. Himenofor
je listast, obiĉno sa široko razmaknutim listićima. Drška je tanka, bez prstena i
volve. Ĉeste su vrste Marasmius bulliardii i Marasmius rotula (Slika 132).
Nemaju svi predstavnici porodice Marasmiaceae sitne peĉurke. Tako npr.
ovde pripada i rod Lentinula, ĉiji je najpoznatiji predstavnik jestiva i
medicinski znaĉajna gljiva shiitake – Lentinula edodes. Ovde spada i otrovna
vrsta zavodnica – Omphalotus olearius.
Slika 131. Inocybe lacera
Slika 132. Marasmius rotula
Porodica Mycenaceae obuhvata 10 rodova sa preko 700 do danas
opisanih vrsta. To su saprotrofne gljive koje takoĊe obrazuju sitne peĉurke ĉiji
šešir ima obiĉno 1 do 3 centimetra u preĉniku. Šešir je zvonast, sa izraţenim
strijama. Na list astom himenoforu se obrazuju bijele spore. Drška je tanka i
lomljiva, bez prstena i volve (Slika 133). Obiĉno mirišu na hlor. Veliki broj
micena su otrovne vrste: Mycena pura sadrţi muskarin, Mycena cyanorrhiza
sadrţi psilocibin itd. MeĊu micenama se nalaze i vrste koje imaju sposobnost
bioluminiscencije, kao što je npr. Mycena chlorophos koja emituje blijedo
zelenu svjetlost. Neki predstavnici ove familije izgledom bazidiokarpa liĉe na
bukovaĉe. Panellus stipticus je bioluminiscentna gljiva ĉija plodna tijela rastu
na stablima drveća u grupama, poput crepova na krovu. Šešir je bubreţastog
180