Skrivena snaga dobrote i blagosti_w

lawrence g. lovasik 

VERBUM

Lawrence G. Lovasik 

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

lawrence g. lovasik 

VERBUM

Biblioteka: 

Posebna izdanja 159. 

Urednik: mr. sc. Petar Balta 

Naslov izvornika: Lawrence G. Lovasik, The Hidden Power of Kindness 

Copyright: © 1962 Lawrence G. Lovasik; 1999 Raymond L. Lovasik 

© Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2020. 

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, 

fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, 

mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. 

Izvršna urednica: Katarina Gugić 

Prijevod: Mijo Pavić 

Lektura: Danijela Dragun 

Grafička priprema: Diana Župić 

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj 

Knjiga je objavljena uz potporu 

Ministarstva kulture Republike Hrvatske. 

ISBN 978-953-235-718-9 

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu 

Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 180922088.

PREDGOVOR 

Dobrota je potrebna svijetu. Dobrotom ččinimo svijet 

ugodnijim mjestom za život; ako ništa drugo, dobrotom 

uvelike smanjujemo ukupnu količčinu nesreće u svijetu i 

ččinimo ga drugaččijim. 

Svijet nije dobar, zato što pojedincima koji u njemu 

žive manjka dobrote i blagosti. Stoga vrijedi odvojiti malo 

vremena i pokušati shvatiti pravo značčenje ove kreposti. 

Lakše je ččiniti ono što u teoriji dobro poznajemo. 

Nema autentiččnije dobrote od one koja svoje nadahnuće 

crpi iz Božje milosti i iz potpunoga ispunjenja najvažnijega 

Božjeg zakona: „kraljevskoga zakona ljubavi“. 

Ova knjiga iskren je pokušaj tumaččenja toga zakona. 

Ove su stranice posvećene Presvetomu Srcu Isusovu, 

uzoru i izvoru istinske dobrote i ljubavi te Bezgrešnomu 

Srcu Marijinu, koja je Majka milosrđa i u ččijem se 

liku tako savršeno ogleda njezin Sin. 

o. Lawrence G. Lovasik 

sjemenište Družbe Božje riječči 

25. ožujka 1961. 

Girard, Pennsylvania 

5

DIO PRVI 

Budite dobri prema drugima

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI 

1. 

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA 

DOBROTE I BLAGOSTI 

Mjerilo ljubavi prema Bogu jest spremnost da mu 

sve predamo. Ona seže do najvećih dubina moći vaše 

duše. „Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, 

i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim 

umom svojim.“ 1 

Mjerilo ljubavi prema bližnjemu jest ljubav prema sebi. 

„[Ljubi] svoga bližnjega kao sebe samoga!“ 2 

Možda imate poteškoća s ove tri kratke riječči koje tako 

ččesto zanemarujemo: kao sebe samoga. Morate ljubiti 

druge kao sebe – kao da ste vi sami vaš bližnji. Takva 

ljubav prirodno zračči dobrotom i blagošću. 

Dobar ččovjek stavlja drugoga na svoje vlastito mjesto. 

Tako samoljublje postaje nesebiččnost. 

Božja dobrota ččin je stvaranja i neprekidnoga održavanja 

svijeta na životu. Iz božanske dobrote izlijevaju se 

– kao iz vrela – snaga i blagoslov svake stvorene dobrote. 

Biti dobar značči također priskoččiti drugomu u pomoć 

kada mu je pomoć potrebna, ako je u našoj moći pomoći 

mu. To je, također, djelo Božjih atributa ili svojstava u 

odnosu prema stvorenjima. Njegova svemoć za sva vremena 

nadoknađuje nedostatak naše moći. Njegova pravica 

neprekidno ispravlja naše pogrešne sudove. Njegovo 

milosrđe svagda tješi naše bližnje koje smo povrijedili 

okrutnošću. Njegove savršenosti neprekidno priskačču u 

pomoć našim nedostatcima. To je Božja providnost. 3 

1 

Lk 10,27. 

2 

Usp. Ibid. 

3 

Usp. Frederick William Faber, Spiritual Confereneces, John Murphy 

Company, Baltimore, 1859., str. 19. 

9

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I Dobrotom i blagošću oponašamo Božju providnost. 

Da bi bila savršena i trajna, dobrota mora biti svjesno nasljedovanje 

Boga. Ako se uistinu trudite suobliččiti Isusu 

Kristu, u vašemu srcu više neće biti oštrine, ogorččenosti 

i sarkastiččnosti. Već samo to što nastojite biti sliččni Isusu, 

izvor je miline u vama koja se lako i ljupko prelijeva na 

sve s kojima dolazite u doticaj. 

Ne samo što svatko ima pravo na dobrotu – svatko 

ima pravo na posebnu dobrotu. Dobrota nije dobrota ako 

nije posebna. Njezina je privlaččnost u njezinoj prikladnosti, 

pravovremenosti i individualnoj primjenjivosti. 

Dobrota svemu daje ljupkost. Uz nju su životne mogućnosti 

u punome cvatu i ona ih ispunja miomirisom. 

Dobrota je poput Božje milosti. Daruje ljudima nešto što 

oni sebi ne mogu dati, a ne može im dati ni priroda. Daje 

im nešto što im je potrebno, što im može dati samo netko 

drugi, primjerice utjehu. Uz to, naččin na koji to daje samo 

je po sebi istinski dar, vrjedniji od onoga što daje. 

Skriveni impuls iz kojega djeluje dobrota jest instinkt 

koji je vaš najplemenitiji dio. On je nesumnjiv ostatak 

slike Božje u nama koji nam je dan na samome poččetku. 

Dobrota izvire iz ččovjekove duše; ona je plemenitost ččovjeka 

– koji je prije božansko negoli ljudsko biće. 

Dobrota predviđa tuđe potrebe i želje 

Uslužnost vas potičče da ispunite želju ili zadovoljite 

potrebu drugoga i prije no što vas on to zamoli. Ne ččekate 

da vas bližnji zamoli; osjećate što mu je potrebno 

i spremno ispunjate njegovu molbu, koju nije stigao ni 

izgovoriti. 

Kada udovoljavate izgovorenoj molbi bližnjega, možda 

to ččinite zato što ne želite ispasti neljubazni, zato što 

mislite da se nećete moći oduprijeti bude li navaljivao ili 

zato što se nadate da ćete se tako brže riješiti toga na- 

10


pasnika. Ali kada doista od srca ččinite nekomu uslugu, 

ljubav u vama pobuđuje plemenite misli, obavještava 

vas o molbi bližnjega i potičče vas da udovoljite njegovoj 

molbi. Tada ljubav sama moli i udovoljava molbi. Zato je 

uslužnost ččak i ljepše djelo milosrdne ljubavi od običčne 

spremnosti da služimo drugima. 

Uslužnost vam ne dopušta da postanete nemarni u 

ljubavi prema bližnjemu, jer ona potičče tu ljubav na djelovanje. 

Ona vas neprekidno potičče da, ni od koga potaknuti, 

ččinite dobro. Čak i ako udovoljavate izgovorenim 

molbama manje ili više protiv volje, uvijek postoji opasnost 

povratka duhovnoj ravnodušnosti. 

Uslužnost je zgodan naččin dobroččinstva. U njoj ima 

neččega božanskog. Većinu Božjih darova dobivamo, a da 

ih nismo uopće tražili. Mnogo prije nego što je stvoren 

slabi ččovjek, Bog ga je naumio pozvati da ima udjela u 

njegovoj vječčnoj sreći. Mnogo prije no što smo mogli uzdići 

svoja srca na molitvu, On nas je stvorio, otkupio i 

posvetio. Sv. Ivan kaže: „U ovom se oččitova ljubav Božja 

u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da 

živimo po njemu. U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili 

Boga, nego – on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu 

za grijehe naše. Ljubljeni, ako je Bog tako ljubio 

nas, i mi smo dužni ljubiti jedni druge.“ 4 Uslužnost je izdašniji 

darivatelj radosti od puke spremnosti za služenje. 

Dar koji se udjeljuje nakon izreččene zamolbe gotovo uvijek 

gubi nešto od svoje pune vrijednosti, a time i nešto od 

svoje sposobnosti da nam pruži zadovoljstvo; dok sve što 

ččinimo iz susretljive ljubavi zadržava nesmanjenu sposobnost 

da ljude uččini zadovoljnima. Kada nekomu nešto 

darujemo iz ččiste ljubavi, možemo biti sigurni da radost 

neće izostati i da će darivatelj primiti izdašan blagoslov. 

Što je vaša ljubav ččišća, to su njezini naravni i nadnaravni 

blagoslovi bogatiji. Što više dajete, više primate. 

4 

1 Iv 4,9–11. 

11

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I Ako ste osoba blage ćudi, privući ćete druge stanovitom 

istanččanošću duha i zapažanjem njihovih sitnih potreba, 

otkrivanjem njihovih najskrovitijih želja te neprekidnim 

odricanjem od vlastitih, ččineći im sitne usluge i 

prije no što vas zamole. Ne ččekajte da vaš bližnji izrazi 

želju – ispunite mu je prije nego što je ččujete. Držite očči 

uvijek otvorenima kako biste mogli otkriti tuđe potrebe; 

nastojte ukloniti prepreke koje su se ispriječčile na putu 

vaših bližnjih; priuštite im ugodno iznenađenje; budite 

im pri ruci u sluččaju da im nešto zatreba; obavite kakav 

sitan posao za njih ne ččekajući da vas za to zamole. 

To značči biti uslužan. To je istinska dobrota koja nasljeduje 

Božju uslužnu ljubav. 

Dobrota neutralizira jad uzrokovan grijehom 

Bog želi da svi ljudi budu sretni. Stvorio nas je da nam 

iskaže svoju dobrotu i poziva nas da jednoga dana uzmemo 

udjela u njegovoj radosti na nebu. Bog nam je dao 

sposobnost da budemo sretni, a dobrota je važan dio te 

sposobnosti. 

Dobrota i blagost ččine život podnošljivijim. Mnogi su 

ljudi pritisnuti bremenom života. Mnogima se on ččini nepodnošljivim. 

Ali kreposnu ččovjeku samo grijeh može uččiniti 

život nepodnošljivim. 

Uzroci naših nesreća više su u nama, nego u drugima. 

Velik dio nevolja koje zadajemo samima sebi, posljedica 

su osjećaja da nam život neprekidno nanosi nepravdu. 

Dobrota pomaže ukloniti i ovo zlo, jer je dobrota prijaznost 

pravednosti. Svako dobro djelo koje uččinite, ponovno 

uspostavlja ravnotežu između dobra i zla. 

12


Dobrota snažno utječče na druge 

Dobrota uvijek iznova vraća k Bogu one koji su skrenuli 

s pravoga puta, otvarajući im srca koja su se ččinila 

beznadno zatvorenima. „Dobrota je obratila više grešnika 

nego gorljivost, rječčitost ili uččenost; ove tri stvari nikada 

nikog nisu obratile ako nisu išle ruku pod ruku s 

dobrotom.“ 5 

Naše pokajanje ččesto poččinje djelima dobrote ili zbog 

njih. Vjerojatno je većina pokajanja poččela primanjem 

djela dobrote koja su ljudima ganula srca jer su osjećali 

da ih nisu zaslužili. 

Dobrotom i blagošću potiččete druge da ustraju u zauzimanju 

za dobro. Svakomu od nas potrebno je ohrabrenje 

i većina nas oččekuje pohvale. Dobrota obuhvaća 

sve prednosti pohvale, a bez njezinih mana. Kada vas 

hvale, ččine to na vašu štetu, jer pohvale potičču oholost. 

Dobrota vam, naprotiv, ne nanosi nikakvu štetu i istodobno 

obogaćuje one koji vam iskazuju dobrotu. Dobrota 

je najljepši stav koje možete zauzeti prema drugomu, 

dok pohvale impliciraju određen stupanj pokroviteljskoga 

odnosa. Dobrota je jedina vrsta pohvale koja je uvijek 

i svugdje iskrena. 

Malo što se toliko opire milosti kao obeshrabrenje. 

Mnogi planovi s ciljem promicanja Božje slave nisu uspjeli 

jer je izostao sjaj u oččima, potpora u obliku prijazna 

pogleda ili lijepe riječči. Možda niste priskoččili u pomoć 

bližnjemu u potrebi jer ste bili odveć zauzeti vlastitim 

poslom pa se niste osvrtali na njegov ili ste možda bili 

ljubomorni, doimali se ravnodušnim i prigovarali mu. 6 

Dobro djelo, prijazna riječč ili ččak samo ton glasa katkad 

su dovoljni da iskažemo svoje suosjećanje s onim koji 

pati i nakon toga je sve opet na svome mjestu. Potištena 

duša odjednom se osjeti ponukanom hrabro uččiniti baš 

5 

Frederick William Faber, nav. dj., str. 23. 

6 

Usp. Ibid, str. 29. 

13

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I ono što je u trenutcima obeshrabrenja nakanila ostaviti 

nedovršenim. Takva vrsta ohrabrenja može biti prva karika 

novoga lanca koji će, nakon što dođe svome kraju, 

rezultirati konaččnom ustrajnošću. 

Malo dobrote zna dugo potrajati 

Količčina dobrote nije ni u kakvome omjeru s njezinim 

učinkom. Ljude običčno ne zanima ččega ste se sve morali 

odreći da biste za njih uččinili ono što ste uččinili. Oni 

vide samo dobrotu. Nije važno što ččinite, već kako ččinite 

to što ččinite. 

I najmanja dobrota veća je od najvećega zla. I najsitnija 

ljubaznost sposobna je dići velik teret s ččovjekova srca. 

Ona seže daleko i putuje brzo. Dobro djelo dugo traje. 

Sam ččin tek je poččetak. Ni dugogodišnja otuđenost ne 

oduzima milinu dobroga djela. 

Što se više trudite dobrim djelima uzvratiti na dobrotu, 

to vam se taj cilj ččini sve udaljenijim. Obveze koje proistječču 

iz zahvalnosti kao da traju sve duže i postaju sve 

dublje, tako da se ččini kako vam je život ispunjen predanošću 

da ččinite dobra djela. 

Ne prođe ni jedan dan, a da ččovjek nije u prilici uččiniti 

neko dobro djelo. Uččestalo ččinjenje dobrih djela olakšava 

ččinjenje novih dobrih djela. Kada dobrota od vas 

traži samoodricanje, žrtva je plemenita i ispunja ččovjeka 

zadovoljstvom. Uvijek dobivate više nego što gubite. Dobivate 

ččak i gledajući izvana, ali unutarnji dobitak daleko 

je veći. Čudesni uččinci dobrih djela tjeraju vas da se 

upitate zašto ččešće ne ččinite dobra djela. 

Dobrota je zarazna 

Ni jedno dobro djelo ne završava u trenu kad ga uččinimo. 

Jedno dobro djelo vodi do drugoga. Dobar primjer 

14


osvaja i potičče druge da ga slijede. Dobro djelo pušta korijenje 

na sve strane i iz njega ničče novo drveće. Najvažniji 

plod dobrote sastoji se u tome što i druge ččini boljima. 

Najprijazniji i najbolji ljudi običčno su oni koji su živjeli u 

ozraččju prijaznosti. Kao što prakticiranjem prijaznosti i 

sami postajete prijazniji, tako i ljudi prema kojima ste prijazni, 

ako su ranije bili prijazni, naučče biti još prijazniji, 

a ako nisu, naučče kako to mogu biti. Stoga je najbolje što 

možete uččiniti drugima to da prema njima budete prijazni. 

Nakon Božje milosti, vaša prijaznost i dobrota najveći 

je dar koji mogu primiti. 

Dobrota je jedan od najljepših Božjih darova svijetu 

Dobrota tjera potištenost i tminu iz duše i klonulomu 

srcu daje nadu. Ona zaslađuje tugu i ublažuje bol. 

Otkriva neosporne ljepote ččovjekova karaktera i potičče 

sve ono najbolje u ččovjeku. Dobrota proččišćuje, uzdiže i 

oplemenjuje sve što dotakne. Ona otvara ustave dječčjega 

smijeha i sabire suze pokajniččke ljubavi. Olakšava breme 

klonulosti. 

Dobrota zaustavlja bujicu srdžbe, oduzima žalac neuspjehu 

i raspaljuje smionu ambiciju. Podiže nesretne, zalutale 

vraća na pravi put i hodi stopama našega Spasitelja. 

Dobrota se preččesto nedovoljno njeguje, jer ljudi ne 

razumiju njezinu vrijednost. Ljudi mogu pomagati, biti 

sažalni i požrtvovni, a da ipak nisu dobri ni blagi. 

Dobrotu, kao krepost, ne njeguju dovoljno ččak ni neki 

pobožni ljudi; mnogi pobožni ljudi ne iskazuju dobrotu 

i blagost drugima. U njihovoj pobožnosti katkad je prisutna 

stanovita vrsta duhovne sebiččnosti koja se može 

kositi s dobrotom. To iziskuje budnost i oprez. 

Dobrota je uzvišen Božji cilj u svijetu. Ondje gdje se 

po naravi nalazi, treba je i nadnaravno posijati. Vaše životno 

poslanje treba biti da vratite nesretni Božji svijet 

15

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I Bogu kako bi se u njemu mogla opet oččitovati Božja slava. 

Posvetite se uzvišenomu apostolatu dobrote i blagosti kako 

biste vi osobno, i drugi zajedno s vama, mogli uživati 

blagoslov božanskoga života. 

Postanite ččlan bratovštine dobrote i blagosti. Ne trebate se 

nigdje upisivati. U tome udruženju nema ni dužnosnika 

ni sastanaka i ne plaća se ččlanarina. Dovoljno je donijeti 

odluku da mu želite pristupiti i poččeti se držati pravila. 

Pravila su jednostavna – svode se na tri malena nemoj 

i na tri malena svakako učini. 

1. Ne govori neprijazno ni o kome. 

2. Nikomu se ne obraćaj neprijazno. 

3. Ne ponašaj se neprijazno ni prema komu. 

1. Govori dobrohotno o nekome bar jedanput dnevno. 

2. Razmišljaj dobrohotno o nekome bar jedanput dnevno. 

3. Budi prijazan s nekim bar jedanput dnevno. 

Ako se nisi ponio prijazno prema drugoj osobi: 

1. Kratko se pokaj i izmoli jednostavnu molitvu, primjerice: 

„Isuse moj, smiluj mi se.“ 

2. Ako je moguće, ispriččaj se toj osobi. 

3. Izmoli kratku molitvu, primjerice: „Blagoslovi N-a, 

Gospodine“, za tu osobu prema kojoj si se ponio 

neprijazno. 

Uljudnošću iskazujete ljubav i poštovanje 

Obzirnost traži da budemo uljudni prema drugima. 

Kada poštovanje koje osjećamo prema drugomu ne ostaje 

skriveno u našemu srcu, već nađe izvanjski izraz, takvo 

poštovanje možemo nazvati uljudnošću. Sv. Pavao izriččito 

kaže da smo dužni poštivati bližnje. On ovako opisuje 

16


uljudnost: „Srdaččno se ljubite pravim bratoljubljem! Pretječčite 

jedni druge poštovanjem!“ 7 

Uljudnost je navika ophođenja s drugima s uvažavanjem 

i poštovanjem, jer su oni slika i prilika Božja. Uljudnost 

obuhvaća pristojnost, strpljivost, promišljenost, 

spremnost da se pomogne, ljubaznost i blagost. 

Prezir vrijeđa. Ljudima nije svejedno što drugi misle 

i govore o njima. Gorka riječč, uvreda, ismijavanje – sve to 

boli kao pljuska. Zlobna uvreda može ččovjeku oduzeti 

svu radost življenja. Zato naš Gospodin one koji vrijeđaju 

druge naziva ubojicama: „Čuli ste da je reččeno starima: 

Ne ubij! Tko ubije, bit će podvrgnut sudu. A ja vam 

kažem: Svaki koji se srdi na brata svoga bit će podvrgnut 

sudu. A tko bratu rekne: ‘Glupane!’, bit će podvrgnut 

Vijeću. A tko rečče: ‘Luđačče!’, bit će podvrgnut ognju 

paklenomu.“ 8 

Poštivanje i uljudnost ččine ččovjeku dobro. Čast koju 

nam drugi iskazuju riječčju ili djelom ččini naš život radosnijim. 

Iskreno poštovanje koje nam bližnji iskaže ne 

ččini nam samo dobro: ono udovoljava vapijućoj potrebi 

naše naravi. Poštovanje koje nam bližnji iskaže jačča našu 

dobru volju i potičče nas da težimo višim idealima. 

Budući da je poštovanje potrebno ččovjeku, svaka je 

zemlja na svijetu na sebi svojstven naččin razvila ustaljene 

naččine na koje izražavamo poštovanje drugima. Pozdravljanje, 

gostoljubivost, dijeljenje osjećaja radosti i tuge 

– ččitav život nekoga naroda uređen je tim kodeksom. 

Zakon ljubavi prihvaća te upute. 

Svatko zaslužuje vašu uljudnost 

Ljubav proširuje pravila uljudnosti. Poštovanje ne bismo 

trebali iskazivati samo onima iznad sebe, niti samo 

7 

Rim 12,10. 

8 

Mt 5,21–22. 

17

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I onima koji su nam ravni, već, kao što kaže sv. Pavao, „jedan 

drugomu.“ Nitko ne smije biti isključčen iz univerzalnoga 

zakona međusobnoga poštivanja. 

Uz to, ljubav bi trebala produbiti i produhoviti uljudnost. 

Uljudnost dobiva nadnaravnu dimenziju kada se 

sjetite da će Krist sve što ste uččinili drugima uzeti kao da 

ste uččinili njemu. Kršćanin u svakome ččovjeku vidi mnogo 

više od samoga ččovjeka; on u njemu vidi dijete Božje, 

Kristova brata, u određenome smislu ččak samoga Boga. 

Kada sv. Pavao kaže: „Pretječčite jedni druge poštovanjem“, 

to ne značči samo da moramo biti uljudni prema 

drugima. Ove riječči imaju dublje, bogatije značčenje. Poštovanje 

je više od uljudnosti. Poštovanje nas podsjeća 

na nježno, ljubavlju ispunjeno poštovanje djeteta, uččenika, 

ili anđela. 

Neka vaša uljudnost izvire iz srca. Ne postoji izvanjski 

znak uljudnosti bez nekoga dubokog moralnog temelja. 

Ljubav će ččak i u samo formalnu uljudnost udahnuti 

poštovanje, dobru volju i onu sveobuhvatnu dobrotu koja 

ne ččeka da bude pozdravljena, već pozdravlja prva. 

Uljudnost je dobrota srca i pokazuje se u našemu ophođenju 

s bližnjima. Iskrenom uljudnošću samo pokazujemo 

da smo džentlmeni ili uglađene dame. Kardinal 

Newman kaže: „Džentlmen je osoba koja nikomu ne nanosi 

bol.“ 9 

Džentlmen brižno pazi na sve prisutne; brižan je prema 

plahima, blag prema rastresenima, milosrdan prema 

odsutnima. Izbjegava teme koje mogu uznemiravati ili 

vrijeđati druge. Nastoji ne biti dosadan. Ne pridaje važnost 

uslugama koje ččini. O sebi ne govori osim kada je 

primoran, ne brani se oštrim odgovorima, ne voli klevetati 

ni traččati, ne smatra da su oni s kojima je u sukobu 

zli, ima lijepu riječč za svakoga, a ako je nema, radije šuti. 

9 

John Henry Newman, The Idea of a University, poglavlje: „Knowledge 

18 

and Religious Duty“.


Džentlmen nikada nije nizak ili podao u raspravi, ne 

koristi se neččasnim sredstvima u ostvarenju svojih ciljeva, 

ne brka osobe niti oštrim odgovorima nadoknađuje 

neuvjerljivost svoje argumentacije i nikada ne insinuira 

zlo koje se ne usuđuje javno izreći. Drži se maksime koja 

kaže da se prema neprijatelju moramo postaviti kao da 

će nam jednoga dana postati prijatelj. 

Neovisno o tome koliko ste bliski s nekim, ta bliskost 

nikada ne smije dovesti u pitanje uljudnost. Ne možete 

biti cijeli dan u dodiru s drugima, a ne primijetiti njihove 

nedostatke i njihovu sebiččnost. Vaši nedostatci izići će 

kad-tad na površinu, baš kao i njihovi. 

Postoji jedan naččin koji – možda više nego ikoji drugi 

– može izgladiti vaše odnose s drugima i uččiniti ih, ne 

samo podnošljivima, već u određenoj mjeri ugodnima, a 

to je da poštujete pravila uljudnoga ophođenja s drugima, 

što u svakodnevnome životu značči ččiniti mala djela 

dobrote i uljudnosti. 

Lako se može dogoditi da ste ljubazniji i uljudniji prema 

ljudima izvan vašega doma ili onima koje vjerojatno 

nećete više nikada sresti negoli s vlastitom obitelji ili onima 

ččije prijateljstvo doista vrijedi njegovati. Katkad zanemarujete 

one koje ljubite, a ljubazni ste prema onima za 

koje slabo marite. Poput žene koja, kada ččuje da joj stižu 

gosti, a nakon što je izgrdila svoju djecu i mrštila se na 

njih, trčči prema vratima, ali najprije se smiruje i razvlačči 

lice u osmijeh. 

Ako u odnosima s drugima odluččite da ćete se prema 

njima ponašati onako kako biste voljeli da se oni ponašaju 

prema vama, neće biti prilike za kršenje normi 

uljudnosti i lijepoga ponašanja. Koliko god ništavna i beznaččajna 

bila usluga koja vam je uččinjena, ona zavrjeđuje 

priznanje i onaj tko je u tome pogledu nemaran, zavrjeđuje 

da ga se smatra neodgojenim i neukim. 

19

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I Nauččite misliti prvo na druge. Malene geste uljudnosti 

daju životu draž. Dobrota je umijeće kojim život 

drugih ččinimo ugodnijim, vještina kojom doprinosimo 

lakoći postojanja i zadovoljstvu onih s kojima se svakodnevno 

susrećemo. 

Uljudnost traži pouzdanost 

Pouzdanost, posebno u malim stvarima, ččin je uljudnosti. 

Nekim ljudima možemo vjerovati na riječč u bilo kojoj 

važnoj stvari, ali se u njih ne možemo pouzdati u malim 

stvarima svakodnevnoga života. Takvi ljudi stavljaju 

svoje prijatelje na muke. Zašto uvijek kasne, kako mogu 

biti tako nepažljivi kada je potrebno uččiniti neku sitnu 

uslugu, kada je potrebno sjetiti se ove ili one godišnjice? 

* Pouzdanost se testira točnošću. Ne doći na sastanak u 

zakazano vrijeme značči prekršiti pravilo uljudnosti. Kašnjenje 

je vrlo neugodna karakterna mana. Redovito kašnjenje 

dovodi u neprijatan položaj druge i može nanijeti 

veliku štetu vašim važnim odnosima. 

Mnoštvo je prilika u životu kada je toččnost vrlo važna 

vašim prijateljima. Ako ste osoba na koju se ččovjek 

može osloniti, bit ćete toččni i savjesni u ispunjavanju svojih 

obveza. Kada ste obećali da ćete se naći s prijateljem u 

određeno vrijeme i na određenome mjestu, ili da ćete u 

određeno vrijeme uččiniti nekomu uslugu, vi ste zapravo 

odluččili testirati svoj karakter. Ako ste nepouzdani, drugi 

će ččesto morati ččekati na vas, jer će se štošta ispriječčiti 

na putu vašoj spremnosti da održite riječč. 

Planovi i dogovori jedne osobe ččesto ovise o riječči ili 

o savjesnosti drugih. Kašnjenje na dogovoreni sastanak 

može dovesti do komplikacija i oni koji su tuđim kašnjenjem 

dovedeni u neugodan položaj ne mogu, a da ne 

stvore nepovoljan sud o onome tko kasni. 

20


Pokazujete da ste neuljudni i da imate slab karakter 

ako se morate ččesto ispriččavati zato što ste nekoga inkomodirali 

ne došavši na vrijeme na zakazani sastanak; 

ako ste iz nebrige propustili zapamtiti ili na komadiću 

papira zapisati toččno vrijeme sastanka s nekom osobom; 

ako dopuštate da vas se lako odvrati od ispunjavanja obveza 

prema drugima, sluččajnim susretima, razgovorima 

ili prolaznim interesima; ako vam je toččnost nevažna; ili 

ako vam je odgađanje priprema za odlazak na ugovoreni 

sastanak prešlo u naviku tako da više jednostavno niste 

sposobni doći na vrijeme. Neovisno o tome imate li ili 

nemate vlast nad drugima, je li riječč o poslovnome ili o 

društvenome životu, bezobzirni ste ako ne dolazite na 

vrijeme. Neki doista zastupaju stav „ima vremena!”, ali 

vi ne biste trebali. 

*Pouzdanost se kuša rutinskim izrazima dobrohotnosti, 

sitnim uslugama što ih prijatelji svakodnevno ččine jedni 

drugima kao nešto što se razumije samo po sebi, kao 

kada se, primjerice, ponude da će poslati pismo poštom 

umjesto vas, donijeti vam nešto iz trgovine ili prenijeti 

vašu poruku nekomu drugom. Pouzdan prijatelj neće ni 

jednu uslugu smatrati suviše malenom da je ne bi uččinio 

toččno i na vrijeme. 

*Pouzdanost se također kuša pravodobnim prisjećanjem. 

Pouzdana osoba anticipira prilike u kojima će drugi posebno 

cijeniti njezinu riječč, dar ili ljubaznost. Takva osoba 

pamti rođendane i godišnjice i nikada nije toliko zauzeta 

poslom da ne bi pohodila drugoga u nevolji. Nepouzdane 

osobe previše su zaokupljene sebiččnim interesima da 

bi mislile na takve prilike. 

Trudite se biti pouzdani u malim stvarima. Pouzdanost 

je jedna od najpoželjnijih karakternih značčajki jer 

uključčuje nesebiččnost, toččnost, pažljivost, odanost i velikodušnost. 

21

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I Uljudnost se mora vidjeti i u vašim razgovorima 

s drugima 

Uljudnost se jasno pokazuje u konverzaciji. Loš ste 

slušačč ako vam je stalo samo do toga da budete glavna 

faca u svakome razgovoru i ako vas ne zanima što govore 

drugi; ako ste nemirni dok drugi govore i ako razmišljate 

samo o tome što ćete vi reći kada dobijete priliku; ako 

umanjujete istinitost ili vrijednost onoga što drugi govore 

i upadate im stalno u riječč pokušavajući nadmašiti njihove 

pričče neččim još zanimljivijim; ako prekidate druge 

da biste preuzeli riječč i ako pokazujete svoju oholost i samoljublje; 

ili ako niste sposobni šutjeti dok drugi govore. 

Dobar ste slušačč ako pozorno i sa zanimanjem slušate 

što govore drugi, jer ste svjesni da ne znate sve i da 

uvijek možete nauččiti nešto novo. Samo je budala toliko 

zaokupljena sobom i vlastitim mislima da joj je dosadno 

slušati druge. Dobar ste slušačč ako slušate jednako koliko 

i govorite, jer tako pokazujete dobrotu i uvažavanje. Tako 

donosite radost drugima, stječčete njihovo povjerenje i 

otvarate put nebrojenim drugim oblicima velikodušnosti. 

Kao dobru slušačču, poniznost i velikodušnost postaju 

dijelom vašega ponašanja. Ove vrijednosti tim su veće 

kada je razgovor koji slušate dosadan, kada se u njemu 

oččituje neukost ili je ispunjen banalnostima. 

Ignorirati ma kojega sugovornika značči biti bezobziran. 

Ignoriramo druge kada dvije osobe u skupini od tri 

ili više osoba zapodjenu izdvojen razgovor o neččemu što 

ne zanima ostale u grupi. Ponašati se tako značči biti sebiččan 

i uobražen. 

Ako ste u razgovoru s drugima zaokupljeni sobom, 

pokazujete koliko ste uskogrudni. Velikodušnost traži, 

a uljudnost (koja je velikodušnost na djelu) nalaže da 

osobne interese podredimo interesima grupe. To vrijedi 

za sve – jednako za one slavne i za one koji to nisu. 

22


Krist je uzor uslužnosti 

Uslužnost stoji malo, a koristi mnogo. Ona je poput 

ulja bez kojega bi se kotačči moćnoga mehanizma – ljudskoga 

društva – brzo pregrijali. Ona olakšava društveni 

život, darujući mu mnogo ugodnih trenutaka, a nama 

daje ljubav koju nam ne mogu pribaviti sve naše vrijednosti, 

darovi i zasluge. K tomu, omogućuje nam utjecaj 

na druge kakav nam ne može dati ni jedna diplomacija 

i ni jedno nasilje. Uslužnost je jedan od najplemenitijih 

plodova kršćanske filozofije života. 

U cijeloj povijesti ččovječčanstva pojavio se samo jedan 

ččovjek koji je u svojoj osobi utjelovio sva obilježja savršenoga 

džentlmena, a ta osoba bio je Isus Krist. U njegovu 

životu – živio je trideset tri godine – nije moguće otkriti 

ni jedan jedini primjer neljubaznosti. Milina njegova 

osmijeha, bljesak njegova oka, izraz sućuti na njegovu 

licu dok je tješio ili hrabrio one u potrebi – sve je to odavalo 

istinsku ljubaznost i ljubav prema braći ljudima. 

Čak i kada je korio licemjere, ččinio je to iz ljubavi prema 

žrtvama izrabljivanja. 

Blagost, uvažavanje tuđih osjećaja i uzimanje u obzir 

okolnosti njihova života najvažnije su kvalitete džentlmena 

ili dame. Biti blag i uljudan značči nasljedovati Krista. 

Naš je Gospodin rekao: „Blago krotkima: oni će baštiniti 

zemlju!“ 10 

Sebedarna ljubav uključčuje ispravnu ljubav prema sebi 

Sebedarna ljubav obvezuje nas da, poradi Boga, ljubavi 

prema sebi damo nadnaravnu dimenziju. Sam Bog 

usadio je u nas sklonost samoljublju koje je glavni pokretačč 

svih aktivnosti naše naravi. Zakon prirode jest voljeti 

10 

Mt 5,5. 

23

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I sebe radi sebe. Vaša ljubav prema bližnjemu mora uključčiti 

i vas same, zato što vas Bog ljubi. 

Sv. Benedikt Josip Labre izrekao je ovu važnu misao: 

„Kršćanin bi, da tako kažem, trebao imati tri srca u jednome: 

jedno za Boga, jedno za bližnjega i jedno za sebe. 

Prijeko je potrebno da prvo srce bude za Boga: ono mora 

biti ččisto i iskreno, tako da sva svoja djela usmjerava prema 

njemu, da diše samo ljubavlju prema njemu i gorljivošću 

u njegovoj službi, da prihvati svaki križ koji se Bogu 

svidi poslati. Drugo srce mora biti za našega bližnjega: 

ono mora biti velikodušno, ne smije se bojati truda, ne 

smije trpjeti zbog služenja bližnjemu, mora biti suosjećajno, 

mora moliti za obraćenje grešnika i dušāĐ u ččistilištu, 

mora tješiti žalosne. Treće srce, koje je za njega samoga, 

mora biti nepokolebljivo u odlukama, mora se gnušati 

svakoga grijeha, mora se trapiti do te mjere da mu život 

postane neprekidna žrtva, predajući svoje tijelo strogosti 

i pokori.“ 

Prirodnu ljubav prema sebi moguće je usmjeriti prema 

Bogu i uččiniti je kreposnom. Ali ččak ni tada to nije prava 

sebedarna ljubav. Ljubav koju prirodno osjećate prema 

sebi potrebno je zamijeniti ljubavlju prema sebi kao Božjemu 

prijatelju, kao kada vaša ljubav prema udobnosti ustupi 

mjesto ljubavi prema Božjemu zakonu ili ljubavi prema 

siromaštvu, poniženju ili boli, koji vas tješnje povezuju s 

Kristom. 

Vjera, prema tomu, daje snagu ispravnoj ljubavi prema 

sebi, jer priznaje beskonaččnu vrijednost i božansku 

ljepotu ččovjekove duše. Ona govori o plemenitosti i sudbini 

ččak i tijela. Nitko nema dublju i inteligentniju ljubav 

prema sebi od kršćanina koji živi u skladu s naukom 

svoje vjere. 

Uredna i prikladna sebedarna ljubav zahtijeva da ljubite 

sebe prije nego što možete ljubiti druge u mističčnome 

tijelu Kristovu. Golemo zajedniččko pregnuće u kome svi 

24


moramo uzeti udjela sastoji se u tome da pomognemo 

jedni drugima u ostvarenju svrhe za koju smo stvoreni: 

da upoznamo i ljubimo Boga, služimo mu na ovome svijetu 

i budemo sretni s njim u nebu. 

Ali ljubav prema sebi katkad ne želi ostati unutar 

granica koje joj je Stvoritelj odredio. Umjesto da se zadovolji 

ulogom sluge, želi biti vlastiti gospodar. Na taj naččin 

ljubav prema sebi pretvara se u sebiččnost. Takvoj ljubavi 

važnije je vlastito zadovoljstvo i udobnost negoli interes 

Boga i bližnjega: sve što ččini, ččini jedino radi sebe. 

Sebiččnost je uvijek zakrabuljena i otkriti je može samo 

vaš bližnji. Želite li znati jeste li sebiččni, upitajte one 

oko sebe. Samo vam oni mogu reći jeste li bezobzirni, naporni, 

pretjerano ambiciozni ili jedni od onih koji uvijek 

rade po svome. Samo vam oni mogu reći jeste li toliko 

sebiččni da se povlaččite od ljudi, pokazujete li uvijek kiselo 

lice onima koji vas okružuju i jeste li u stanju ljudima 

oko sebe uputiti prijaznu riječč. 

Ljubav i sebiččnost ne mogu obitavati zajedno u vašoj 

duši. Ili će ljubav nadvladati i na kraju istjerati egoizam, 

ili će egoizam nadvladati ljubav i izbaciti je vani, tako da 

će na kraju ostati samo prazno ime ljubavi i žalosno samozavaravanje. 

Gubitkom sebedarne ljubavi gubite najveću 

dragocjenost – krepost po kojoj postajete sliččni Bogu. 

Gubitak ljubavi povlačči za sobom gubitak brojnih vrijednih 

stvari. Mir nestaje. Sebiččan ččovjek ne poznaje mir. 

Nešto u njemu tjera ga da gomila materijalna dobra nad 

kojima zatim brižno bdije i stražari. Sumnjiččav je prema 

namjerama drugih, neprekidno se uspoređuje s njima i 

živi u stalnoj tjeskobi. Nije siguran ččak ni u sebe. Izgubio 

je svoju pravu slobodu, jer je postao rob zlog poriva samoljublja. 

Čak i glas plemenita srca biva katkad nadglasan glasom 

sebiččnosti koja, poput sjene, slijedi svakoga ččovjeka. 

Čak i dobri ljudi katkad podlegnu glasovima pohlepe, 

25

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I osvetoljubivosti i ambicije. Glas strasti odveć lako ušutka 

glas razuma koji bi nas trebao voditi putem ljubavi. Ljudi 

se pitaju: „Zašto bih svoj probitak podredio tuđemu? 

Zašto bih bližnjega ljubio kao sebe?“ 

Ako je sebiččnost okovala vašu zakonitu ljubav prema 

sebi, uččinite sve da raskinete te okove, ččak i kada je to 

bolno. Kao što sv. Ignacije Lojolski savjetuje: „Ako nas 

neumrtvljeni porivi naravi sile da govorimo ili djelujemo 

protiv naččela koja ispovijedamo, moramo ih ukrotiti 

i natjerati ih da nam se pokore.“ Svakoga dana napravite 

neku žrtvu i uččinite uslugu drugomu. Svaka uččinjena žrtva 

pomoći će vam da vratite slobodu za istinsku ljubav. 

Potrudite se da ljudi osjete da su vam važni 

Ako želite steći prijatelje, potrudite se i uččinite nešto 

za druge – nešto što od vas traži vrijeme, energiju, 

nesebiččnost i promišljenost. Doččekujte ljude srdaččno i 

iskreno. Čovjeku je njegovo ime najvažniji zvuk u njegovu 

jeziku. Naklonost ljudi najlakše ćete steći ako im 

upamtite ime i pokažete im da su vam važni. Potrudite 

se naći vremena i energije, koncentrirajte se da vam se 

imena ljudi koje ste upoznali urežu u pamćenje, tako da 

ih ništa više ne može izbrisati. 

Uččinite da se ljudi osjećaju važnima – uččinite to iskreno. 

Ako ste toliko sebiččni da niste sposobni zraččiti s malo 

sreće i iskreno pokazati drugomu da ga cijenite, pritom 

ne tražeći ništa zauzvrat, nećete dobro završiti. Jedino 

što biste trebali dobiti zauzvrat od drugoga jest osjećaj 

da ste mu uččinili uslugu na koju vam on nikada neće 

moći uzvratiti istom mjerom. Taj osjećaj ostat će vam u 

sjećanju još dugo. 

Ima jedno pravilo koje će vam, budete li ga poštivali, 

donijeti mnoštvo prijatelja i trajno zadovoljstvo. Izrekao 

ga je Isus prije mnogo stoljeća, saževši ga u jednoj jedi- 

26


noj reččenici: Sve što želite da drugi vama ččine, ččinite i vi 

njima. 11 Stalo vam je do pohvale onih s kojima dolazite 

u dodir. Htjeli biste da se prizna vaša prava vrijednost. 

Ne želite slušati jeftino i neiskreno laskanje – žudite za 

iskrenim uvažavanjem. Držite se ovoga Zlatnog pravila 

i ččinite drugima što želite da drugi ččine vama – uvijek i 

na svakome mjestu. 

Nadnaravni motiv uvećava dobrobiti nesebiččnosti 

Trebali biste biti pažljiviji i praktiččniji u ophođenju 

s drugima. Već i na prirodnoj razini, ako ččinite dobro 

drugima, ččinite dobro samomu sebi. Koliko ćete se bolje 

osjećati kada ovu prirodnu sklonost uzdignete na nadnaravnu 

razinu! 

Sebiččnost ččesto zamraččuje vid i sputava ruku ispruženu 

drugomu, priječčeći nas u ččinjenju dobra. Ne budite 

jedan od onih koji su radi ččasti i pohvala spremni podnijeti 

velike žrtve, ali zanemaruju sitne iskaze prijaznosti 

koji bi im proslavili imena više nego velika djela uččinjena 

iz sebiččnosti. Prijazna riječč ili postupak nalik je paljenju 

tuđe svijeće plamenom vlastite koja pritom ne gubi 

ništa od svojega sjaja. 

Velikodušnost bi trebala biti iskrena i suosjećajna, jer 

je naččin davanja vrjedniji od onoga što dajemo. Ljubav 

vas ččini spremnima da predvidite i najmanje želje bližnjega 

i pružite mu svu moguću pomoć. 

Većina nas sklona je biti zaokupljena samim sobom. 

Zato sv. Franjo Saleški ističče: „Najvažnija dužnost nam je 

pobijediti sebe i svakodnevno se usavršavati u toj borbi. 

Od velike je važnosti da pobjeđujemo male napasti kao 

što su hvalisavost, sumnjiččavost, ljubomora, ravnoduš- 

11 

Usp. Mt 7,12; Lk 6,31. 

27

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I nost i taština. Tako ćemo biti spremniji za borbu protiv 

većih napasti.“ 

Zapitajte se i provjerite koliko ste zaokupljeni sobom: 

najbolje ćete to vidjeti ako se upitate koliko ste skloni 

samozadovoljstvu, traganju za osobnim probitkom i lošemu 

mišljenju o drugima. Možda preko svake mjere 

puštate sebi na volju. Pokušajte „izaći iz sebe“: oslobodite 

se te mraččne opsesije; prestanite se mrgoditi zato 

što vam je netko povrijedio osjećaje ili vam uččinio nešto 

nažao. Potrudite se, koliko više možete, potaknuti u sebi 

vedre misli, obratite pažnju na tuđe nevolje i pokušajte 

sagledati situaciju njihovim oččima, odgojite u sebi nježnu 

spremnost pomaganja drugima. Općenito, pokušajte 

iskazivati milosrđe kojemu biste se i sami veselili kada bi 

vam ga drugi iskazali. 

Činiti dobro drugima u nadi da će Gospodin zauzvrat 

biti dobar prema vama značči imati nadnaravni motiv 

za ččinjenje dobra, iako je izraz sebiččnosti. Činiti dobro 

drugima sa sviješću da Krist to traži od vas, manje je 

egoističčno. Činiti dobro drugima zato što vjerujete da će 

Krist to uzeti kao da ste uččinili dobro njemu osobno, znak 

je ččiste ljubavi prema Bogu. Činiti dobro drugima zato što 

tako ugađamo Bogu i zato što mu želimo dati najbolje što 

možemo, značči savršeno ljubiti Boga. 

Činite dobro drugima, koliko god vam to okolnosti 

dopuštaju. Ako ste samima sebi najvažniji, život će vam 

biti dosadan i prazan. Živo zanimanje za druge izdignut 

će vas iznad triččavosti sebiččnosti. Sebiččnost je potrebno 

rastaliti do živoga zanimanja za ljude. Samozataja kojoj 

je svrha uččiniti ljude sretnima, životno je djelo koje će 

Bog bogato nagraditi. Davati velikodušno od svojih prijaznih 

misli, svojih ohrabrujućih riječči, svojih ljubaznosti, 

značči biti kristolik. 

Da biste posjedovali istinsku ljubav, morate imati vjeru 

kakvu je svijetu dao Krist, religiju ljubavi koja nas učči 

28


da ččovjeka ljubimo poradi Boga, ččak i kada to od nas traži 

žrtvu. Unatočč protivljenju vaših strasti, vaša vas vjera 

tjera da napredujete u ljubavi prema bližnjemu. Sv. Petar 

to izražava ovim riječčima: „Zbog toga svim marom 

prionite: vjerom osigurajte krepost, krepošću spoznanje, 

spoznanjem suzdržljivost, suzdržljivošću postojanost, 

postojanošću pobožnost, pobožnošću bratoljublje, bratoljubljem 

ljubav.“ 12 

A sv. Pavao veli: „Zaklinjem vas, braćo, milosrđem 

Božjim: prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu 

milu – kao svoje duhovno bogoslužje.“ 13 Na taj naččin svaka 

vaša zadaća, ččak i ona najobiččnija, može se preobraziti, 

kao što se preobrazila voda u Kani, i postati žrtveno 

vino. 14 

Ovladajte svojim osjetilima i strastima uz pomoć 

discipline 

Ne tražite sreću u sebiččnosti, nego u samozatajnosti. 

Sin Božji propovijedao je o samozatajnosti želeći nas potaknuti 

da krenemo putem do sreće. „Ne mislite da sam 

došao mir donijeti na zemlju. Ne, nisam došao donijeti 

mir, nego mačč.“ 15 Ovim je riječčima htio reći da je došao 

zaratiti s onim „ja“ i sa sebiččnim strastima. Došao je izbaviti 

ljude iz bijede u koju ih je nagnala njihova sebiččnost. 

Ljubav poziva na velikodušnost i samopožrtvovnost. 

Ljubav je srce i duša vjere. Ljubav se ne zadovoljava lijepim 

riječčima, već traži djela. Bez prakticiranja požrtvovnosti 

bit ćete ugodni samo sebi. 

Duh Sveti posvećuje duše darom milosti i potičče ih 

na velikodušnost u službi Bogu i bližnjemu. Njegova je 

12 

2 Pt 1,5–7. 

13 

Rim 12,1. 

14 

Usp. Iv 2,9. 

15 

Mt 10,34. 

29

SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI I milost muččenicima davala hrabrost da umru za vjeru, a 

svecima duhovnu snagu da žive svetim životom i ččine 

herojska djela kreposti. 

U ovome životu žrtva mora ići ruku pod ruku s ljubavlju. 

Ne možemo živjeti u ljubavi prema Bogu ako se 

ne odreknemo neuredne sebiččnosti – tj. trostruke požude 

– tijela, oččiju i oholosti života. 16 

Strasti su, same po sebi, sebiččne i slijepe. Potrebno ih 

je usmjeravati. Prepuštena sama sebi, strast lako postaje 

poput poludjela vozačča za upravljaččem snažnoga automobila. 

Želite li da u vašemu životu vlada red, potrebna 

vam je disciplina. Vaše strasti i emocije moraju biti pod 

kontrolom razuma, prosvijetljena vjerom, a vaš razum i 

inteligencija moraju biti pod Božjom kontrolom. Ako jedna 

od strasti isklizne s traččnica, razum, koji djeluje kroz 

snagu volje, potpomognut milošću mora je vratiti tamo 

gdje joj je mjesto. Ne uččini li to, strast će zagospodariti 

vama. 

Sv. Vinko Paulski savjetuje: „Onaj tko želi napredovati 

u savršenstvu treba posebno paziti na to da ne dopusti 

da njime ovladaju strasti koje će jednom rukom srušiti 

zdanje koje je izgradio drugom. Da bismo mogli vladati 

sobom, moramo poččeti vrlo rano obuzdavati svoje sklonosti; 

jer jednom kada se duboko ukorijene i ojaččaju, više 

im gotovo nije moguće naći lijeka.“ 

Čulnost, ili ljubav prema osjetilima, neprijatelj je ljubavi. 

Ona ččesto ubija pravu ljubav, jer ččulnost nije drugo 

doli sebiččnost. Čulnost je od tijela. Ni jedno tjelesno osjetilo 

nikada ništa ne daje; ona samo uzimaju i prisvajaju. 

Od svih strasti, ččulnost je najsilovitija u svojim željama i 

najbezobzirnija u grabljenju objekta za kojim žudi. Iako 

njezin govor i ponašanje zračče ljubavlju i podsjećaju na 

nju, njezini uččinci mogu biti nalik onima u mržnje. 

16 

Usp. 1 Iv 2,16. 

30

SADRŽAJ 

SADRŽAJ 

PREDGOVOR ..................................5 

DIO PRVI: Budite dobri prema drugima ...........7 

1. Vježbajte se u osnovama dobrote i blagosti .......9 

2. Ne osuđujte ................................48 

3. Oduprite se pohlepi .........................58 

4. Obuzdajte srdžbu ...........................69 

5. Nauččite dobrohotno podnositi uvrede ..........78 

6. Nauččite prepoznati posljedice zlobnih misli ......88 

7. Neka temelj vašim mislima bude krepost .......91 

8. Otkrijte preobrazujuću moć dobrohotnih misli ...115 

DIO DRUGI: Nauččite biti dobrohotni u razgovoru ..127 

9. Budite predani istini ........................129 

10. Budite blagi u komunikaciji s drugima ........149 

11. Klonite se bezosjećajnih riječči ................162 

12. Budite dobrohotni kada korite druge ..........169 

13. Težite za blagoslovom prijaznih riječči .........176 

DIO TREĆI: Pokažite svoju ljubav dobrim djelima ..187 

14. Ne budite loš primjer drugima ..............189 

15. Njegujte u srcu ljubav koja obiluje 

dobrim djelima ..............................194 

16. Činite djela milosrđa ........................199 

17. Nakon dobrih djela ččeka vas bogata 

žetva nagrada .............................206 

227

SADRŽAJ 

DODATAK: Krepost dobrote – upitnik . ..........220 

MOLITVA ZA DOBROTU I BLAGOST . ..........226 

228

PREPORUČUJEMO 

André Frossard francuski je publicist, novinar, član prestižne 

Francuske akademije te autor svjetske uspješnice 

„Bog postoji, ja sam ga susreo“. U ovoj knjizi, suočavajući 

se s osobnim iskustvom patnje, Frossard ne dopušta da ga 

obuzmu pesimizam i očaj, nego svjedoči živu vjeru u „drugi 

svijet”. Pišući specifičnim stilom protkanim humorom, 

daje snažno svjedočanstvo nade ističući kako vjeruje i zna 

da ljudsko biće dolazi iz ljubavi te da se kroz patnju i smrt 

toj ljubavi vraća. 

136 str. Meki uvez. 

www.verbum.hr


Poznati duhovni pisac o. Jacques Philippe u ovoj nam 

poticajnoj knjizi kroz duhovna razmatranja i tumačenja 

tekstova svete Male Terezije tumači svetičin „mali put“. 

Životna i duhovna mudrost „maloga puta“ dostupna je 

svima i vrlo jednostavna. Vjerno prenoseći misao svete Male 

Terezije u naše vrijeme i okolnosti te učeći nas prihvatiti sebe 

onakvima kakvi jesmo, ova nadahnjujuća knjiga odličan je 

lijek protiv perfekcionizma i siguran izvor zdrave kršćanske 

duhovnosti. 


www.verbum.hr


U ovomu izvrsnom djelu svjetski poznati duhovnik i govornik 

Fulton Sheen tumači tajnu istinske sreće te koji su nužni 

koraci u njezinu postizanju. Na tomu putu itekako je važan 

autentičan duhovni život, a on podrazumijeva puno više 

od vršenja zapovijedi, čitanja Biblije ili nasljedovanja Isusa. 

Savjeti i ideje, kao i jasni koraci i smjernice čine ovu knjigu 

korisnim suputnikom u propitivanju vlastitoga života kao 

i u potrazi za njegovim konačnim smislom. 


www.verbum.hr

Nakladnik: 

VERBUM d.o.o. 

Sinjska 2, 21000 Split 

Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 

E-mail: naklada@verbum.hr 

www.verbum.hr 

Tisak: 

Denona d.o.o. 

Tiskano u rujnu 2020.

Ako želite napredovati u duhovnome životu i unaprijediti svoj 

odnos s Bogom i s onima koje volite, ova će vam knjiga biti nezaobilazno 

štivo. Pomoći će vam nadvladati mane i nedostatke kojih 

se ne možete riješiti i tako vam život učiniti radosnijim i ispunjenim. 

Skrivena snaga dobrote i blagosti, među ostalim, tumači i otkriva: 

• Četiri načina kako možete postati obzirniji i pažljiviji… odmah! 

• Umijeće razumijevanja: obrazlaže zašto imate duhovnu odgovornost 

da iskažete razumijevanje drugima – i pet načina kako 

možete s time početi. 

• Tri stvari koje morate učiniti – i tri stvari koje ne smijete učiniti 

– kako biste brzo porasli u dobroti i blagosti. 

• Četiri razloga zašto se u kritiziranju krije duhovna opasnost. 

• Tri djelotvorna lijeka da iz života uklonite grijeh srditosti. 

• Sedam načina da nepravde koje ste iskusili okrenete u svoju 

duhovnu korist. 

• Šest načina da pronađete i iskorijenite skrivenu zavist koja vam 

guši duh. 

• I još puno toga što će pomoći vašemu napretku u krepostima 

dobrote i blagosti. 

• Praktične upute kako ćete iz svojega ponašanja ukloniti sve vrste 

neljubaznosti i niskosti. 

• Također uključuje upitnik – svojevrsni ispit savjesti sa šezdeset 

sedam pitanja koja će vam pomoći da pratite svoj napredak u 

dobroti i blagosti. 

„Ova sjajna knjiga produbljuje uvid u onu čudesnu 

poruku koja nam tako snažno progovara: Ljubav je strpljiva, 

ljubav je dobrostiva…“ 

s. Mary Rose McGeady 

ISBN 978-953-235-718-9 

VERBUM 

98 kn www.verbum.hr

Skrivena snaga dobrote i blagosti_w

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?