BIOLOGIJA-GLJIVA

Slika 97. Geosiphon pyriformis
Zanimljivo je da je Geosiphon pyriformis prvobitno klasifikovan kao
sifonalna (cenocitiĉna) ţuto-zelena alga Botrydium pyriforme. Kasnije je zbog
prisustva hitina u ćelijskom zidu i simbiotskog ţivota sa cijanobakterijom
predloţeno da se svrsta u lišajeve. MeĊutim, ovaj tip simbioze je intracelularni
i razlikuje se od simbioze koje obrazuju cijanobakterije i gljive u sastavu lišaja
i daleko više podsjeća na endotrofnu mikorizu. Hifa gljive obrazuje tzv.
„sifonalni mjehur” preĉnika 0,5 do 2 mm, koji raste na površini zemljišta.
Gornje dvije trećine mjehura su ispunjene filamentima i heterocistama
Nostoc-a, koji vrši fotosintezu i fiksaciju atmosferskog azota, a unutrašnjost je
ispunjena lipidnim kapljicama (Slika 97).
Klasa Paraglomeromycetes sadrţi jedan red Paraglomerales koji
obuhvata jednu porodicu Paraglomeraceae sa svega tri predstavnika:
Paraglomus laccatum, Paraglomus occultum i Paraglomus brasilianum. To
su hipogeiĉne gljive koje ţive u arbuskularnoj mikorizi i razmnoţavaju se
pomoću specifiĉnih bezbojnih spora.
6.6. Incertae sedis
U tzv. „incertae sedis“ se ubrajaju organizmi ĉije taksonomsko mjesto
još uvijek nije sa sigurnošću utvrĊeno. U okviru carstva gljiva izdvojena su 4
podrazdjela koja nisu svrstana niti u jedan od razdjela već su oznaĉeni kao
incertae sedis. Rijeĉ je o gljivama koje su ranije svrstavane u podrazdio
Zygomycotina zbog karakteristiĉnog polnog procesa oznaĉenog kao
zigogamija. MeĊutim, analize na molekularnom nivou su pokazale da je ovo
140