Collegium Artisticum 2017 katalog / catalogue

Sarajevo, april 2017.

2

ULUBIH Collegium artisticum 2017.

Godišnja šestoaprilska izložba „Collegium artisticum“ posjeduje karakter kolektivnosti

kao vrijednost koju treba njegovati, u ime datuma kojem je posvećena i u

ime sjećanja na bosansko-hercegovačku avangardu koju je predstavljala umjetnička

grupa „Collegium artisticum“. To je prilika da tri umjetnička udruženja Bosne i

Hercegovine - Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera

(ULUPUBIH), Asocijacija arhitekata (AABIH) i Udruženje likovnih umjetnika (ULU-

BIH) - zajednički organizuju izložbu stvarajući platformu za prezentaciju djela svojih

članova. Nosilac organizacije i vizualnog identiteta ovogodišnje izložbe je ULUPUBIH.

3

Collegium artisticum 2017. ULUBIH

UMJETNOST BOSNE I HERCEGOVINE

U GLOBALNOJ SFERI

4

Ovogodišnja aprilska izložba Collegium Artisticum-a predstavlja, između ostalog, i

fragmentarno stanje umjetnosti u BiH, odnosno međusobnu uslovljenost različitih

oblika prezentacije i izražaja. Ako se izložba posmatra kao sinteza konvencionalnih

likovnih izraza u dijalogu sa arhitekturom i različitim oblicima primijenjenih umjetnosti,

primjetne su velike razlike. One se najprije uočavaju u načinu na koji bosanskohercegovačka

umjetnost tretira savremeno, ne u kontekstu umjetničkog izraza,

nego u smislu korelacije sa društvom u kojem takva umjetnost nastaje.

Umjetnost u BiH oduvijek ima jaku vezu sa tradicijom. Od prvih značajnijih radova

umjetnika koji su djelovali od druge polovine XX vijeka, pa sve do radova recentnih

stvaralaca, prisutni su elementi folklora i narodnih motiva, koji su često stavljani u

funkciju apstrakcije ili konceptualnosti kao vrste umjetničkog izražaja. Ova tendencija

opstaje i danas, i nije rijetka pojava u svijetu savremene umjetnosti. Prema riječima

Hansa Beltinga, ovaj vid savremenog umjetničkog izražavanja predstavlja

sredstvo pozicioniranja lokalne etničke umjetnosti u globalne tokove. Ovakva vrsta

tumačenja zahtijeva i revalorizaciju bosanskohercegovačke umjetnosti od Drugog

svjetskog rata do danas, jer novo sagledavanje može dati odgovore: objašnjenje onog

što nastaje i naznake onog što će nastajati, a što je najbitnije, ovaj postupak smjestio

bi bosanskohercegovačku umjetnost u sferu globalnog.

Međutim, ako se izložba posmatra kao cjelina, primjećuje se određen dualizam. On

se prvenstveno odražava u odnosu likovne umjetnosti prema arhitekturi i primjenjenim

umjetnostima, i obratno. Ono što nameće ovaj dualizam jeste upravo odnos

ovih vrsta umjetnosti prema globalnom, a naročito prema upotrebi novih tehnologija

(u najširem smislu), kao jednog od univerzalnih simbola globalizma danas.

Likovni jezik i dalje ostaje u sferi avangarde i modernizma, često koristeći etnografske

elemente u svom izrazu ili pokušavajući da bude angažovan društveno ili

politički, u onom domenu u kome su to radile rane avangarde i modernistička di-


jalektika. Zbog toga, na prvi pogled, likovna selekcija može da izgleda vanvremenski

u sferi globalizma, što dovodi do pretpostavke da je možda upravo to ono što nam

današnja likovna scena BiH poručuje – da bosanskohercegovačka umjetnost želi da

nastavi svoje tokove tradicionalizma i na taj način pokuša da zauzme mjesto u globalnoj

sferi, istrajavajući na načelima koja su dovela i do prvih pojava modernizma

polovinom XX vijeka.

Na drugoj strani ovog dualističkog odnosa stoje arhitektura i primijenjene umjetnosti.

U njihovom slučaju, savremene tehnologije, kao osnovna odlika globalizma,

koriste se u svom punom potencijalu, na najrazličitije načine. U prilog ovoj tvrdnji

govori i činjenica su ovi oblici umjetnosti i podesniji prilagođavanju vremenu i lakše

prate inovativne tokove. Rezultat ovoga su odlični dizajnerski radovi vezani za tekstil

ili industrijski dizajn, kao i sinteza različitih disciplina, naročito na polju scenografije

i kostima. Međutim, ni u umjetničkim izražajima ove vrste ne zazire se od tradicionalnog,

nego su i takvi motivi inkorporirani u radove, čime se postiže jedinstven

koncept univerzalnosti, ali sa jasnom konotacijom na region u kome oni nastaju.

Naročit uspjeh ovog efekta vidi se u selekciji radova arhitekture. Oni ne samo da

spajaju tradicionalno i savremeno nego uspijevaju i da se pozicioniraju kao univerzalna

djela globalnog karaktera. Sličan odnos arhitekture prema globalnom dominirao

je i na proteklom Venecijanskom bijenalu arhitekture, gdje je naglasak

stavljen na životni prostor, što se jasno vidi i iz selekcije radova prikazanih na ovoj

izložbi. To je u neku ruku i očekivano, jer je arhitektura uvijek najbrže uspijevala da

se prilagodi potrebama čovječanstva.

Ovogodišnja selekcija Collegium Artisticum-a ne samo da postavlja vječito pitanje

o stanju umjetnosti u BiH, nego nudi i odgovore i mapira bosanskohercegovačko

stvaralaštvo u sferu globalnog.

Mladen Banjac

5


6

UDRUžeNje

LIkOVNIH

UMjeTNIkA

BIH


Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine

Spisak izlagača

str. 11 - 98

8

1. ADI kARAILO

2. ADMIR GANIĆ

3. ADMIR MUjkIĆ

4. ADRIjANA TODOROVIĆ-PANjeTA

5. ALISA TeLeTOVIĆ

6. AMeR BAkŠIĆ

7. AMeR HADžIĆ

8. ANTO MARTINOVIĆ

9. ARLeTA ĆeHIĆ

10. AVDO žIGA

11. BeGAN TURBIĆ

12. BRANkA GRIZeLj

13. DAMIR ŠABIĆ

14. DARkO ŠOBOT

15. DRAGANA NUIĆ-VUČkOVIĆ

16. DžeVDeT NIkOČeVIĆ

17. eDIN DeRVIŠeVIĆ

18. eDIN NUMANkADIĆ

19. eDINA BeŠIĆ

20. eLMA ALIĆ-ŠOBOT

21. eLMA ČAUŠeVIĆ-MUjeZINOVIĆ

22. eMIR kAPeTANOVIĆ

23. eMIR OSMIĆ

24. FIkReT LIBOVAC

25. HALIL TIkVeŠA

26. HAMZA ĆeMALOVIĆ

27. HARIS MeMIjA

28. HASAN ČAkAR

29. IBRAHIM NOVALIĆ

30. IDA SOkOLjAk

31. ILONkA jASAk

32. IRFAN HANDUkIĆ

33. ISMIR HALILOVIĆ

34. IZeT ALeČkOVIĆ

35. jASMIN kUkAVICA

36. LeA jeRLAGIĆ

37. MAjA SkeNDeROVIĆ

38. MeHMeD kLePO

39. MeLIHA TePARIĆ

40. MeNSUR POROVIĆ

41. MeNSUR VeRLAŠeVIĆ

42. MeRSIHA MeRDžANOVIĆ

43. MIRALeM BRkIĆ

44. MIRSADA BALjIĆ

45. MIRZA RAHMANOVIĆ

46. MUBeRA ISANOVIĆ


47. MUHAMeD BAjRAMOVIĆ

48. MUHAMeD ĆeIF

49. NATALIYA ANDReeVA

SALIHOVICH

50. NeRICA ABDULIĆ-OSMANČeVIĆ

51. NeRMIN VILIĆ

52. NIjAZ GOjAk

53. OMeR SMAjLOVIĆ

54. RADMILA jOVANDIĆ-ĐAPIĆ

55. SALIM OBRALIĆ

56. SAMIR SUĆeSkA

57. SANeLA HUSIĆ-MUSABAŠIĆ

58. SAVkA kRČMAR

59. SeAD ČeRkeZ

60. SeAD eMRIĆ

61. SMAIL IFTIĆ

62. SNježANA ĐeLMIĆ

63. SReĆkO GALIĆ

64. STIjePO GAVRIĆ

65. SUZANNe ARBANAS

66. ŠeFIk BAjROVIĆ

67. TOMISLAV PeRAZIĆ

68. ZVONIMIR POžAR

NOVOPRIMLjeNI ČLANOVI ULUBiH -a

1. Carl-H1 (Heinz) Daxl

2. ermina Resić

3. Hasan Bekanović

4. Ira Skopljak

5. josephine kaiser

6. kristina Ćavar

7. Marko Frančešević

8. Meliha Trako

9. Mirza Smajlović

10. Narcisa Šehić

11. Nelisa Baždar

12. Amela Dubravić – pridruženi član

13. Megi kunštek – pridruženi član

14. Vedad kazić – pridruženi član

9


N a g r a d e u l u b i h

10


graNd PriX

FiKreT libOVaC

“SMAjO GLeDA RINGIŠPIL“, kombinovana tehnika, 2016.-2017. (detalj)

11


Nagrada Za SliKarSTVO

SuZaNNe arbaNaS

12

“PLAVA BLUZA“, ulje na platnu, 2017.


Nagrada Za SKulPTuru

SaMir SuĆeSKa

“ORGANIZAM IV“, kamen – mermer, 2017.

13


Nagrada Za NOVe MediJe

Meliha TePariĆ

14

“UGASITI PAkAO I SPALITI RAj – OMAž RABIjI eL-ADeVIjI“, video, 01:30 min, 2017.


Nagrada Za graFiKu

adMir gaNiĆ

“POGLeD U DjeDOV BUNAR“, kombinovana tehnika, 2016.

15


adi KarailO

16

Bez naziva, ulje na platnu, 2017.


adMir MuJKiĆ

“MORSkI PejSAžI“, drvo, papir, metal, 2016. (detalj)

17


adriJaNa TOdOrOViĆ-PaNJeTa

18

“AUTOPORTReT“, kombinovana tehnika, 2016.


aliSa TeleTOViĆ

“I CAN FIT IN“, kombinovana tehnika, 2017.

19


aMer baKŠiĆ

20

“TAČkA POGLeDA“, video, 05:56 min, 2016.


aMer hadŽiĆ

Iz ciklusa “MeTAMORFOZA“, unikatni otisak, 2015.

Iz ciklusa “MeTAMORFOZA“, unikatni otisak, 2015.

21


aNTO MarTiNOViĆ

22

“POLIFONIjA“, ulje na platnu, 2017.


arleTa ĆehiĆ

Bez naziva, akrilik na drvetu, 2016. (diptih)

23


aVdO Žiga

24

“MUMIjA“, akvatinta, rezervaž, 2016.


begaN TurbiĆ

“PRINOŠeNje žRTVe“, patinirani poliuretan, 2017.

25


braNKa griZelJ

“PReLje SUDBINe (ČIjA MAjkA CRNU VUNU PReDe)“,

26

kombinovane tehnike dubokog tiska (kolaž), vuna, 2017.


daMir ŠabiĆ

“kRAjOLICI TIjeLA“, gips, 2016.

27


darKO ŠObOT

28

“BOWIe“, ulje na platnu, 2017.


dragaNa NuiĆ-VuČKOViĆ

“PONOSNI RAZARAČ“, kombinovana tehnika na ljepenci, 2016.

29


dŽeVdeT NiKOČeViĆ

30

“SReBReNICA“, lavirani tuš, 2017.


ediN derViŠeViĆ

“TeMPUS“, kombinovana tehnika, 2016.

“TeMPUS“, kombinovana tehnika, 2016.

31


ediN NuMaNKadiĆ

“ZAPISI“, akrilik, 2017.

32

“ZAPISI“, akrilik, 2017.


ediNa beŠiĆ

“PReOBRAžAj STVARNOSTI“, linorez, 2015.

33


elMa aliĆ-ŠObOT

“GOSPOĐICA I“, papier-mâché, akrilik, 2017.

34

“GOSPOĐICA II“, papier-mâché, akrilik, 2017.


elMa ČauŠeViĆ-MuJeZiNOViĆ

“BRIGA“, metal, 2016.

35


eMir KaPeTaNOViĆ

36

Iz ciklusa “MASke“, drvo, kombinovana tehnika, 2007.-2017. (detalj)


eMir OSMiĆ

“STARe IGRAČke“, kombinovana tehnika, 2017.

37


halil TiKVeŠa

38

“DeSeTOGODIŠNjICA“, rad na papiru, 2017.


haMZa ĆeMalOViĆ

“FUSION ADI“, ulje na platnu, 2017.

39


hariS MeMiJa

“MIRIS SLIke“, instalacija, 2017.

PRIĐI, ZAžMIRI I POGLeDAj

40

Štafelaj na kojem je okvir, prekriven namirisanim platnom.


haSaN ČaKar

“URBANUS“, serigrafija, 2015.

“URBANUS“, serigrafija, 2015.

41


ibrahiM NOValiĆ

42

Iz ciklusa “POVRATAk“, ulje na platnu, 2016.


ida SOKOlJaK

“ROĐeNDANSkA ZABAVA“, akrilik na platnu, 2016.

43


ilONKa JaSaK

44

“VODA II“, kolaž, 2017.


irFaN haNduKiĆ

“HOMA 1“, Intaglio Reliefdruck, 2016.

45


iSMir halilOViĆ

46

“AUTOPORTReT SA ŠeŠIROM“, ulje na platnu, 2014.-2017.


iZeT aleČKOViĆ

Bez naziva, akrilik, 2016.

47


JaSMiN KuKaViCa

48

“DRUGSTORe“, kombinovana tehnika, 2016.-2017.


lea JerlagiĆ

“PAR“, crtež, kombinovana tehnika, 2017.

49


MaJa SKeNderOViĆ

50

“RAZLOMCI jeDNAkIH NAZIVNIkA – ASOCIjATIVNOST ZBRAjANjA“, kombinovana tehnika, 2017.


MehMed KlePO

Bez naziva, akrilik na dasci, 2016.

51


MeNSur POrOViĆ

“AŠIkOVANje“, kombinovana tehnika, 2017.

52

“AŠIkOVANje I“, kombinovana tehnika, 2017.


MeNSur VerlaŠeViĆ

Bez naziva, akrilik na platnu, 2016.

Bez naziva, akrilik na platnu, 2016.-2017.

53


MerSiha MerdŽaNOViĆ

54

“kOLIkO SU PUTA ZeMLjA I NeBO ZAMIjeNILI MjeSTA!?“, linorez, 2017.


MiraleM brKiĆ

“POLASCI“, crtež, lavirani tuš, 2017.

55


MirSada balJiĆ

56

Iz ciklusa “SNOVIĐeNjA“, akvarel, 2017.


MirZa rahMaNOViĆ

Bez naziva, suha igla, akvatinta, 2016.

57


Mubera iSaNOViĆ

Bez naziva, tuš, 2016.

58

Bez naziva, tuš, 2016.


MuhaMed baJraMOViĆ

Iz ciklusa “žeOkSI“, monotipija, 2016.

59


MuhaMed ĆeiF

60

“ALOjZ SA ĆeIFOM“, ulje na platnu, 2017.


NaTaliYa aNdreeVa SalihOViCh

Bez naziva, ulje na platnu, 2016.-2017.

61


NeriCa abduliĆ-OSMaNČeViĆ

62

“ZIMSkI MOTIV IZ DejČIĆA“ (Iz ciklusa “Zima“), akvarel, 2017.


NerMiN ViliĆ

“MAGLIĆ PLANINA“, ulje na platnu, 2016.

63


NiJaZ gOJaK

64

“ALFABeT“, digital art – crtež, 2017.


OMer SMaJlOViĆ

“PReNĐIjA“, drvo, 2017.

65


radMila JOVaNdiĆ-ĐaPiĆ

66

“BALkAN“, papir kraft, gvaš, 2016. (detalj)


SaliM ObraliĆ

“OMeROVO VReLO“, ulje na platnu, 2016.

“VReLO“, ulje na platnu, 2016.

67


SaNela huSiĆ-MuSabaŠiĆ

68

“BUDUĆNOST, OSOBNO“, reciklaža, kombinovana tehnika (papir, drvo, vuna, konopac), 2017.


SaVKa KrČMar

“A, GDje IDeŠ?“, ulje na platnu, 2017.

69


Sead ČerKeZ

70

“ZIMA UZ MILjACkU“, akvarel, 2017.


Sead eMriĆ

“PejZAž“, akrilik na platnu, 2017.

“PejZAž“, akrilik na platnu, 2017.

71


SMail iFTiĆ

72

“kRALjICA SA ČeTIRI STRANe SVIjeTA“, kombinovana tehnika, 2017.


SNJeŽaNa ĐelMiĆ

“RA“, fuzija stakla, sa keramikom i žicom, 2016.

73


SreĆKO galiĆ

74

“SIMeTRIjA kOMPOZICIje“, patinirani gips, 2015.


STiJePO gaVriĆ

“NekAD I SAD“, instalacija, 2017.

75


ŠeFiK baJrOViĆ

76

Bez naziva, kombinovana tehnika, 2016. (triptih, detalj)


TOMiSlaV PeraZiĆ

Bez naziva, kombinovana tehnika, 2016.

77


ZVONiMir POŽar

78

“IGRA“, akril – medijapan, 2016.


NOVOPriMlJeNi ČlaNOVi i ČlaNiCe ulubih-a

79


80

Carl-H1 (Heinz) Daxl


ermina Resić

81


82

Hasan Bekanović


Ira Skopljak

83


84

josephine kaiser


kristina Ćavar

85


86

Marko Frančešević


Meliha Trako

87


88

Mirza Smajlović


Narcisa Šehić

89


90

Nelisa Baždar


Amela Dubravić – pridružena članica

91


92

Megi kunštek – pridružena članica


Vedad kazić – pridruženi član

93

94

AsocijAcijA

ArhitekAtA

u Bosni i

hercegovini

Asocijacija arhitekata u Bih

Spisak izlagača

96

1. ADnA AhMeDiĆ

2. nArcisA BAŠiĆ-gAkoviĆ

3. sAneLA BeLko

4. AnA BosAnkiĆ

5. kAtArinA BoŠnjAk

6. AiDA BotonjiĆ

7. hAris BrADiĆ

8. kenAn BrČkALijA

9. MLADen BurAZor

10. juLiA coQueLLe

11. vernes ČAuŠeviĆ

12. neDiM ČitAkoviĆ

13. Mensur DeMir

14. LucY Dinnen

15. husejn DroPiĆ

16. MALcoLM DueroD

17. Dino eMinAgiĆ

18. nihADA gADŽo

19. seAD goLoŠ

20. FeĐA hADŽiBegoviĆ

21. erMin hADŽiĆ

22. LejLA hAjro

23. ADnAn hArAMBAŠiĆ

24. MAjA iBrAhiMPAŠiĆ

25. Miron iBrAhiMPAŠiĆ

26. senAD iBriŠiMBegoviĆ

27. senkA iBriŠiMBegoviĆ

28. ninosLAv iLiĆ

29. veDAD isLAMBegoviĆ

30. iBricA jAŠAreviĆ

31. seLMA kArAČeviĆ-kAPiĆ

32. veDAD kAsuMAgiĆ

33. jAsMinA kAticA

34. sAneLA kLAriĆ

35. ZejD koBiLicA

36. AZrA kurtoviĆ

37. josiP LeDiĆ

38. neDA MeDiĆ

39. ArMin MeŠiĆ

40. neDiM MuteveLiĆ

41. AsMir MuteveLiĆ

42. irnes MujAgiĆ

43. tArik MusAkADiĆ

44. AnDreA PAvLoviĆ

45. juro PrAnjiĆ

46. AMeLA rAŠiDkADiĆ

47. MAjA roso PoPovAc

48. jAsMin ruŽniĆ

49. ArMin sADikoviĆ

50. LAMijA sALihBAŠiĆ

51. eMir sALkiĆ

52. MArkus schWAi

53. MuhAMeD serDAreviĆ

54. jAsMin sirČo

55. DinA ŠAMiĆ

56. ADnA ŠArAc

57. kenAn vAtrenjAk

58. AsMir voLjevicA

59. AMir vuk

60. nerMinA ZAgorA

61. MejreMA ZAtriĆ

62. veDrAn ZoniĆ

AABIH Collegium artisticum 2017.

AABiH

COLLEGIUM ARTISTICUM

regiju jugoistočne evrope, pa tako i prostor Bosne i hercegovine, ne obilježavaju pojedinačna

graditeljska remek-djela. Pogledaju li se klasične historiografije arhitekture,

uz poneki izuzetak, o ovim našim prostorima gotovo da i nema spomena. toj

činjenici svakako doprinosi i pripovjedna perspektiva i vrijednosti koje te historiografije

zagovaraju, pa su one mahom fokusirane na globalne epicentre u kojima su

se preklapali i još uvijek se preklapaju politička moć, ekonomsko blagostanje i intenzitet

kulturne produkcije. u konvencionalnoj kanonskoj, formalno normiranoj historiografiji,

usmjerenoj na povijest arhitekture kao na povijest presedana i autonomiju

arhitektonske forme, teško svoje pronalaze mjesto djela koja nisu stilski pa i «sadržajno»

besprijekorno čista, koji ne impresioniraju kao pojedinačni rezultat pojedinačnog

stvaralačkog čina. no ono o čemu svakako možemo i trebamo govoriti jesu izgrađeni

prostori i kultivirani krajolici naše regije u koje je upisana složena povijest isprepletenih

kontinuiteta i diskontinuiteta. radi se o sposobnosti da se kroz napore generacija

stvori kompozitna urbana okolina sačinjena od modela preuzetih iz sasvim

različitih kulturnih izvora koji su apsorbirani i preoblikovani za specifične, prilično

pragmatične potrebe jedne periferne sredine na rubovima velikih imperija. nastaje

ljepota koja je ekonomična, razložna, svakako nenametljiva, na trenutke možda i

opora, no redovito uravnotežuje potrebe pojedinaca i zajednice. Dakle, kada govorimo

o nositeljima kulturnih identiteta (te identitete svakako treba navoditi u pluralu) naših

krajeva manje govorimo o pojedinačnim arhitektonskim artefaktima, a više o urbanitetu.

juraj neidhardt i Dušan grabrijan u jednoj od najljepših knjiga o arhitekturi

ikada napisanih Arhitektura Bosne i put u suvremeno, maestralno su pokazali kako

«marginalna» pozicija može u jednom radikalnom kulturnom preobratu, implicitno

omogućenom modernističkom pobunom protiv autoriteta, postati mjesto nove cen-

97

Collegium artisticum 2017. AABIH

98

tralnosti, mjesto sinteze, mjesto kulturne imaginacije koje istinski i proživljeno razumije

i vlastitu povijest i globalna kretanja, a da pri tome samouvjereno, ali i analitički

refleksivno gradi svoju vlastitu autentičnost. A ta autentičnost proizlazi iz izuzetne

empatije prema urbanoj svakodnevici ali jednako tako i iz samo-predodžbe arhitekta

kao autoriteta i nositelja konceptualizacije prostora. neidhardt i grabrijan mogli su

se osloniti i na globalni i na lokalni optimizam druge polovice 20. stoljeća, na vjeru u

progres prema kojoj se budućnost činila svijetlom. no, u što vjerovati i kako raditi u

vremenima u kojima se čini da je «prošlost imala više budućnosti nego današnjost»?

Možemo li danas zamisliti situaciju kao početkom 1980-ih, dakle prije niti 40 godina,

kada je ivanu Štravsu prilikom priprema za Zimsku olimpijadu ponuđena pozicija

gradonačelnika sarajeva zbog svog intelektualnog i kulturnog autoriteta, te specifično

arhitektonskih vještina koordinacije složenih procesa?

objektivno gledano, to je sasvim moguće ako se promotre inherentna znanja

arhitektonske discipline, naročito sposobnost projektivnog, integrativnog mišljenja

čiji je glavni zadatak anticipacija budućnosti. jer, što je drugo bilo koji urbanistički

ili arhitektonski projekt, nego osmišljavanje prostornog okvira za promjenjive procese

koji se još nisu počeli događati? Primjerice, cilj spomenika koji obilježava

određeni povijesni događaj nije monumentalno zamrzavanje tog trenutka u današnjici,

nego komuniciranje činjenica i vrijednosti kroz dugi vijek trajanja, kroz sposobnost

da se te činjenice i te vrijednosti prošire novim čitanjima i uvidima, te učine

relevantnima za nove povijesti koje tek dolaze.

istina, u zemljama regije, pa i globalno, često čujemo kako je arhitektonska disciplina

u defanzivi, kako je u suvremenim ekonomskim i političkim uvjetima izgubila

autoritet i utjecaj i na urbanu, i, šire gledano, na društvenu stvarnost. no kada

sagledamo svu bijedu tih suvremenih ekonomski i politički uvjeta, arhitektonska

disciplina je jedna od zadnjih koja još uvijek u svojim temeljima jasno zagovara vri-


jednosti kao što su javno dobro, pitanja kulturnih kontinuiteta i evolucije, racionalnost

i obazrivost prema urbanim i prirodnim resursima, empatiju prema ljudima čiji

prostorni okvir oblikuje… Ako nas svakodnevica građenja demantira u zagovaranju

tih jednostavnih teza, treba podsjetiti koliko borbi arhitekti svakodnevno vode na

svim fontovima, naročito u ovoj našoj regiji bremenitima dramatičnim procesima

urušavanja progresivnih ili barem modernih vrijednosti. ono što se promijenilo u

odnosu na ranije ocrtanu urbanu povijest jest obrat od grada prema pojedinačnoj

arhitekturi. grad više ne nastaje kao kolektivno djelo u kojem arhitektonska disciplina

i društvo dijele slične ciljeve, nego kao kolaž pojedinačnih fragmenata koji su

posljedica partikularnih interesa i partikularnih estetika. kapacitet tako nastalih

fragmenta za generiranje urbanosti, za smisleni doprinos cjelini, za uspostavljanje

dobrosusjedskih odnosa svakako je jedna od mjera arhitektonskih doprinosa. tako

je svaka parcela postala predmet mikro-političkih borbi, a napredni projekti su materijalni

pokazatelji kakva sadašnjost može biti, kakvo društvo može biti ako se

planira i razvija racionalno i odgovorno. to je snažna poruka koja itekako pokazuje

kapacitete arhitekture i njenu ulogu uobličenja naprednih vrijednosti, čak ili baš upravo

kada je izuzetak, a ne pravilo.

Arhitektura ne nastaje u društvenom vakuumu nego daje prostorni oblik vodećim

društvenim tendencijama, investicijskim zahtjevima i drugim datostima koje leže

van same discipline. upravo je sposobnost projekta da na smisleni i kritički način

uobliči ili preobliči vodeće društvene tendencije i interese mjera pojedinačnih

arhitektonskih doprinosa. sudeći prema projektima predanima na selekciju za collegium

Artisticum, iščitava se nekoliko vodećih tematskih preokupacija, a koje se

ukapaju u liniju arhitektonskih istraživanja dugog trajanja u Bosni i hercegovini, ili

koje korespondiraju s nekim od vodećih društvenih pitanja.

99


100

identitetska pitanja – nacionalni i vjerski identiteti, breme recentnijih ratova – bitno

određuju jezgru društvenih polemika u regiji, nažalost unutar konteksta ideoloških

manipulacija i izostanka želje da se nadiđu razlike i krene u pravcu produktivnih

proradi traumi te afirmiraju razlike kao vrijednosti i bogatstva, a ne sredstvo

društvenih podjela. niz sakralnih i memorijalnih projekata prezentiranih na izložbi

upravo ide u smjeru aktivnog suočavanja s traumama, nadilaženja statičkih oblika

komemoracija. tako projekt Živi spomenik rađen za natječaj tunel spasa autora v3

project svjesno i kritički izlazi izvan propozicija programa kako bi proširio zadatak

od «arhitektonskog objekta» prema kuriranoj koncepciji u kojoj je naglasak na refleksiji

i uključivanja građana u produktivni, istraživački pristup koji premošćuje

prošlost i sadašnjost. Muzej ratnog djetinjstva, zamisao s tipično sarajevskim patosom

u pozitivnom smislu te riječi, govori o odrastanju u dramatičnim okolnostima

i pri tome traži određenje identiteta generacije. Mensur Demir, arhitekt, grafiti umjetnik

i aktivist za taj zadatak osigurava prostorni okvir koji je suvremen, okrenut

prema budućnosti. Moderna arhitektonska kultura Bosna i hercegovine, s

radovima poput Bijele džamije u viskom Zlatka ugljena, ne samo da je dala putokaz

za lokalna istraživanja, nego je ostvarila neke od najznačajnijih arhitektonskih doprinosa

globalnoj arhitektonskoj kulturi pokazujući kako beskompromisne koncepcije

«apstrakcije» i ne-narativnosti mogu formirati i senzualan, haptički ali i

simbolički složen i značenjski kompleksan prostor. nakon desetljeća regresije,

posebno raduje nekoliko sakralnih objekata i islamske i katoličke vjeroispovijesti,

bilo da se radi o obnovama, natječajnim projektima ili onima koji su pred realizacijom

koji u to polje građenja ponovo unose suvremene prostorne ideje i estetike. te

iskorake dakako ne treba promatrati kao formalne vježbe, nego kroz kritičku

poruku građenja vlastite kulturno-duhovne autentičnosti, a sakralna arhitektura

progovara o temeljima religijskih, pa i civilizacijskih vrijednosti pružajući otpor


«prepisivanju» uvoznih ili povijesnih obrazaca. realizacija Planinske kapelica u

Paklarevu u travniku arhitekta jospia Ledića pokazat će kako je moguće povezati

sakralnu arhitekturu sa suvremenom transformacijom tipoloških ali i lokalnih graditeljskih

predložaka.

intenziviranje propitivanja kulturnog identiteta raspoznaje se u nastojanjima uspostavljanja

dijaloga s tradicijiom građenja na prostorima Bosne i hercegovine,

prema reinterpretacijama povijesnih oblika i morfologija. i ta tendencija snažan je

konstitutivni element lokalne moderne arhitektonske kulture, a suvremeni pokušaji

osciliraju između istraživanja koji tradiciju razumiju kroz njenu inherentnu logiku i

kreativno je nadograđuju s jedne strane, te previše formalnih pokušaja s druge.

treba upozoriti na ideološki predtekst te tendencije, i proces «orijentalizacije» sarajeva

ali i drugih gradova, te podsjetiti na neidhardtovu tezu prema kojoj posebnost

i identitet grada leži upravo u susretu i preklapanju «racionalnog» zapada i «emotivnog»

istoka. osjetljivi balans i produktivnu razmjenu između ta dva civilizacijska

kruga koji su se skladno nadopunjavali stoljećima nužno je njegovati ne samo kao

lokalnu vrijednost već i pouku koja je naročito relevantna u kontekstu novih globalnih

podjela. Ako lokalne političke elite podrivaju taj balans u socio-kulturnom polju,

njegova prostorno-fizička rekonstrukcija izuzetan je izazov i istraživački poticaj za

arhitektonsku disciplinu. Štand firme Zanat u koelnu izuzetno uvjerljivo povezuje

kulturno naslijeđe i suvremenost. «Leteći čilim» sačinjen je od 3025 ručno rađenih

drvenih kocaka različitih boja se referira na tradicionalni ornament ali i formira

izrazito suvremenu formu. sam napor uložen i u projektiranje i izvedbu komunicira

vrijednosti minucioznog rada ugrađene u temelje Zanata. rekonstrukcija zgrada

konak u Bihaću arhitekta kritičko je istraživanje teme odnosa prema baštini i konzervacije

spomenika. umjesto građenja faksimila, autor se ne ograničava opterećen-

101


jem povijesti nego nudi kostruktivno inventivnu, formalno uvjerljivu i programski

bogatu novu strukturu koja gabaritima slijedi izvornik i pokazuje temelje zgradespomenika.

102

već neko vrijeme u Bosni i hercegovini nailazimo na projekte koji se oslanjaju na

topografske, klimatske i druge posebnosti, a uklapaju se u više internacionalnih

tendencija izoštrene osjetljivosti prema prirodnim okolinama. Posebno su zanimljivi

oni radovi koji od tih posebnosti razvijaju nove tipološke modele, nude nove scenarije

nastanjivanja i korištenja prostora, te se na suvremen način odnose prema integraciji

arhitekture i prirode. ohrabruje što se dijalog sa kontekstom odmiče od

šablone ekstremno strmih krovova i korištenja drva prema naprednijim koncepcijama

poput landform arhitekture. topografije, podneblja, pa i životni stilovi Bosne i

hercegovine svakako traže nova tumačenja, nove prostorne oblike. «urbana vila hedona»

grupaArh posebno je uvjerljiv je primjer integracije arhitekture i topografije.

Projekt skladno odgovara na datosti parcele, lijepo oblikovani elementi arhitekture

logično se nadovezuju na koncept pa je postignuta konzistentna cjelina. na sličnom

tragu je i skromna, racionalna obiteljska kuća kneh arhitekta Feđe hađibegovića,

istovremeno poetska i reducirana na najnužnije. u pravcu poštovanja prirodnih

datosti kreću se i Prostorni plan Modraca, arhitektica Andree Pavlović i Lejle hajro.

Formalno suzdržano, skladno Zimsko zaklonište Armina Mešića odmiče se od forsiranih

slikovitih rješenja i nudi zanimljiv pogled na tipologiju planinskih obitavališta.

kompleks drvenih bungalova Mlinčići arhitektica nihade gadžo i irnes Mujagić na

rijeci uni prepoznaje izvanredne prirodne potencijale i oko njih gradi scenarij drugačijeg,

te kroz arhitekturu nudi i novu viziju ekonomije turizma ali i odnosa prema

građenju u prirodnom ambijentu. radovi studija Filter pak iskoračuju iz bosanskohercegovačkog

okvira i u kontekstima Afrike i himalaje uvjerljivo ispituju temu «ek-


stremnih okoliša». to je osjetljiva odluka u trenucima kada je i lokalni kontekst ekstreman

u smislu urgentnih potreba, no opravdana je utoliko što su prikazani projekti

istraživački, tehnološki sofisticirani, te razvijaju nove metodologije i znanja

istinske «održivosti», danas toliko dogmatizirane teme.

nakon godina stagnacije, gradovi i manja mjesta u Bosni i hercegovini prolaze kroz

radikalne urbane transformacije. no, ne treba zaboraviti da su i urbana, pa i arhitektonska

kultura u najtežim vremenima održale svoj kontinuitet upravo u arhitekturi

malog mjerila, u arhitekturi interijera namijenjenim ritualima gradskog života. u toj

domeni već su uspostavljenih solidni standardi koji, iako formalno pismeni, prilično

tendiraju jednom poopćenom poimanju «suvremene» estetike i već dobro poznatim

obrascima. slična tendencija formiranja generičkih prostora, s znatno težim kulturnim

učincima, su granje velikog mjerila koje niču i u središtima gradova i na periferijama

i bitno mijenjaju urbane dinamike i fizionomije. određeno kašnjenje ulaska

velikih investicija u građenje velikih trgovačkih centra, hibridnih poslovnih kompleksa

i drugih komercijalnih programa doveo je do različitih rezultata. Pojedini projekti

uspjeli su pripitomiti te nove programe pa i ponuditi zanimljiva tipološka

rješenja, no većina je formalno izuzetno nametljiva. Doprinosi fizionomijama

gradova zato se, očekivano, pronalaze u manjim intervencijama, u «krpanjima»

gradova koji su mahom nekonsolidirani i prepuni «rupa». Artikulacija javnih prostora

iskazuje pažnju gradskih uprava prema građanima, te sposobnost arhitekata da osmisle

prostore koji bi trebali biti i efikasna infrastruktura, i nositelj suvremenog

identiteta grada i katalizator socijalnih procesa. taj zadatak je osjetljiv: urbani prostor

ponekad je dobar i kada je «nedizajniran» i «neprogramiran», kada se povlači u

drugi plan i postaje nevidljiva podloga događajima a građanima je često bliska nostalgična

uspomena na situaciju kakav je urbani prostor «nekada bio». tri stepeništa

103


ureda Firma primjer je kultiviranog, formalno pismenog oblikovanja javnog prostora.

Podosta napora uloženo je u možda i previše statično i doslovno upisivanje narativa

urbane nostalgije u javnu infrastrukturu, no sama strategija iskoraka izvan programa

i normi ima izuzetan kritički potencijal. nažalost, iz ukupne produkcije na

izložbi gotovo u potpunosti izostaje kolektivno stanovanje, pa utoliko ohrabruje

racionalan, skladno dimenzionirana četvrt novo Žepče Mladena Burazora koje nudi

kritički protu-odgovor izvornom shematskom rješenju suburbanog širenja, te predlaže

kompaktniju urbanu strukturu organiziranu oko zajedničkog «centralnog

paraka»-urbanog vrta.

104

Da li svjedočimo formiranju nove arhitektonske scene u Bosni i hercegovini? nakon

generacije vrlo uvjerljivih arhitekata i autoriteta, a koji su mahom svi još uvijek živi:

Zlatka ugljena, ivana Štrausa, Bogoljuba kurpjela, pa i Davida Fincija koji rano odlazi

iz sarajeva, izvana gledano, desio se svojevrsni prekid vjerojatno uzrokovan krizom

post-olimpijskog sarajeva i jugoslavije, pa zatim i tragičnih stradanja Bosne i hercegovine.

Da li su autoriteti bili previše jaki? Amir vuk Zec razvio je koncept «interventne

arhitekture», snalaženja u nemogućim okolnostima i tradiciji pregradnji,

dogradnji i prepravki, ali je afirmirao užitak u narativima prostora te otvorio diskusiju

o koegzistencijama različitih jezika. nonstop studio/ igor grozdanić i sanja galić

prenijeli su svoje internacionalno iskustvo u projekte metropolitanskog mjerila i ambicije

usklađenih s kulturnim i urbanim karakterom sarajeva i Bosne i hercegovine.

u jednom pojednostavljenom pogledu, negdje između ta dva pola, između narativnosti

i eklektičnosti Zeca i njegove već mitske sposobnosti snalaženja u

nemogućim okolnostima, te «korporativne» discipline nonstop studia koji i najveće

programe uspijevaju formatirati u naprednije tipološke situacije, arhitekti u Bosni i

hercegovini pronalaze svoj put. Danas aktivni autori kao da kombiniraju iskustvo


vlastite arhitektonske kulture doživljene kroz čitanje «iz druge ruke» i globalnih tendencija,

troše veliku energiju u dokazivanje da mogu parirati globalnim formalnim

rješenjima ili da su prihvatljivi lokalnom ukusu. Prema mišljenju autora ovog teksta,

predstoji kritički rad na čitanju vlastite moderne povijesti shvaćene kao repozitorij

ideja, a naročito vrijednosti. radi se o nastavku razvoja programa moderne arhitekture

i logičnoj evoluciji već prorađenih postignuća koje su bosanskohercegovački

modernisti i kasno-modernisti vrlo uvjerljivo postavili. Preciznije: neidhardt, ugljen

i ostali su izuzetno visoko postavili ljestvicu sinteze i izvanredno ovladali apsorpcijom

lokalnih oblika i tradicija u moderne koncepcije, slično kao što su to u svojim kontekstima

učinili Alvar Aalto i Alvaro siza. oni su stigli i do «optimuma prisutnosti

tradicije», pri čemu im je cilj bio kretanje prema univerzalnim vrijednostima, sudjelovanju

u izgradnji trans-nacionalne, kompozitne kulture koja nadilazi isključivosti

i partikularnosti, koja svoje korisnike ne vraća u fantazme prošlosti nego gradi dobro

utemeljenu budućnost. Diskusija o tome «koliko tradicije» i «na koji način», a koja

se na našim prostorima reaktivira, već je zaključena.

no, još je važnije jačanje arhitektonske discipline za što je ključno jačanje institucija

i njihovih instrumenata te otkrivanje nove strukturne pozicije arhitekta koja se

odmiče od forme prema sadržaju, od zadovoljavanja programa prema pisanju programa.

Prorađivanjem tog procesa, koji u jednakoj mjeri afirmira i projekt i diskurs

ali i političku inteligenciju, trebalo bi voditi prema proširivanju domašaja arhitektonske

discipline, prema arhitekturi koja ne čeka investitora nego samostalno otvara

pitanja i razvojne procese, preuzima inicijativu, djeluje istraživački i inegrativno.

slabo uređena društva kao što su naša sigurno ne potiču vjeru u grad kao djelo totalne

umjetnosti, no može li upravo «prljava stvarnost» postati polje za nove,

proširene oblike arhitektonskog djelovanja? grad sastavljen od fragmenata je

moguće «editirati», «kurirati» temeljem vrlo preciznog razumijevanje odnosa kul-

105


ture, ekonomije i politike prostora. Zvuči utopistički? Možda, ali promotre li se

pažljivije svi projekti nagrađeni na ovoj izložbi vidjet će se da oni otvaraju nova partnerstva,

naznačuju nove oblike proširenog arhitektonskog djelovanja, da koriste zadatak

tek kao polazište za istraživanje, da su oni i po svojim konceptima i po

okolnostima u kojima su nastali hibridni, da posvećeno i angažirano zaposjedaju područja

koja nisu specificirana u «užem opisu posla» izrađivača projektne dokumentacije,

kako uobičavam nazivati profitno-orijentirane arhitekte. rad na takvoj

novoj ulozi arhitekta za cilj ima, barem metaforički, postavljanje arhitekta za gradonačelnika

sarajeva. ne tako davno bili smo, lijepo je u to vjerovati, na korak od tog cilja.

Maroje Mrduljaš

106


NAGRADA ZA REALIZACIJU

SEAD GOLOŠ

URBANA VILA SA VINOGRADOM – KRUŠKOV DO, SARAJEVO

realizacija 2012. (objekat)

saradnik: Ognjen Mandić

107


NAGRADA ZA REALIZACIJU

NERMINA ZAGORA / Arhitektonski studio FIRMA

DINA ŠAMIĆ / Arhitektonski studio FIRMA

108

TRIPTIH: SARAJEVSKA STEPENIŠTA (POETSKO, MUZIČKO I

PARKOVSKO STEPENIŠTE), SARAJEVO

realizacija 2013.-2015. (otvoreni javni prostor)

saradnici: Adis Kurtalić, Amra Macić, Arnela Nurković, Malik Hodžić,

Haris Ovčina


NAGRADA ZA IDEJU

PROJECT V ARCHITECTURE

autori:

VERNES ČAUŠEVIĆ

LUCY DINNEN

ŽIVI SPOMENICI, SARAJEVO

ideja 2016. (objekat)

109


NAGRADA ZA ENTERIJER

NORMAL ARHITEKTURA

tim autora:

AMELA RAŠIDKADIĆ

DINO EMINAGIĆ

EMIR SALKIĆ

MUHAMED SERDAREVIĆ

110

ZANAT - IZLOŽBENI ŠTAND, KELN

realizacija 2016. (enterijer)


SPECIJALNA NAGRADA

MENSUR DEMIR

MUZEJ RATNOG DJETINJSTVA


saradnici: Sabina Tanović, Bojan Kanlić

111


NARCISA BAŠIĆ-GAKOVIĆ

MEJREMA ZATRIĆ

112

IDEJNI PROJEKAT PROŠIRENJA GROBLJA VLAKOVO, SARAJEVO

ideja 2011. (pejsaž/urbanizam)


NARCISA BAŠIĆ-GAKOVIĆ

SELMA KARAČEVIĆ-KAPIĆ

JULIA COQUELLE

IDEJNO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE IZGLEDA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE,

VANJSKOG UREĐENJA I DIZAJNA INFORMACIONIH TABLI NA

ARHEOLOŠKOM LOKALITETU „AMBARINE“, DETLAK

ideja 2010. (pejsaž)

113


KATARINA BOŠNJAK

AIDA BOTONJIĆ

MAJA IBRAHIMPAŠIĆ

ADNA ŠARAC

114

SPOMENIČKI KOMPLEKS TUNEL D-B, SARAJEVO

ideja 2016. (objekat – natječani rad)


HARIS BRADIĆ

VIKENDICA RAKOVICA, SARAJEVO


saradnici: Tarik Begović, Irma Softić

115


KENAN BRČKALIJA

ADNAN HARAMBAŠIĆ

116

PORODIČNA KUĆA M, KAKANJ


saradnici: Asmir Šabić, Merdžana Mujkanović, Hana Kevilj, Amer Sadiković


MLADEN BURAZOR

IDEJNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE NOVO ŽEPČE

ideja 2017 (natječajni rad)

saradnici: Ana Boras, Nikolina Ramljak

117


MLADEN BURAZOR

MARKUS SCHWAI

NERMINA ZAGORA

SENKA IBRIŠIMBEGOVIĆ

118

METAMORPHOSIS OF ARCHITECTURAL EDUCATION IN (POST)TRANSITIONAL

CONTEXT, SARAJEVO

knjiga 2016. (izvan konkurencije)

saradnici: Mevludin Zečević, Erdin Salihović, Amra Salihbegović, Dženis Avdić


HUSEJN DROPIĆ

NEDIM ČITAKOVIĆ

MEĐUNARODNI AERODROM TUZLA, DUBRAVE GORNJE


119


DVA

autori:

NIHADA GADŽO

IRNES MUJAGIĆ

120

SPOMENIČKI KOMPLEKS TUNEL D-B, SARAJEVO


saradnici: Nikola Ostojić, Alma Manso


FILTER ARHITEKTURA

autori:

KENAN VATRENJAK

NEDIM MUTEVELIĆ

VEDAD ISLAMBEGOVIĆ

ASMIR MUTEVELIĆ

IBRICA JAŠAREVIĆ

TENT HOUSE – HIMALAJSKA PLANINSKA KOLIBA, HIMALAJI, NEPAL

ideja 2015 (objekat)

121


FILTER ARHITEKTURA

autori:

NEDIM MUTEVELIĆ

KENAN VATRENJAK

VEDAD ISLAMBEGOVIĆ

ASMIR MUTEVELIĆ

IBRICA JAŠAREVIĆ

122

BAOBAB SCHOOL – ŠKOLA U AFRICI, TROPSKA SAVANA, AFRIKA



SEAD GOLOŠ

INDIVIDUALNI STAMBENI OBJEKAT NA UGLU ULICA KOŠEVO I

GABELINA, SARAJEVO


saradnik: Edi Kaljić

123


MIRON IBRAHIMPAŠIĆ (INOUT arh. studio)

124

STAMBENO-POSLOVNA ZGRADA „KONCEPT STANOVI“, BIHAĆ


saradnici:

Neira Ibrahimpašić-Krasnić i Ismar Dizdarević, arhitektura

Samir Grozdanić, konstrukcija

Zlatan Ibukić, mašinske instalacije

Sead Delić-Ibukić, elektroinstalacije


SENKA IBRIŠIMBEGOVIĆ

MAKETA HISTORIJSKOG MUZEJA BIH I KONTEKST, SARAJEVO

maketa 2016. (izvan konkurencije)

saradnici: Dino Jozić, Tea Gaštan, Josipa Škrobo, Zenit Đozić, Nedžla

Seferović, Dženita Džinić, Irhana Šehović, Jelena Šarović, Antonela

Buzić, Haris Bulić, Edin Zoletić

125


SENAD IBRIŠIMBEGOVIĆ

126

iKUĆA, TRAVNIK


saradnici: Admir Sujoldžić, Selma Hadžijunuzović


NINOSLAV ILIĆ

OŽIVLJAVANJE AUSTRO-UGARSKE FORTIFIKACIJE KLIČANJ, TREBINJE

ideja 2017. (izvan konkurencije)

127


NINOSLAV ILIĆ

128

NAUTIC BAR, TREBINJE



VEDAD KASUMAGIĆ

FEĐA HADŽIBEGOVIĆ

LAMIJA SALIHBAŠIĆ

ASMIR VOLJEVICA

INDIVIDUALNI STAMBENI OBJEKAT KNEH, SARAJEVO


129


SANELA KLARIĆ

130

ODRŽIVO STANOVANJE,

DRVO, OVČIJA VUNA, SLAMA – IZAZOVI I POTENCIJAL

TRADICIONALNIH PRIRODNIH MATERIJALA



SANELA KLARIĆ

DINA ŠAMIĆ

JASMINA KATICA

AZRA KURTOVIĆ

MALCOLM DUEROD

MAJA ROSO POPOVAC

VODIČ ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU KAO POLAZNICA

ZA OSTVARIVANJE ODRŽIVOG DRUŠTVENO-EKONOMSKOG RAZVOJA U BIH


131


JOSIP LEDIĆ

132

KAPELICA U PAKLAREVU, TRAVNIK



JOSIP LEDIĆ

REKONSTRUKCIJA I ADAPTACIJA SAKRALNOG OBJEKTA FILIJALNE

CRKVE U TAKALAMA, NOVI ŠEHER


saradnici: Mladen Ivešić, Slađana Matić Trstenjak, Kristina Čavar,

Josip Ivešić

133


NEDA MEDIĆ

134

IDEJNO RJEŠENJE PARTERNOG PROSTORA SMART OFFICE COWORKING, BANJA LUKA

ideja 2016. (enterijer – izvan konkurencije)

saradnici: Nebojša Jeremić, Đorđe Šebić


ARMIN MEŠIĆ

PAVILJON ZA AS GRUPU, JELAH

ideja 2016. (objekat/enterijer)

135


ARMIN MEŠIĆ

136

WINTER SHELTER, BJELAŠNICA

ideja 2015. (objekat/enterijer)


NORMAL ARHITEKTURA

tim autora:

ADNA AHMEDIĆ

ARMIN SADIKOVIĆ

DINO EMINAGIĆ

ERMIN HADŽIĆ

EMIR SALKIĆ

MUHAMED SERDAREVIĆ

TARIK MUSAKADIĆ

RODITELJSKA KUĆA, SARAJEVO


137


NOVI DOM

autori:

JURO PRANJIĆ

ANA BOSANKIĆ

138

KAPELA SVETOG FRANJE, GORNJI VUKŠIĆ KOD BRČKOG

realizacija 2015. (objekat, enterijer i vanjsko uređenje)

saradnik: Josip Mijić (vitraž)


ANDREA PAVLOVIĆ

LEJLA HAJRO

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA DIJELA SLIVNOG

PODRUČJA AKUMULACIJE MODRAC 2015-2035. GODINE, MODRAC, TZ

KANTON

ideja 2015-2016.

saradnici: Adi Muminović, Adna Bećar, Ilma Begović, Jasmin Meškić,

Elvir Alić, Ahmed El Sayed, Ensar Gubaljević, Azra Hajro, Nusret

Drešković, Avdul Adrović, Nermina Omerhodžić

139


POLYGON workshop for architecture

autori:

JASMIN SIRČO

ZEJD KOBILICA

140

POLA/CJELO – URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE „SPOMENIČKI

KOMPLEKS TUNELA D-B“, SARAJEVO


saradnici: Emina Alić, Mersiha Čerim, Asmir Šabić, Zulejha Šabić-Zatrić


JASMIN RUŽNIĆ

„KONAK“ – JUČER, DANAS, SUTRA, BIHAĆ


141


AMIR VUK

koautor SANELA BELKO

142

HOTEL NAVIS, ORAŠJE

realizacija 2016. (objekat i enterijer)


AMIR VUK

MARCAFFE (U SHOPPING CENTRU BINGO), TUZLA


saradnici: Mak Vuk, Tajla Mulić Vuk

143


AMIR VUK

144

CAFFE SLASTIČARNA PANNA COTTA, ILIDŽA

realizacija 2016. (objekat i enterijer)

saradnici: Darijo Bojanić, Belma Jusufović


VEDRAN ZONIĆ

SVEUČILIŠNA BOLNICA ZAGREB –

REVITALIZACIJA BOLNIČKE RUINE

IZ 1980. GODINE, ZAGREB

ideja 2016. (objekat - izvan konkurencije)

145

146

UdrUženje

likovnih

Umjetnika

primijenjenih

Umjetnosti i

dizajnera Bih

ULUPUBIH Collegium artisticum 2016.

Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i hercegovine

na ovogodišnjoj izložbi predstavlja 70 radova 40 svojojih članova i članica,

nastala u proteklom dvogodišnjem periodu. među 95 radova prispjelih na poziv za

ovu izložbu, Umjetnički savjet u sastavu: amila smajović, tarik jesenković, imrana

kapetanović, miodrag spasojević Štrika i amna mahić-Bajroić odabrao je za

izlaganje kreacije iz različitih oblasti. prijavljeni su radovi sekcija grafičkog dizajna,

fotografije, produkt dizajna, a zastupljene su i kategorije kao što su keramika,

moda, ilustracija, scenografija itd.

U članstvo su primljena dva člana, u sekciju grafičkog dizajna. oni će prvi put izlagati

na šestoaprilskoj izložbi Collegium artisticum.

predsjednik ulUpUBih-a: almin zrno

Upravni odbor: aleksandra nina knežević, amra zulfikarpašić,

miodrag spasojević Štrika i tarik jesenković

Umjetnički savjet: amila smajović, amna mahic Bajrovic, sanja džeba, imrana

kapetanović i osman arslanagić

nadzorni odbor: anja abadan, ismet Berbić i Goran kukić

sud časti: anur hadžiomerspahić, ognjenka Finci i alija hafizović haf

Generalna sekretarka: mila melank

148


Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bih

Spisak izlagača

str.

1. adisa vatreš selimović

2. aida redžepagić

3. aleksandra nina knežević

4. almin zrno

6. amir Berbić

7. amir vuk zec

8. amna mahic Bajrović

9. amra zulfikarpasic

10. Bernard pavlinović

11. Bojan hadzihalilović

12. Bojan mustur

13. Branko Bačanović

14. Čedomir kostovic

15. Đani jakirović

16. davor papić

17. dejan slavuljica

18. dragan ressner

19. drago handanović

20. emina husedžinović ibrahimović

21. erol Čolaković Šehic

22. Goran kukić

23. halida emrić

24. haris jusović

25. imrana kapetanović

26. ismet Berbić

27. ljiljana majkić

28. mila melank

29. miodrag spasojević Štrika

30. natasa perković

31. nermina Begović

32. oma arslanagić

33. radmila jovandić

34. ramiz pandur

35. samina zajko

36. saša Đordević

37. saša vidaković

38. tarik jesenković

39. vanesa prodanović

40. velija hasanbegović

novi član i članica

1. Bojan Galić

2. mirela mišković.

149


N a g r a d e - U L U P U B I H

CoLLegIUm artIStICUm 2017.

obrazloženje žirija

Collegium artisticum je desetljećima najrespektabilniji prikaz likovnog života u Bosni i

hercegovini, izložba koja svojom selektivnošću promovira kvalitet i, u znatnoj mjeri,

trasira kriterije kreativnog angažmana umjetnika. izreći nagrade na izložbi tog ranga

znači ucrtavati preporuke i puteve ka slijedećoj selekciji. žiriranje je ozbiljan proces kritičkog

mišljenja koji je djelo po sebi! tako smo shvatili svoju zadaću.

odlučili smo se za dodjelu nagrade za Održanje kontinuiteta projekta Bosančica, imajući

na umu da je to izuzetno kompleksan projekat regionalnog kulturološkog značaja i

ugleda. nastao je na temelju posvećenosti amre zulfikarpašić, koja u uvodu izložene

knjige “pišem ti bosančicom” isuviše pojednostavljuje svoju pokretačku ulogu. već dugo

je ona svoju dizajnersku znatiželju posvetila bosančici, takvom upornošću i kvalitetom

istraživanja da je uzrokovala nešto što je skoro dizajn - pokret regionalnog značenja.

navedena knjiga, ostvarena u okviru projekta Un - dijalog za budućnost, koja u projekat

pored dizajnerskog aspekta uključuje i teorijsko istraživački aspekt kroz tekstove amre

zulfikarpašić i tekstove profesorice Filozofskog fakulteta u sarajevu dr. lejle nakaš i uz

radove mile melank na temu sevdalinki pisanih bosančicom, kao i uz knjigu aleksandre

nine knežević u formi bukvara “Bosančica za djecu”, svjedoče o kvalitetu inicijalne ideje,

njenom razvitku, postignutom visokom nivou i kontinuitetu projekta i potencijalu za

daljnji rast u budućnosti. ovaj specifičan i ubjedljiv dokaz da dizajn ne funkcionira samo

kao primjenjena likovna kultura, nego je u stanju oblikovati i tako kompleksne duhovne

strukture kao što je poštivanje kulturne autentičnosti čitave regije, svoju valorizaciju bi

trebao (žiri to očekuje i pledira) doživjeti i na višem nivou od likovne smotre.

150

Gran Prix smo dodijelili Nataši Perković za Elle - Kolekciju namještaja od punog

drveta. rijetko doživljeno zadovoljstvo je da obrazloženje možete početi citirajući

autora: "kolekcija trpezarijskog namještaja elle je zamišljena kao utjelovljenje

sofisticirane ljepote", i konstatacijom da je ovo “zamišljeno utjelovljenje ljepote“ u

kratkom vremenu postalo laureatom nagada: zlatni ključ za najbolji proizvod za


stolicu elle, sajam nameštaja u Beogradu, 2016., iconic : interior innovation award

za stolicu elle, nagradu dodjeljuje German design Council, imm cologne (sajam

namještaja u kelnu), 2017. U toku su nominacije German design Councila za German

design award 2018. nominovani su i stolica elle i sto elle. rezultati će biti objavljeni

u 2018. kolekcija elle namještaja je prezentirana i na design shangai izložbi

2017., poslije čega su uslijedili pozivi na design tokio, maison&object paris, 100%

design london, dwel on design la itd. na design Forumu shanghai 2017. autorica

nataša perković je održala predavanje o projektu elle, o "utjelovljenju sofisticirane ljepote"!

nesumnjivo svjetski priznat dizajn, od evrope preko azije do sjeverne amerike,

Bh dizajnerice ostvaren u saradnji sa Bh proizvođačem ms&Wood iz Fojnice, zaslužio

je i Bh priznanje, Gran Prix Collegium Artisticum.

Nagrada za plakat, u uobičajeno brojnoj konkurenciji, dodijeljena je Čedomiru Kostoviću

za plakat NO-T. U jasnom tipografskom maniru, autor decentno duhovito figurira negativan

stav prema globalno zanimljivom političkom trenutku, a akcentiranjem "trampove

žute" adresira poruku.

Nagrada za vizualni identitet pripala je Saši Vidakoviću za dizajn vizualnog identiteta,

ambalaže i signalizacije londonske tvrtke Moby - skladište ličnih i poslovnih stvari.

Čitljivost vizualnog identiteta u dijapazonu od eksterijera objekta do različitih elemenata

ambalaže i grafičkih intervencija u interijeru, primjer je uspješne artističke invencije i

posvećenosti autora. opredjeljenju žirija je doprinijela i izuzetna oblikovna vrijednost

načina na koji je autor predstavio pojekat.

Nagrada za fotografiju je dodijeljena Imrani Kapetanović za seriju fotografija - segment

njene izložbe - Skoje vka Minka. Fotografska priča konceptualnog karaktera za koju nisu

potrebna tekstualna tumačenja, koncept koji u naslovu i likovnom sadržaju bez dileme

izriče zanimljivu porodičnu priču, duhovit međugeneracijski dijalog, estetiku iskrene ljubavi.

151


Nagrada za kolekciju keramike pripala je Halidi Emrić za rad Una iz mog sna. set tanjura

sa šoljicom i zdjela, urađen kvalitetno i precizno, govori i o autoričinom izuzetnom

poznavanju zanatske strane medija u kome realizira svoje artističke ideje. znalački potencira

otmjenost forme i omogućava izuzetno važan likovni tretman keramičke materije

u bojama Une. postignuti koloristički efekat objekata opravdava autoričino vrlo

delikatno polazište, jer Una je simbol čiste rijeke, smaragdno zelene providnosti. treba

kreativne odvažnosti za ovu vrstu priče.

Nagrada za scenografiju i kostim je dodijeljena Adisi Vatreš Selimović za predstavu

Majstor i Margarita, rađenu prema romanu mihaila afanasjeviča Bulgakova, u izvedbi

pozorišta sartr sarajevo i u režiji aleša kurta. izloženi predlošci o scenografijama uvijek

imaju hendikep da njihovo grafičko uprizorenje na izložbi teško možete valorizirati ako

niste vidjeli predstavu, posebno kada je predstavu teško jednoznačno okarakterizirati,

budući da je ovo djelo višeslojno i u sebi sadrži elemente različitih žanrova, i satiru i

farsu i... pored Bulgakova, scenografkinja i kostimografkinja je morala ostvariti „dijalog

razumjevanja“ i sa rediteljem alešom kurtom, što, također, nije jednostavan zadatak.

sve je to, ne prvi put, adisa vatreš selimović uspješno obavila i ostvarila svoju kreativnu

osobnost.

nagrada za ilustraciju ide Aleksandri Nini Knežević za bojanke Stećak i Bosanski ćilim.

obraćajući se djeci izazovom da igrajući se bojom kultiviraju svoju likovnu percepcju,

autorica ih uvodi i u svijet tradicije i budi interes za autentiku podneblja u kojem odrastaju.

nesumnjivo konstruktivna edukativna namjera bazira se i oslanja na već provjerenu

estetičku čistotu njenih ilustracija, prijemčivu i najmanjem uzrastu, ali bez banaliziranja

likovne vrijednosti.

žiri: Slobodan Samardžić Sam, Ognjenka Finci i Nedim Mutevelić

152


graNd PrIX ULUPUBIH 2017.

Nataša Perković

1. trpezarijski sto elle, 2016.

2. trpezarijska stoliCa elle, 2016

proizvođač: ms & Wood d.d., Fotografija: eldin hasanagić

153


PIŠEM TI BOSANČICOM

P

Nagrada za Projekat BoSaNčICa

amra zulfikarpašić

154

1. piŠem ti BosanČiCom, knjiga, 2014-16. autorka projekta i teksta, art direktorka i

dizajn naslovnice. saradnica mila melank (dizajn) i lejla nakaš (tekst).


miomirka mila melank

1. sevdalinke BosanČiCom, 2017., u

okviru projekta BosanČiCa Fontovi

2. dizajn i prelom knjige piŠem ti

BosanČiCom i koordinacija projekta

aleksandra Nina knežević

BosanČiCa za djeCU, knjiGa, 2016-17.

155


Nagrada za VIzUeLNI IdeNtItet

Saša Vidaković

156

1. moBy, vizuelni identitet, 2016.


Nagrada za PLakat

čedomir kostović

no-t plakat, 2017.

157


Nagrada za koStImograFIjU I SCeNograFIjU

adisa Vatreš-Selimović

158

1. kostimografija i scenografija za teatarsku predstavu majstor i marGarita (sartr, sarajevo)

aleš kurt (režiser), velija hasanbegović (fotograf), melisa musić (asistentica), 2016.


Nagrada za FotograFIjU

Imrana kapetanović

skojevka minka, serija fotografija 2008-2017. (detalj)

159


Nagrada za ILUStaCIjU

aleksandra Nina knežević

160

1. Bojanka STEćAK, 2016.

2. Bojanka BOSANSKI ćIlIM, 2016.


Nagrada za oBLIkoVaNje keramIke

Halida emrić

Una iz moG sna, kolekcija keramika, 2017. (detalj)

161


adisa Vatreš-Selimović

162

2. kostimografija i scenografija za teatarsku predstavu teFeriČ (kamerni teatar 55, sarajevo)

aleš kurt (režiser), velija hasanbegović (fotograf), melisa musić (asistentica), 2015.

3. kostimografija i scenografija za teatarsku predstavu tata lav i njeGova sretna

djeCa (pozorište mladih, sarajevo) Belma lizde kurt (režiserka), dženat dreković

(fotograf), melisa musić (asistentica), 2016.


aida redžepagić

dresscode, fotografija, 2016.

163


almin zrno

164

metamorphosis, fotografija, 2016.


amir Berbić

BoUndary lines, vinil na staklu i zidu, 2016.

165


amir Vuk zec

166

1. CaFe restoran manolo, enterijer, 2017. saradnica Belma jusufović

2. restoran pirat, enterijer, 2017. saradnici mak vuk, tajla mulić vuk

3. vinoteka reGina, enterijer, 2017. saradnici ena hadžić, darijo Bojanić,

igor tomić


amna mahić Bajrović

navis - total branding

manolo - total branding

sUnnyland - total branding

167


amra zulfikarpašić

168

2. WelCome home, plakat, 2017


Bernard Pavlinović

1. Bh Film Festival, plakat, 2016.

2. logotip ada regionalna badminton liga, 2016.

169


Bojan Hadzihalilović

170

mess plakat, 2016.


Branko Bačanović

1. GlUmaC, plakat 2016.

2. sarajevski likovni salon, plakat 2016.

171


Bojan mustur

172

What is eUrope? plakat 2016.

jU mes - međunarodni teatarski festival – scena mess


Đani jakirević

sjećanja, bakar - triptih, 2016. (detalj)

173


davor Papić

174

Crvena jaBUka 2016, omot albuma i plakat


dejan Slavuljica

kako nastaje ilUstraCija, serija plakata, 2016.

175


dragan ressner

176

mali lUka & veliki lUka, fotografija - diptih, 2016.


drago Handanović

keramika iz ciklusa kUća, 2016.

177


emina Husedžinović Ibrahimović

178

o-Čajna haljina, 2017.


erol čolaković Šehić

hayat no 1, fotografija 2016.

179


goran kukić

180

herCeGovina, triptih - fotografije 2016.


Haris jusović

soCiety that Failed, plakat 2017.

181


Ismet Berbić

182

ilustracije za knjigu oBliCi Bosanskih dUŠa nenada tanovića, 2016.


Ljiljana majkić

pUzzle oF identity, dva kaputa, 2016.

183


miodrag Spasojević Štrika

184

spomen park vraCa - Grad sarajevo, triptih plakati, 2017.


Nermina Begović

Čipka U nakitU, kolekcija srebrenog filigrana

saradnici: midhat Bećar; čipka-kera: Udruženje gračaničko keranje

185


osman arslanagić oma

186

elizaBeta-Bam, scenografija i kostimografija, 2016.


radmila jovandić-Đapić

WelCome home plakat, 2017

187


ramiz Pandur

188

miris mediterana, bakar - triptih, 2016.


Samina zajko

see yoU in eU, scenografija za projekat i emisiju od strane eUsr-a,

2017.

189


Saša Đorđević

190

kako nas pljaČkajU, transparecy international infografike, 2016.


Saša Vidaković

2. lakelend, vizuelni identitet, 2016.

3. lola plakat, 2016.

191


tarik jesenković

192

1. snijeG U sarajevU, loGavina UliCa, fotografija, 2017.

2. snoW memories, fotografija, 2016.

3. stepeniCe, fotografija, 2017.


Venesa Prodanović

dekodiranje politiČkih (predizBornih) oBećanja U Bih, triptih

plakata, 2016.

193


Velija Hasanbegović

194

liČno – portreti žrtava rata - heroji mira, fotografije, 2016.


NoVoPrILjeNI čLaNoVI I čLaNICe ULUPUBIH-a

195


Bojan galić

196

pakovanje za delysoy pastU, 2016.


mirela mišković

aarhUs Centar brend identity

197


CoLLegIUm artIStICUm 2017.

Izdavač

UlUBih | Udruženje likovnih umjetnika Bih

titova 54, sarajevo, Bih

organizacioni odbor

admir mujkić, predsjednik UlUBih-a; vedad islambegović predsjednik aaBih-a;

almin zrno, predsjednik UlUpUBih-a; edin Urjan kukavica, direktor jU Cks

koordinatori izložbe

denis jeina i sanela nuhanović

koordinatori po udruženjima

UlUBih: denis jeina

aaBih: duška nađ

UlUpUBih: mila melank

Selekcija

UlUBih Umjetnički savjet: avdo žiga, Boris hodak, emir osmić, hasan Čakar i

stijepo Gavrić

aaBih: maroje mrduljaš, hrvatska; simon hartmann, Švicarska; lada maglajlić, Bih

UlUpUBih Umjetnički savjet: amila smajović, miodrag spasojević Štrika, imrana

kapetanović, tarik jasenković i amna mahić Bajrović

Žiri za nagrade

UlUBih Umjetnički savjet: avdo žiga, Boris hodak, emir osmić, hasan Čakar i

stijepo Gavrić

aaBih: maroje mrduljaš, hrvatska - predsjednik, simon hartmann, Švicarska - član,

lada maglajlić, Bosna i hercegovina - član

UlUpUBih: ognjenka Finci, slobodan samardžić sam i nedim mutevelić

Predgovor u katalogu

mladen Banjac

198

koncepcijska postavka izložbe

sanela nuhanović

aaBih: vedad islambegović


ULUBIH - www.ulubih.ba

aaBIH - www.aabh.ba

ULUPUBIH - www.ulupubih.com

dizajn i prelom kataloga

mila melank

Prikupljanje podataka za ULUBiH

sanela nuhanović

Fotografija radova ULUBIH-a

eso lukač

tehnička postavka

jasmin osmanković (koordinator tehničke postavke), ibrahim Đipa, amir nalo,

tehnička podrška: hamdo tanković

Štampa

proprint sarajevo

papir kvmk 150g, korica kvmk 300g

Font din

tiraž

300

sarajevo, april 2017.

realizaciju izložbe podržavaju:

ministarstvo kulture i sporta kantona sarajevo

Grad sarajevo

jU Centar za kulturu kantona sarajevo

199

Collegium Artisticum 2017 katalog / catalogue

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?