21.12.2019 Views

Caffe Montenegro br. 166

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

ZIMSKI

HERBARIJUM

Novembar je ostao u herbarijumima,

ako ih sad iko ima, i na fotkama. Mada

herbarijum je za mene mila nostalgija. To

su bili školski srećni zadaci u kojima se

uživalo, makar ja. Kreirala sam svoj biljni

svijet svakog godišnjeg doba, osim zime

naravno sa toliko sreće. Obožavam herbarijume.

S proljeća kad se išlo u potragu

za visibabama, jaglikama, ljubičicama…

pa s jeseni sve te boje lišća, pa presovanje,

pa slaganje u mozaike i slike… Sva ta

priroda među koricama. Herbarijum – je

bio razlog da se ide u lov na biljke koji nas

je izvodio u prirodu i učio da je posmatramo

i kao mikrokosmos - u svakom

slučaju zdrava stvar i po tijelo i mozak.

No, to su priče iz prošlog života, onog

prije online životarenja. Mada i danas

volim među stranice da ubacim neki list

koji donesem odnekud iz svijeta gdje sam

bila s tom knjigom, i tako se on tu presuje

do nestanka. Nekad naletim među

stranicama neke knjige na neki od tih

zaboravljenih listova ili cvjetova i potpuno

me vrati u dan i zemlju sa čijeg tla sam

ga uzela. Ja bih voljela da svako mjesto

u Crnoj Gori ima Herbarijum grada,

sela… kao ličnu kartu prirode tog kraja.

Herbarijum me asocira i na Danila Kiša

koji u autobiografskoj zbirci kratkih priča

za djecu “Rani jadi” pominje preko 40

biljaka, pa onaj momenat u priči “Livada

u jesen”:“Onda ponovo zakorači u visoke

trave, stiskajući pod pazuhom svoj herbarijum

(HERBARIUM PANNONIENSIS),

u kojemu su ležali, kao skupocjene

marke, presovani cvjetovi i uzorci livadskog

bilja: krasuljka, bogorodičine trave,

žalfije, šafrana, Gypsophila peniculate…”

ili kako opet riječ herbarijum simbolički

koristi u Peščaniku: “Ako ne što drugo,

ostaće možda moj materijalni herbarijum

ili moje beleške, ili moja pisma…”

Zima nije za herbarijume osim da ih

prelistavamo ili pravimo neke materijalne

herbarijume, zima je za čaj,

domaći, onaj planinski modri, Vranilova

trava se zove, najjači antibiotik mogući

od njega kuća miriše na planinske

livade. Inače je ta Vranilova trava divlji

origano i ima je svukuda po našim planinama,

a na pijaci je buketić tog čaja

dva eura – nema tog svjetskog brend

čaja ni arome osvježivača prostora da

bi ga s njim mijenjala – ni za kakve

pare! Kuća danima miriše na planinu…

"Zima je vrijeme za udobnost, za dobru

14 CAFFE MONTENEGRO

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!