BIOLOGIJA-GLJIVA

determinacije vrste. Kod primitivnijih predstavnika himenija sa bazidijama se
nalazi na gornjoj površini plodnog tijela i kao takva izloţena je nepovoljnim
uticajima spoljašnje sredine. Većina predstavnika ima himeniju sa donje
strane bazidiokarpa ĉime je djelimiĉno zaštićena od uticaja sredine. Mlada
plodna tijela su kod nekih predstavnika obavijena djelimiĉnim (velum
partiale) ili potpunim omotaĉem (velum universale) koji pruţaju dodatnu
zaštitu bazidijama u razvoju. Prilikom sazrijevanja plodnog tijela velum puca
ĉime se omogućava rasijavanje bazidiospora. Pritom na klobuku ostaju krpice,
a na dršci prsten i volva ĉije prisustvo i izgled takoĊe predstavljaju bitne
karakteristike za odreĊivanje vrste. Gljive sa potpuno zatvorenim, trbušastim
plodnim tijelima imaju spore najbolje zaštićene od nepovoljnih uticaja
spoljašnje sredine, ali se i najteţe rasijavaju.
U klasu Agaricomycetes najĉešće spadaju gljive koje obrazuju
mikorizu sa vaskularnim biljkama. Manji broj predstavnika su saprotrofne
terestiĉne gljive, a samo mali broj vrsta naseljava vodenu sredinu. Brojne su i
parazitske vrste. Najveći broj jestivih, ali i otrovnih vrsta spada upravo u ovu
klasu.
Klasa Agaricomycetes se dijeli na dvije potklase: Agaricomycetidae i
Phallomycetidae.
Podklasa Agaricomycetidae sadrţi 6 redova:
Red Agaricales obuhvata preko 13000 vrsta gljiva svrstanih u 33
porodice i 413 rodova. Ovde pripada najveći broj klasiĉnih peĉurki sa
listastim himenoforom, ali ima i predstavnika sa zatvorenim plodnim tijelima.
Prema savremenoj sistematici iz 2007. godine na osnovu rezultata izvršenih
DNK analiza upravo je ovaj red pretrpio najveće izmjene. Naime, za neke
vrste koje imaju listast ili rebrast himenofor, kao što su Hygrophoropsis
aurantiaca i Paxillus involutus se ispostavilo da su filogenetski znatno bliţe
gljivama iz grupe vrganja nego ostalim peĉurkama iz reda Agaricales kojima
su morfološki daleko sliĉnije pa su svrstane u red Boletales. TakoĊe, za gljive
iz rodova Russula i Lactarius koje imaju listast himenofor se pokazalo da su
filogenetski znatno udaljenije od ostalih predstavnika ovog reda pa je formiran
zaseban red Rusullales. Ista situacija je i sa lisiĉarkama: formiran je zaseban
red Cantharellales ĉiji sistematski poloţaj još uvijek nije jasno definisan i nije
utvrĊena potklasa kojoj pripadaju pa se, kao i Rusullales oznaĉavaju kao
incertae sedis. S druge strane, molekularne i filogenetske analize su pokazale
da su puhare i gljive sa klavaroidnim plodnim tijelima srodne listićavim
peĉurkama.
Gljive iz reda Agaricales su široko rasprostranjene i mogu se naći na
svim kontinentima. Rijeĉ je o terestriĉnim gljivama, sa izuzetkom vrste
176