25.11.2021 Views

BIOLOGIJA-GLJIVA

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

5.3.4. Mikotoksini

Veliki broj gljiva moţe proizvoditi toksiĉne supstance koje se jednim

imenom nazivaju mikotoksini. To je po hemijskom sastavu heterogena grupa

jedinjenja za koja je zajedniĉko da su male molekulske mase i da nastaju kao

produkti sekundarnog metabolizma gljiva. Generalno se pod mikotoksinima

smatraju samo ona jedinjenja koja sintetišu gljive, a izazivaju oboljenja

ĉovjeka i ţivotinja. Produkti metabolizma gljiva koji izazivaju oboljenja

biljaka se nazivaju fitotoksini, a antibiotici nisu ništa drugo nego mikotoksini

koji djeluju na prokariotske ćelije. TakoĊe, da bi se neko jedinjenje smatralo

mikotoksinom mora da djeluje u niskim koncentracijama. Npr. gljivice

sintetišu i etanol koji je toksiĉan samo u visokim koncentracijama i on se ne

smatra mikotoksinom. U zavisnosti od toga o kojoj se biološki aktivnoj

supstanci radi mogu dovesti do oštećenja jetre, bubrega i nervnog sistema ili

mogu imati kancerogeno dejstvo. Neki od najjaĉih toksina su letalni i u

visokom procentu dovode do smrtnog ishoda. Jedna vrsta moţe kao produkte

sekundarnog metabolizma sintetisati veći broj razliĉitih toksina. TakoĊe, više

razliĉitih vrsta gljiva moţe sintetisati jedan te isti toksin. Mikotoksini su našli

primjenu u farmaceutskoj industriji gdje se u niskim koncentracijama koriste

kao lijekovi protiv razliĉitih oboljenja.

Aflatoksini su grupa toksina koje sintetišu gljivice iz roda Aspergillus.

Vrste Aspergillus flavus i Aspergillus parasiticus produkuju aflatoksin B 1

(Slika 84) , najkancerogeniju supstancu biološkog porijekla. Gljivice se mogu

naći u zemljištu, na sijenu i ţitaricama, u hangarima i silosima. Kada se stoka

ili perad hrani sa nedovoljno isušenim kontaminiranim sijenom ili ţitaricama

toksin se akumulira u njihovom organizmu. Konzumiranjem mlijeka, mesa ili

jaja ovako hranjenih ţivotinja toksin dospijeva u organizam ĉovjeka gdje

izaziva oštećenja i kancer jetre. Na opasno dejstvo aflatoksina je ukazano

1962. godine kada je u Londonu uginulo 100.000 tuĉića koji su hranjeni

brašnom kontaminiranom gljivicom Aspergillus flavus.

Slika 84. Aflatoksin B 1

Slika 85. Citrinin

125

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!