Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
5.3.4. Mikotoksini
Veliki broj gljiva moţe proizvoditi toksiĉne supstance koje se jednim
imenom nazivaju mikotoksini. To je po hemijskom sastavu heterogena grupa
jedinjenja za koja je zajedniĉko da su male molekulske mase i da nastaju kao
produkti sekundarnog metabolizma gljiva. Generalno se pod mikotoksinima
smatraju samo ona jedinjenja koja sintetišu gljive, a izazivaju oboljenja
ĉovjeka i ţivotinja. Produkti metabolizma gljiva koji izazivaju oboljenja
biljaka se nazivaju fitotoksini, a antibiotici nisu ništa drugo nego mikotoksini
koji djeluju na prokariotske ćelije. TakoĊe, da bi se neko jedinjenje smatralo
mikotoksinom mora da djeluje u niskim koncentracijama. Npr. gljivice
sintetišu i etanol koji je toksiĉan samo u visokim koncentracijama i on se ne
smatra mikotoksinom. U zavisnosti od toga o kojoj se biološki aktivnoj
supstanci radi mogu dovesti do oštećenja jetre, bubrega i nervnog sistema ili
mogu imati kancerogeno dejstvo. Neki od najjaĉih toksina su letalni i u
visokom procentu dovode do smrtnog ishoda. Jedna vrsta moţe kao produkte
sekundarnog metabolizma sintetisati veći broj razliĉitih toksina. TakoĊe, više
razliĉitih vrsta gljiva moţe sintetisati jedan te isti toksin. Mikotoksini su našli
primjenu u farmaceutskoj industriji gdje se u niskim koncentracijama koriste
kao lijekovi protiv razliĉitih oboljenja.
Aflatoksini su grupa toksina koje sintetišu gljivice iz roda Aspergillus.
Vrste Aspergillus flavus i Aspergillus parasiticus produkuju aflatoksin B 1
(Slika 84) , najkancerogeniju supstancu biološkog porijekla. Gljivice se mogu
naći u zemljištu, na sijenu i ţitaricama, u hangarima i silosima. Kada se stoka
ili perad hrani sa nedovoljno isušenim kontaminiranim sijenom ili ţitaricama
toksin se akumulira u njihovom organizmu. Konzumiranjem mlijeka, mesa ili
jaja ovako hranjenih ţivotinja toksin dospijeva u organizam ĉovjeka gdje
izaziva oštećenja i kancer jetre. Na opasno dejstvo aflatoksina je ukazano
1962. godine kada je u Londonu uginulo 100.000 tuĉića koji su hranjeni
brašnom kontaminiranom gljivicom Aspergillus flavus.
Slika 84. Aflatoksin B 1
Slika 85. Citrinin
125