You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
iskljuĉivo u kulturi sa korijenom biljke domaćina. Pretpostavlja se da su
upravo ove gljive odigrale znaĉajnu ulogu u stvaranju kopnene flore.
Talus im je uglavnom cenocitiĉna, tj. neseptirana micelija. Samo kod
nekih vrsta na hifama se rijetko javljaju septe. Razmnoţavaju se bespolno,
tako što se na vrhovima hifa produkuju spore koje se nazivaju glomerospore.
Spore se mogu obrazovati kako na hifama koje se nalaze u zemljištu, tako i na
vrhovima hifa koje se nalaze unutar korijena biljke domaćina. Njihovo
rasijavanje vrše najvjerovatnije biljojedne ţivotinje koje riju kroz zemljište.
Kada spora dospije u povoljnu sredinu u blizinu korijenskih dlaĉica
odgovarajućeg domaćina, ona klija i obrazuje germinacionu cijev koja prolazi
izmeĊu ćelija i prodire kroz ćelijski zid ćelija kore, ali ne prodire kroz ćelijsku
membranu. Na ćelijskoj membrani se stvaraju invaginacije u kojima rastuća
hifa formira razgranatu drvoliku strukturu tzv. arbuskulu. Na ovim mjestima
se vrši razmjena nutrijenata izmeĊu biljke i gljive: biljka snabdijeva gljivu
gotovim proizvodima fotosinteze, a gljiva apsorbuje vodu i mineralne materije
i omogućava biljkama efikasniji odgovor na stres izazvan promjenama uslova
u spoljašnjoj sredini. Dugo se smatralo da se predstavnici Glomeromycota
razmnoţavaju iskljuĉivo bespolno. Analize genoma nekih predstavnika su
pokazale da posjeduju gene koji kodiraju sintezu enzima ĉija je funkcija
vezana za proces mejoze. To znaĉi da i ove gljive najvjerovatnije imaju neki
oblik polnog razmnoţavanja iako to još uvijek nije konkretno dokazano.
Budući da je rijeĉ o gotovo iskljuĉivo mikoriznim gljivama teško ih je
determinisati i klasifikovati na osnovu morfoloških karakteristika.
Zahvaljujući molekularnim analizama ribozomalne RNK danas su u okviru
Glomeromycota izdvojene 3 klase:
‣ Glomeromycetes
‣ Archaeosporomycetes
‣ Paraglomeromycetes
Klasa Glomeromycetes sadrţi uglavnom mikorizne, rjeĊe parazitske
gljive, svrstane u tri reda: Diversisporales, Gigasporales i Glomerales.
Predstavnici reda Diversisporales su hipogeiĉne gljive koje obrazuju
endotrofnu mikorizu sa zeljastim biljkama. Obrazuju više tipova razliĉitih
spora po ĉemu je red i dobio naziv. Karakteristiĉan predstavnik je
Diversispora spurca.
Za predstavnike reda Gigasporales je karakteristiĉan poseban tip spora
tzv. auksilarne ćelije. To su ćelije sa tankim ćelijskim zidom na ĉijoj se
138