BIOLOGIJA-GLJIVA

Slika 117. Ţivotni ciklus Claviceps purpurea
U umjereno-kontinentalnom podruĉju naroĉito su široko
rasprostranjene gljive iz roda Fusarium. Veliki broj vrsta su saprotrofi u
zemljištu koje svojom aktivnošću povećavaju kvalitet zemljišta. MeĊutim,
meĊu njima se nalaze i brojni patogeni biljaka i ţivotinja, kao i vrste koje
produkuju mikotoksine koji kroz lanac ishrane dospijevaju u organizam
ĉovjeka. Fusarium solani se tako normalno moţe naći u zemljištu, kod
ĉovjeka izaziva osteomijelitis (infekcija kostiju), dermatomikozu i keratitis
(oboljenje oĉiju), a takoĊe moţe dovesti i do truljenja korijena krompira, soje,
krušaka i drugih ekonomski znaĉajnih biljaka. Naroĉito velike štete u
poljoprivredi nanosi Fusarium graminearum koji inficira jeĉam, pšenicu i
kukuruz. Rod Fusarium karakteriše produkcija dva tipa konidija:
makrokonidija i mikrokonidija. Sa razgranate septirane micelije polaze
konidiofori koji se na krajevima granaju u tanke fijalide. Kraće fijalide
produkuju septirane, zašiljenje makrokonidije (Slika 118), dok su
mikrokonidije okrugle, obiĉno bez septi i produkuju se na izduţenim
fijalidama.
Rod Nectria obuhvata oko 80 vrsta koje ţive kao saprotrofi na drvnoj
masi u fazi raspadanja, ali i kao paraziti na drveću, nanoseći velike štete u
162