BIOLOGIJA-GLJIVA

najkancerogenija supstanca biološkog porijekla. U organizam ĉovjeka
toksin najĉešće dospijeva preko mlijeka, mesa i mlijeĉnih proizvoda u
kojim se moţe naći kada se stoka hrani buĊavom hranom. Zanimljivo
je da ova gljivica inaĉe ţivi kao saprotrof u zemljištu, a patogena je i
za biljke. Ĉesta je na ţitaricama, leguminozama i lješnjacima.
Konzumiranje kontaminirane hrane moţe dovesti do raka jetre. Neki
predstavnici ovog roda imaju znaĉajnu industrijsku primjenu: A. niger
se koristi za dobijanje limunske kiseline, a A. oryzae za dobijanje
amilaze i u proizvodnji soja sosa.
‣ Podklasa Mycocaliciomycetidae sadrţi uglavnom saprotorfne
lihenizovane gljive koje obrazuju apoteciju, kao što su npr.
Mycocalicium subtile i Sphinctrina turbinata.
Klase Lichinomycetes i Arthoniomycetes obuhvataju gljive koje
ulaze u sastav lišajeva. Plodna tijela su im tipa apotecije.
Klasa Lecanoromycetes je najveća klasa lihenizovanih gljiva. Samo
red Lecanorales obuhvata oko 6000 vrsta lihenizovanih gljiva meĊu kojima su
široko rasprostranjeni rodovi Cladonia, Lecanora, Alectoria, Parmelia,
Cetraria, Evernia, Usnea, Ramalina, Lobaria, Peltigera, Xanthoria i druge.
Slika 111. Evernia sp.
Slika 112. Xanthoria parietina
Klasa Geoglossomycetes obuhvata terestriĉne gljive koje obrazuju
batinaste askokarpe veliĉine 2-8 cm. Zbog specifiĉnog oblika plodnih tijela u
narodu su poznati kao „zemljini jezici“ (eng. earth tongues). Himenija se
nalazi na gornjem dijelu askokarpa. Obiĉno su tamne boje zbog mrkih,
višećelijskih spora. Predstavnik je Geoglossum glutinosum.
157