Caffe Montenegro br. 166

da ga je vrijeme provedeno na raznim
mjestima naučilo da je dovoljno imati
pet osnovnih sastojaka, koji u kombinaciji
sa začinima daju sjajno jelo.
- Kada si na ratištu moraš da jedeš,
samo je pitanje šta. Možeš da jedeš bilo
šta da zavaraš glad, ali je pitanje kako
ćeš se nakon toga osjećati. Ako jedeš
đubre osjećaćeš se loše. Ako se malo
potrudiš, ne kažem da ćeš jesti kvalitetnije,
ali ćeš svakako jesti ukusnije.
Osjećaćeš se znatno bolje, kaže Vasović
i ističe da će jednog dana
napisati knjigu o tome kako
se ljudi dovijavaju u takvim
situacijama i kako se snalaze
u nalaženju i pripremi hrane.
Birtija obiluje mnoštvom neobilnih
sastojaka i začina, mjera
i savjeta. Estragon, kumin,
harisa, selen... daju neobičan
ukus Dedijerovoj ribljoj čorbi,
mimuni dede Kasijana, čorbi
braće Morić, Frittelle di Mele
gospe Emilije i brojnim drugim
znanim i neznanim delicijama.
Prstohvat, frtalj, kvarat
i vezica, samo su neke od
količinskih mjera, a vremenske
su najčešće date okvirno
pa se čitaocima savjetuje
da se oslone na iskustvo.
- U knjizi ima priča Sveti
Andrija i recept za pripremu
kunića. Ako nemate kunića
možete da spremite batak ili
karabatak i jelo će uz so, biber,
ruzmarin, ljute papričice,
maslinovo ulje i bijeli luk, biti
skoro identično. Zato su začini
vrlo bitna stvar za pripremu
svakog jela. Začini i malo
mašte. Meni je pričao jedan prvoborac,
kako su se tokom bitke na Sutjesci
borci snalazili da se prehrane. Borci su
imali nešto mesa od konja i mazgi, ali
ono ako se peče bude jako tvrdo. Bilo
je ljudi koji su se razumjeli u trave i koji
su brali brašnjenik, biljku bogatu skrobom,
i divlji luk srijemuš i divlji bosiok.
Razlika između toga i crknute konjetine
je ogromna. U oba slučaja jedeš, samo
što je razlika u ukusu i kvalitetu. I ne
samo to već su oni koji su te biljke kuvali
sa mesom bili zdraviji od onih koji su
samo jeli meso, priča naš sagovornik.
Od opisa jela i lokacija, ništa manje
PORED SVIH STVARI
KOJE NAS DIJELE,
HRANA JE OPET TA KOJA
NAS PRIBLIŽAVA, PA KAD
ODEMO JEDNI KOD
DRUGIH TO SE PRETVORI
U GASTRONOMSKI
PRAZNIK. ČESTO KAŽEM
KAKO MOGU SA SJEDIM
I PIJEM SA BILO KIM,
ALI DA NE MOGU SA
SVAKIM DA JEDEM
POVRĆE
OD MNOGIH KNJIGA
LJUDIMA SE PRISPAVA.
OD OVE KNJIGE
MOŽETE BUDNI
DA SANJATE. KAKO
PROČITATE KOJU
STRANICU I ZASTANETE
PRED SJAJNIM
FOTOGRAFIJAMA JELA
APETIT ĆE VAM SE
NUŽNO OTVORITI
interesantna nije galerija likova koji
defiluju stranicama Birtije. Ima tu i istorijskih
ličnosti, i mnogo više onih na
koje je istorija zaboravila. Ova knjiga
je posljednja linija odbrane od zaborava
Bretonke, članica Politbiroa KP
Francuske, deda Kasijana, rumunskog
Jevreja kojeg su vjetrovi sudbine
doveli u Maroko, čergara Seferovića,
Ahmedage i Ahmedaginice, tri Majke,
prađeda Dušana i mnogih drugih.
Autori u jednoj priči kažu da čovjeka
kuhinjskim improvizacijama
najbolje nauče „razmaženo
nepce, prazni džepovi i navika
čitanja. Svega, pa i kuvara“.
- Dobra stvar je na Zapadu
što su oni razvili kulturu
pisanja o hrani, koje kod nas
nema, kao ni kritike hrane. To
je nešto što je u razvijenijim
društvima ozbiljna industrija
i tome se posvećuje mnogo
vremena. Kod nas se o hrani
piše vrlo svedeno i na onim
tipičnim stranama dnevne i
sedmične štampe namijenjenim
domaćicama. Tu se
propagira instant kuhinja,
ručak za tri minuta, i sve to
kako napraviti hranu brzo.
Veoma je malo namjenskog
pisanja o hrani, i generalno je
malo takvih novina na ovim
našim prostorima. Nijesu
ni ljudi navikli da takve tekstove
čitaju već uglavnom
kupuju kuvare, ali to je već
nešto drugo, kaže Vasović.
- Kako Vesna kaže, imaš
priču koju možeš da skuvaš
i pojedeš. Potrefilo
se da je cio koncept malo drugačiji,
zaključuje našu priču Vasović.
Od mnogih knjiga ljudima se prispava.
Od ove knjige možete budni da sanjate.
Kako pročitate koju stranicu i zastanete
pred sjajnim fotografijama jela apetit
će vam se nužno otvoriti. Debljina
je nuspojava čitanja ove knjige. Ali ko
još sluša savjete ljekara, farmaceuta,
a posebno zdravog razuma. Poslušajte
svoj stomak. Knjiga je napisana iz
meraka, i iz meraka je čitajte. I obavezno
kušajte ova jela. Upravo onako
kako mi je Aleksandar i napisao u
posveti „Da čitaš i jedeš (umjereno)“.
48 CAFFE MONTENEGRO