BIOLOGIJA-GLJIVA

Psathyrella aquatica, koja je jedina do sad opisana vrsta koja naseljava
brzotekuće potoke i obrazuje peĉurku sa listastim himenoforom ispod vode.
Kod većine predstavnika familije Agaricaceae bazidiokarp je tipiĉna
peĉurka sa listastim himenoforom. Listići su tanki i nisu vezani za dršku.
Klobuk je pravilan, ravan ili sa ispupĉenim vrhom. Drška je postavljena
centralno i nosi prsten koji predstavlja ostatak djelimiĉnog omotaĉa koji štiti
mladu peĉurku. Osnova drške je proširena u volvu. Ovakav tip graĊe plodnog
tijela imaju npr. Agaricus arvensis, Agaricus campestris, Coprinus comatus,
Lepiota helveola, Macrolepiota procera itd. U familiju Agaricaceae su
svrstane i neke gljive sa zatvorenim, angiokarpnim plodnim tijelima. Ovde
pripadaju puhare ĉije se bazidije formiraju na unutrašnjoj strani komorica
sporogene glebe koja je zatvorena omotaĉem peridijom. Ovakvi bazidiokarpi
se javljaju npr. kod vrsta: Bovista plumbea, Calvatia fumosa, Langermannia
gigantea, Lycoperdon perlatum itd. Do danas je opisano oko 1340 vrsta koje
pripadaju porodici Agaricaceae. MeĊu predstavnicima ove familije se nalaze
brojne cijenjene jestive, ali i otrovne vrste.
Plodno tijelo kod predstavnika familije Amanitaceae je tipiĉna
peĉurka sa pravilnim, polukuglastim ili raširenim klobukom, bijelim, njeţnim
listićavim himenoforom, bijelim sporama i centralno postavljenom tankom
drškom sa izraţenim prstenom i volvom. Mladi primjerci su obavijeni
potpunim omotaĉem i imaju karakteristiĉnu formu „jajeta“. Do danas je
opisano 520 vrsta. MeĊu predstavnicima ove familije se nalaze brojne
cijenjene jestive vrste kao što su Amanita caesarea i Amanita rubescens, ali i
neke od najotrovnijih gljiva na svijetu, kao što su Amanita phaloides, Amanita
virosa, Amanita verna, i uglavnom nesmrtonosne, ali ipak izrazito otrovne
vrste Amanita muscaria i Amanita pantherina. Zelena pupavka Amanita
phaloides se smatra najotrovnijom gljivom na svijetu. Letalna doza za ĉovjeka
prosjeĉne teţine 70-80 kg iznosi oko 20 g, što predstavlja masu jednog srednje
razvijenog plodnog tijela. Ova gljiva je najĉešći uzroĉnik smrti usljed trovanja
peĉurkama.
Porodica Clavariaceae obuhvata oko 120 vrsta gljiva koje se zbog
specifiĉnog izgleda plodnog tijela koje podsjeća na korale zovu još i koralne
gljive. MeĊutim, ne pripadaju sve koralne gljive ovoj porodici. Tako npr.
Ramaria spp. imaju tipiĉno koralno plodno tijelo, ali su DNK analize
pokazale da nisu filogenetski blisko povezane sa drugim vrstama iz ove
porodice. U Clavariaceae spadaju i neke vrste koje formiraju tipiĉnu peĉurku
sa listastim himenoforom, kao što su gljive iz roda Camarophyllopsis, kao i
neke kortikoidne gljive iz roda Hyphodontiella. Ipak najveći broj vrsta ima
tipiĉno koralno ili batinasto, manje ili više razgranato plodno tijelo, ĉesto
jarkih boja (ţuto, narandţasto, ljubiĉasto, ali i bijelo i potpuno crno).
Karakteristiĉno za ovu familiju jeste da im hife ne obrazuju kljunasti izraštaj,
kao i da bazidije formiraju dve ili ĉetiri bazidiospore. Uglavnom su saprotrofi
177