BIOLOGIJA-GLJIVA

koji razlaţu raspadajući biljni materijal, a neke vrste su mikorizalne. Tipiĉan
predstavnik je Clavaria fragilis (Slika 127).
Porodica Cortinariaceae obuhvata 2100 saprotrofnih i mikoriznih
gljiva. Plodno tijelo im je tipa peĉurke sa listastim himenoforom na kom se
obrazuju rĊastosmeĊe bradaviĉaste spore. Mladi primjerci imaju
karakteristiĉan njeţan djelimiĉni veo koji se oznaĉava kao kortina (lat.
koprena ili zavjesa) zbog ĉega se ove gljive nazivaju još i koprenke. U ovoj
porodici se nalaze i neke smrtno otrovne vrste kao što je crvenjaĉa Cortinarius
orellanus.
Porodica Entolomataceae obuhvata oko 1500 vrsta koje obrazuju
peĉurke sa listastim himenoforom sraslim za dršku. Prepoznatljive su po
karakteristiĉnim ruţiĉastim ili smeĊkastorozim sporama sa izraţenim
kvrţicama na površini i poligonalnim presjekom. Kod mladih primjeraka rub
klobuka je uvijen prema unutra po ĉemu su i dobile naziv (grĉ. entos –unutra,
loma – rub). Stariji primjerci imaju ravan klobuk, ĉesto sa centralnim
ispupĉenjem. Uglavnom su saprotrofi koji ţive u šumama i na livadama gdje
razlaţu biljni materijal u fazi raspada. Ovde spada jestiva brašnjaĉa Clitopilus
prunulus, ali i brojne otrovne vrste kao što je Entoloma sinuatum.
Slika 127. Clavaria fragilis
Slika 128. Fistulina hepatica
Porodica Fistulinaceae obuhvata svega 8 vrsta meĊu kojim je
najpoznatija Fistulina hepatica (Slika 128), u narodu poznata kao volovski
jezik, vukovo meso ili jetrenjaĉa. Nazive je dobila zbog crvene boje plodnog
tijela koje podsjeća na svjeţe meso i ispušta crveni sok kad se zasijeĉe.
Bazidiokarp je konzolastog tipa sa cjevastim himenoforom. Dršku ili nemaju
ili je kratka i ekscentriĉno postavljena. Iako nema listast himenofor i
morfološki podsjeća na gljive iz reda Polyporales, DNK analize su pokazale
da su filogenetski bliske sa gljivama iz porodice Schizophyllaceae.
178