BIOLOGIJA-GLJIVA

šumarstvu i voćarstvu. Nectria cinnabarina prodire preko povreĊene kore,
zalomljenih granĉica i drugih rana gdje se micelija prvo razvija u nekrotiĉnom
tkivu, a zatim se širi i na zdrave dijelove domaćina. U proljeće se pod korom
obrazuju jastuĉaste strome intenzivne roze boje. Potom se na površini kore
javljaju narandţasti jastuĉići sa palisadno poredanim konidioforima. Ove
strome se obrazuju tokom ĉitave godine i naroĉito su upadljive u toku vlaţnog
vremena kada bubre. Jednoćelijske, ovalne ili cilindriĉne konidije se
oslobaĊaju u sluzavoj masi. Zimi na stromi mogu obrazovati loptaste,
mrkocrvene peritecije sa razvijenim parafizama u himenijskom sloju (Slika
119). Unutar cilindriĉnih askusa se obrazuje 8 dvoćelijskih askospora koje u
rano proljeće cure kroz ostiolum. Spore se raznose vjetrom ili kišnim kapima i
inficiraju nove biljke. Najĉešće parazitiraju na bukvi, javoru, brezama i
drugom listopadnom drveću, a javljaju se i na jabukama i orasima. Vrsta
Nectria galligena izaziva rak kore jabuke.
A B
Slika 118. Fusarium sp.
(makrokonidije)
Slika 119. Nectria cinnabarina
(peritecija)
U red Hypocreales spada i rod Cordyceps koji parazitira na insektima i
drugim artropodama. MeĊu entomofagim gljivama naroĉito je cijenjena gljiva
zombi Ophiocordyceps sinensis, koja se koristi u tradicionalnoj kineskoj
medicini (cijena dostiţe i 20.000 dolara po kilogramu pa ĉesto dolazi do
katastrofalnih sukoba izmeĊu stanovnika sela na podruĉjima gdje raste).
Gljive iz roda Trichoderma se koriste u biokontroli drugih gljiva koje
izazivaju oboljenja biljaka.
Ostali redovi u okviru podklase Hypocreomycetidae su
Coronophorales, Microascales i Melanosporales. Red Coronophorales
obuhvata oko 90 saprotrofnih vrsta. Predstavnici reda Microascales su takoĊe
saprotrofi u zemljištu, na raspadajućem biljnom materijalu ili na izmetu
ţivotinja. MeĊu njima ima i patogena, kao što je Ceratocystis fimbriata, koja
izaziva oboljenje slatkog krompira, a moţe inficirati i biljku kakao. Red
163