Otoci_Pilizota

O T O C I
N e v e n a P e t r a P i l i ž o t a
GALERIJA ZVONIMIR
M O R H
Zagreb, Bauerova 33
18. 2. – 18. 3. 2021.

Predgovor
Trećina teritorija Republike Hrvatske dio je najveće svjetske mreže zaštićenih područja, ekološke
mreže Natura 2000, stoga je uvijek izazov kristalizirati pažnju na pojedinačne otoke i/ili otočne
skupine.
Nakon samostalne izložbe projekta „Otoci“ u Gradskom muzeju Drniš 2019. godine, isti je
prepoznat od strane Ministarstva kulture i medija te Galerije Ministarstva obrane Republike
Hrvatske. Rezultat toga je ovogodišnji nastavak izložbenog projekta u prostorijama Galerije
„Zvonimir“. Tako su svaka izložena slika (prema riječima Delacroixa „svečanost za oči“) ili crtež
mikropripovijesti o mom istraživanju hrvatskog mitskog pejzaža; realistično se (ponovno) susreće
sa apstraktnim.
Venera sa Dugog otoka primjer je bogate kulturno-povijesne baštine Republike Hrvatske, zemlje
koju neki nazivaju i nacionalnim parkom Europe.
„U proces raz-gledavanja ulaze i elementi raz-mišljanja, a za potpuno razumijevanje u mnoge se
(ako ne i u sve) slučajeve mora uključiti i povijesno znanje.“ (Sedlmayr, 2005: 164)
Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka iz veljače 2016. godine jedan je od
signala kako smo još uvijek dužni promišljati o pretpostavkama daljnjeg socioekonomskog razvoja
naše države. Vjerujem da u tom smislu kulturni sektor daje i može davati svoj doprinos.
„Ono što netko osjeća ili ne osjeća tiče ga se kao čovjeka, a ne kao umjetnika. Za umjetnika su
osjećaji sirovina kao i karakteri što ih promatra ili kao društvene sredine što ih proučava.“
(Hauser, 1963: 270)
Modus opstanka ljudi u ovakvim labirintima i njihove intervencije u krajoliku, utjecali su i na
različite načine vizualiziranja takve kompleksne materije. Primjerice, Nacionalni park „Kornati“ sa
svojih 89 otoka, otočića i hridi čini geološki, geomorfološki i kulturni-povijesni fenomen (neolitičkim
tragovima o prisutnosti čovjeka, tehnikom suhozida…).
„On the last day of Creation God desired to Crown His work, and thus created the Kornati Islands
out of tears, stars and breath.“ (George Bernard Shaw)

Ako je otok „budnost“ (Parun, 1990: 245), a priroda „Velika Basna“ (Parun, 1996: 8), more kao
simbol života i dalje ostaje važan čimbenik u modificiranju strategije pogleda i pronalasku novih
rješenja u portretiranju otoka.
„Svaki izraz mora ono što u doživljaju čini nepodijeljeno, nediferencirano jedinstvo, više ili manje
atomizirati, raščiniti u svojstva, snabdijeti posebnim predikatima. Umjetnost nastoji da što bolje
sačuva jedinstvenost i koherentnost doživljaja, usprkos rastvaranju koje je nužno povezano s
procesom izraza.“ (Hauser, 1963: 284)
„Šibaju li ga vjetrovi – more slobodno stoji
poravnano u mislima
kristalno u nutrini…“ (Grakalić i Osmak, 1971: 344)
Biserima posut
modri šal Lijepe naše.

Literatura
Sedlmayr, H. (2005). Umjetnost i istina: o teoriji i metodi povijesti umjetnosti.
Zagreb: Scarabeus naklada.
Hauser, A. (1963). Filozofija povijesti umjetnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
Parun, V. (1990). Nedovršeni mozaik. Zagreb: Mladost.
Parun, V. (1996). Ptica vremena. Zagreb: Mozaik knjiga.
Grakalić M. i Osmak M. (ur.) (1971). Mare nostrum: antologija hrvatske poezije o moru.
Zagreb: Nakladni zavod „Znanje“.

15. 12. 2020. (Ruževica)

Detalj slike (1)
Na sljedećoj stranici: detalj slike (2)

12. 12. 2020. (Kornati)

Detalj slike (1)

„More je modro
zrcalo svoda.
Krilom ga oštro zarežu ptice.
Vjetar mu kliče:
ja sam sloboda!“
(Vesna Parun)

Detalj slike (2)

Detalj slike (3)

Detalj slike (4)

Detalj slike (5)

Detalj slike (6)

3. 12. 2020. (Žut)
12. 11. 2020. (Susak)

2. 12. 2020. (Tarac)

Detalj slike

26. 11. 2020. (Zeča)

9. 12. 2020. (Grohote na Šolti)

18. 11. 2020.

Detalj slike (1)

Detalj slike (2)

Detalj slike (3)

6. 11. 2020. (Grohote na Šolti)

20. 10. 2020. (Vir)

4. 11. 2020. (Lastovo)

Detalj slike

16. 10. 2020. (Palagruža)

9. 10. 2020. (Vir)

6. 10. 2020. (Baljenac)

"Labirint korespondira i s jednom i s drugom razinom: kontinuirani labirint
unutar tvari i njenih dijelova, labirint slobode u duši i oko nje.“
(Krešimir Purgar)
12. 4. 2019. (Krapanj)

11. 3. 2019. (Vela Sestrica)

Detalj slike

26. 2. 2019. (Žirje)

18. 2. 2019. (Glamoč)
„Čovjek je otok koji je pružio stopalo preko mora, i krenuo nekamo…“
(Vesna Parun)

12. 2. 2019. (Kornati)

„I am the daughter of Earth and Water,
and the nursling of the Sky;
I pass through the pores of the ocean and shores;
I change, but I cannot die.“
The Cloud
Percy Bysshe Shelley

Detalj slike

26. 1. 2019.

25. 1. 2019. (Mljet)

24. 1. 2019. (Cres)

15. 1. 2019. (Telašćica)

Detalj slike (1)

Detalj slike (2)

„Ima li u oku zapisanih mašta,
il mi u oko prenosimo svašta?“
(Tin Ujević)

20. 12. 2018. (Blitvica)

10. 1. 2019. (Vrtić)

25. 11. 2018. (Samograd)

„Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,
Hrvatska je riječ koju naučih od majke…“
(Drago Ivanišević)

15. 9. 2017. (Jabuka)

14. 10. 2018. (Strižnjak)

16. 3. 2019. (Silba)

21. 9. 2018. (Plitičarska hrid Taljurić)

10. 5. 2019. (Kornatske krune)
„More su sure
kornatske klisure.“ (Vesna Parun)

28. 9. 2020. (Kornati)
Detalj slike

6. 9. 2020. (Tarac)

16. 8. 2020. (Magazinova škrila)

28. 9. 2020. (Lavsa)

27. 9. 2020. (Iž)

26. 9. 2020. (Polja Zeljkovci i Tarac)
24. 9. 2020.

30. 8. 2020. (Krk)

19. 9. 2020. (Ist)

23. 8. 2020. (Goli otok)

18. 8. 2020. (Tovarnjak)

Detalj crteža

„Otok se rasvjetljuje iz nutrine…“ (Zvonimir Mrkonjić)

14. 8. 2020. (Ravni Žakan)

30. 8. 2020. (Rab)

4. 12. 2020. (Kornatske krune)

Detalj crteža

21. 6. 2016. (Jabuka)

26. 6. 2015. (Dugi otok)
23. 6. 2015. (Olib)

25. 6. 2015. (Pag)

30. 9. 2014. (Krk)

28. 9. 2014. (Krk)

21. 6. 2015. (Lavsa)

20. 6. 2015. (Goli otok)

9. 6. 2015. (Svetac)

5. 6. 2015. (Žirje)

6. 5. 2015.
18. 12. 2014.

27. 9. 2014.
15. 10. 2014.

4. 10. 2013.

Popis izloženih radova
ULJE NA MEDIJAPANU
15. 12. 2020. (Ruževica). 30 x 23 cm.
12. 12. 2020. (Kornati). 33 x 43 cm.
9. 12. 2020. (Grohote na Šolti). 12 x 16 cm.
3. 12. 2020. (Žut). 21 x 28 cm.
2. 12. 2020. (Tarac). 43 x 65 cm.
26. 11. 2020. (Zeča). 39 x 24 cm.
18. 11. 2020. 38 x 42 cm.
12. 11. 2020. (Susak). 12 x 16 cm.
6. 11. 2020. (Grohote na Šolti). 12 x 16 cm.
4. 11. 2020. (Lastovo). 43 x 75 cm.
20. 10. 2020. (Vir). 43 x 66 cm.
16. 10. 2020. (Palagruža). 15 x 20 cm.
9. 10. 2020. (Vir). 21 x 28 cm.
6. 10. 2020. (Baljenac). 20 x 15 cm.
12. 4. 2019. (Krapanj). 40 x 65 cm.
11. 3. 2019. (Vela Sestrica). 60 x 45 cm.
26. 2. 2019. (Žirje). 60 x 45 cm.
18. 2. 2019. (Glamoč). 18 x 21 cm.
12. 2. 2019. (Kornati). 21 x 28 cm.
26. 1. 2019. 12 x 16 cm.

25. 1. 2019. (Mljet). 40 x 30 cm.
24. 1. 2019. (Cres). 24 x 18 cm.
15. 1. 2019. (Telašćica). 24 x 18 cm.
10. 1. 2019. (Vrtlić). 20 x 15 cm.
20. 12. 2018. (Blitvica). 30 x 40 cm.
25. 11. 2018. (Samograd). 40 x 30 cm.
15. 9. 2017. (Jabuka). 21 x 28 cm.
AKVAREL NA PAPIRU
16. 3. 2019. (Silba). 23 x 25 cm.
14. 10. 2018. (Strižnjak). 24 x 25 cm.
21. 9. 2018. (Plitičarska hrid Taljurić). 30 x 22,5 cm.
AKVAREL I OLOVKA NA PAPIRU
10. 5. 2019. (Kornatske krune). 24 x 32 cm.
SUHI PASTEL, AKVAREL I OLOVKA NA PAPIRU
28. 9. 2020. (Kornati). 15 x 24 cm.
6. 9. 2020. (Tarac). 24 x 20 cm.
16. 8. 2020. (Magazinova škrila). 20 x 24 cm.

SUHI PASTEL I OLOVKA NA PAPIRU
28. 9. 2020. (Lavsa). 22 x 32 cm.
27. 9. 2020. (Iž). 17 x 25 cm.
26. 9. 2020. (Polja Zeljkovci i Tarac). 23 x 32 cm.
24. 9. 2020. 22 x 32 cm.
19. 9. 2020. (Ist). 32 x 22 cm.
30. 8. 2020. (Krk). 22 x 22 cm.
23. 8. 2020. (Goli otok). 22 x 23 cm.
UGLJEN I OLOVKA NA PAPIRU
18. 8. 2020. (Tovarnjak). 34 x 24 cm.
14. 8. 2020. (Ravni Žakan). 39 x 29 cm.
OLOVKA U BOJI NA PAPIRU
30. 8. 2020. (Rab). 22 x 22 cm.

OLOVKA I NOVINSKI MATERIJAL NA PAPIRU
4. 12. 2020. (Kornatske krune). 70 x 100 cm.
21. 6. 2016. (Jabuka). 45 x 60 cm.
26. 6. 2015. (Dugi otok). 42 x 56 cm.
25. 6. 2015. (Pag). 42 x 56 cm.
23. 6. 2015. (Olib). 42 x 56 cm.
21. 6. 2015. (Lavsa). 56 x 42 cm.
20. 6. 2015. (Goli otok). 42 x 56 cm.
9. 6. 2015. (Svetac). 42 x 56 cm.
5. 6. 2015. (Žirje). 42 x 56 cm.
6. 5. 2015. 42 x 56 cm.
18. 12. 2014. 42 x 56 cm.15. 10. 2014. 42 x 56 cm.
30. 9. 2014. (Krk). 56 x 42 cm.
28. 9. 2014. (Krk). 56 x 42 cm.
27. 9. 2014. 42 x 56 cm.
4. 10. 2013. 35 x 46 cm.

Životopis
Nevena Petra Piližota rođena je 1986. godine u Šibeniku, gdje je završila OŠ Petra Krešimira IV i
Gimnaziju Antuna Vrančića.
Temeljem statusa iznimno uspješnog studenta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2005.
godine uz odobrenje nadležnog Ministarstva, upisuje redovni, paralelni studij Slikarstva na
zagrebačkoj Akademiji. I kao redovna studentica, članica udruge „Pravnik“ i demonstratorica
Pravnog fakulteta, na prvim godinama studija Slikarstva nastavlja sa izložbenim aktivnostima.
Nagrađena je sa višegodišnjom državnom stipendijom za izvrsnost, Otkupnom nagradom
Rektorata za najbolji rad 2010., Otkupnom nagradom Erste fragmenti 7, stipendijom Nacionalne
zaklade za osobito nadarene studente za akademsku godinu 2009/10., Rektorovom nagradom u
akademskoj godini 2008/09.
Godine 2010. završila je preddiplomski sveučilišni studij Slikarstva na Akademiji likovnih
umjetnosti (Zagreb), 2011. godine diplomski sveučilišni studij Slikarstva ALU Zagreb; članica je
HDLU-a. Godine 2012. magistrirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2016. položila
je državni stručni ispit, a od 2019. godine nositeljica je uvjerenja o usavršavanju za Voditeljicu
pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova. Uz to što je već 2007. godine
sudjelovala na Zimskoj školi o europskim integracijama (u organizaciji tadašnjeg Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija), europsku sadašnjost i budućnost Republike Hrvatske
kontinuirano tematizira i putem vizualne umjetnosti. Primjerice, slika „1.7.2019.“ svojevrsni je
nastavak njenog diplomskog rada pod nazivom „I.1.3. Ujedinjeni u različitosti“, a simbolički je
obilježila šestu godinu članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji čime je figurativno slikarstvo
postalo sredstvo vizualnog opredmećenja europske kulturne baštine re/prezentacijom njenih
subjekata, građana.
Izlagala je na osamnaest samostalnih i četrdesetak skupnih izložbi.
E-mail: np.pilizota@gmail.com
Web: https://m.facebook.com/nevena.petra.pilizota/
https://nevenapetrapilizota.blogspot.com/

Samostalne izložbe
2020.
POGLEDI (u sklopu manifestacije Ministarstva kulture „Dani europske baštine 2020.),
Gradska knjižnica Rijeka, Rijeka
SUSTVORENJA, Galerija Crta, Zagreb
MOZAIK MISLI, Gradska knjižnica Marka Marulića Split
NOVI JE DAN, Muzej grada Šibenika, Šibenik
GARDEN, Prirodoslovni muzej grada Splita, Split (30. siječnja – 30. rujna)
2019.
1.7.2019. (u sklopu manifestacije Ministarstva kulture „Dani europske baštine 2019.“), Gradska
knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik,
OTOCI, Gradski muzej Drniš, Drniš
IN THE CITIES/ EN VILLES, Alliance Francaise de Split, Split
2018.
POGLEDI, Galerija sv. Krševana, Šibenik
SPACE, Gradski muzej Omiša, Omiš
FIGURE, Kninski muzej, Knin

2017.
PROJEKT DNEVNIK, Gradska galerija Striegl, Sisak
OKOVANI PJEŠACI, Zavičajni muzej Vesne Parun, Zlarin
PANTOMIMA ISTINE, Knjižnica Novi Zagreb, Zagreb
TUĐA KOŽA, Galerija knjižnice "Juraj Šižgorić", Šibenik
2016. CROBJECT, Muzej grada Šibenika, Šibenik
2011. II.1.2., Green Room galerija, Zabok
2009. I.S.N.*, Galerija Nano, Zagreb
Autorica izložbe, predgovora i fotografija: Nevena Petra Piližota
Naslovna stranica kataloga: fragment rada „12. 12. 2020. (Kornati)“
Izložba „Otoci“ u Galeriji MORH-a „Zvonimir“ podržana je od strane Ministarstva kulture i
medija Republike Hrvatske u sklopu Programa poticanja stvaralaštva vizualnih umjetnika u
2020. godini.

Dodatak na sljedećim stranicama:
Fotografija naslovne stranice kataloga izložbe „Otoci“ u Gradskom muzeju Drniš 2019. godine i
predgovor izložbe Nevene Petre Piližote.

Predgovor izložbe „Otoci“ u Muzeju grada Drniša 2019. godine
Ono što su figure bile u Zavičajnom muzeju, na otoku Vesne Parun, danas su to otoci u Gradskom
muzeju Drniš. Okovani pješaci promijenili su svoju formu.
“Tko zna što je otok, zna i što je Kozmos.
Možda su to oni koji se ni jednom ni drugom nikad neće približiti. Iz daljine se zna.
Odblizu se sluti...
Čovjek je otok koji je pružio stopalo preko mora, i krenuo nekamo... “ (Parun 1990: 246).
U procesu odgonetavanja pojma ljudskosti, nužno je bilo okrenuti se prirodi kao ogledalu, naličju
“našeg disanja” (Parun 1990: 325). Izložbom “Otoci” u Gradskom muzeju Drniš objedinjena su
četrdeset i tri rada u tehnikama ulja na medijapanu, akvarela, olovke i novinskog materijala na
papiru.
Od Vrata Dalmacije (Silba), nenastanjene Jabuke bogate endemskim vrstama, preko kornatskih
kruna, Samograda, mitološke slojevitosti Mljeta i Cresa... pa sve do otiska Baljenca. Realistično se
susreće s apstraktnim, kolažirani crteži prelijevaju se u sliku. Akvarelni Haliotis, kao prapočelo
djetinjstva, premošćuje ono prvotno “prisluškivanje na školjku” (André Breton) i simbolizira kako se
ipak radi o zemlji svjetlosti, zemlji mora (Skok 1992: 37). Zapravo, re/prezentacije fragmenata
mitskog pejsaža Lijepe naše, kontrast su današnjem tempu života.
“Na stvari je dakle da se putem iskustva umjetničkog djela otvara nova dodatna dimenzija postojanja
u vremenu.” (Sedlmayr 2005: 252)
Čovjek nekamo žuri, a sve je sporiji. Čovjek sluša, a ne čuje; gleda, a ne vidi.
“Umjetničko djelo jest težnja k jedinstvenosti i potvrđuje se kao cjelovitost, apsolutnost, a istodobno
pripada sustavu zamršenih odnosa. Ono izražava nadmoćno i slobodno sanjarenje, ali se u njemu,
isto tako, sabiru i energije civilizacija. “ (Henri Focillon)
Ljudi, kao i otoci
statični putnici.

Literatura
Parun, Vesna. 1990. Nedovršeni mozaik. Mladost. Zagreb.
Skok, Joža. 1992. Žubor riječi – antologijski izbor pjesama za recitiranje. Školska knjiga. Zagreb.
Sedlmayr, Hans. 2005. Umjetnost i istina: o teoriji i metodi povijesti umjetnosti. Scarabeus naklada.
Zagreb.