Caffe Montenegro br. 166

Broj 166 / decembar 2019 / Crna Gora / cijena 3eura

IS IT TEA

YOU’RE

LOOKING

FOR?

www.plusmne.com

Božićni bazar

DOŽIVITE ZIMSKU ČAROLIJU JADRANA

14. i 15. decembar | 21. i 22. decembar

12:00 – 16:00 časova

T. + 382 32 660 660 | E. reservations.pm@regenthotels.com | W. www.regenthotels.com/regent-portomontenegro

Cetinjski put bb, Donja Gorica – Podgorica

Tel. +382 69 206 602

eurotrade@t-com.me

www.lagalleria.me

86

56

DECEMBAR 2019.

sadržaj

50

Naslovna strana:

RONNEFELDT - LAMEX DOO

12 SASVIM LIČNO:

Zimski herbarijum

16 RONNEFELDT

Zalažemo se za odličan čaj - od 1823. godine

20,30 CAFFE MONTENEGRO PREPORUČUJE–TRENDOVI

22 CAFFE MONTENEGRO NA PROSLAVI

BRENDA GORKI LIST U BEOGRADU

Gorki list – jedini pravi pogled na svijet

26 “RAKIJA FEST”

Tokovima gorde i žar rakije

34 AFIRMISANJE ISKRENIH I STVARNIH PRIČA

Moć iskrene komunikacije

40 BIRTIJA “KOD POSLEDNJEG ZALOGAJA”

- ZBIRKA 70 JESTIVIH PRIČA

Manifest protiv konzumerizma

50 LE BISTRO VERT – SASVIM NOVI KONCEPT

Zeleno, volim te, zeleno!

56 DAMIROVE GASTROLOMIJE: KUVAJMO ZAJEDNO

Idealni zalogajčići za praznična okupljanja

12 40 68

60 UŽIVANJE U MALIM STVARIMA

Pretvori naviku u ritual za dušu

68 ETNO MUZEJ “REDŽEPAGIĆA KULA”

Šućov svijet iz vremena begova

74 LEGENDA KAŽE

Durmitor je pun legendi

76 SEOSKO DOMAĆINSTVO MARTINA CACOVIĆA

Seosko domaćinstvo Martina Cacovića

86 MONTENEGRO OUTDOOR AND FOOD FOTO TURA

Prvi cheeseburger Komova

92 NAJNOVIJI SVJETSKI - ŠVEDSKI TREND

Cijela država - jedna trpeza

100 AMSTERDAM

Tolerancijom do spokoja i reda

110 CM KLUB

92

IMPRESUM

DIREKTOR Danko Jokanović PROGRAMSKI DIREKTOR Peđa Zečević

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA Sanja Golubović GRAFIČKA

UREDNICA Marta Jovićević ILUSTRACIJE Freepik FOTOGRAFIJA

Irena Bajčeta, Nenad Mandić, Dimitrije Labudović, Balša Rakočević,

Risto Božović, Igor Bajčeta, Depositphotos SARADNICI Krstinja

Zečević, Ana Đurković, prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Leka Dedivanović,

Vaso Knežević, Vladimir Jokanović, Sandra Vahtel, Vanja Kljajević,

Marina Miketić Nikolić, Željka Kasalica, Mladen Golubović, Danijela

Vukčević, Jelena Čupić DIREKTORICA MARKETINGA Maja Andesilić

ŠTAMPA Merkator Bijelo Polje

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ Copy book house

KONTAKT Njegoševa 58, Podgorica, Crna Gora

TEL/FAX 020/665-155

MOB 069 429 375

E-MAIL caffe.montenegro@gmail.com

WEBSITE www.caffemontenegro.me

76 100

ZIMSKI

HERBARIJUM

Novembar je ostao u herbarijumima,

ako ih sad iko ima, i na fotkama. Mada

herbarijum je za mene mila nostalgija. To

su bili školski srećni zadaci u kojima se

uživalo, makar ja. Kreirala sam svoj biljni

svijet svakog godišnjeg doba, osim zime

naravno sa toliko sreće. Obožavam herbarijume.

S proljeća kad se išlo u potragu

za visibabama, jaglikama, ljubičicama…

pa s jeseni sve te boje lišća, pa presovanje,

pa slaganje u mozaike i slike… Sva ta

priroda među koricama. Herbarijum – je

bio razlog da se ide u lov na biljke koji nas

je izvodio u prirodu i učio da je posmatramo

i kao mikrokosmos - u svakom

slučaju zdrava stvar i po tijelo i mozak.

No, to su priče iz prošlog života, onog

prije online životarenja. Mada i danas

volim među stranice da ubacim neki list

koji donesem odnekud iz svijeta gdje sam

bila s tom knjigom, i tako se on tu presuje

do nestanka. Nekad naletim među

stranicama neke knjige na neki od tih

zaboravljenih listova ili cvjetova i potpuno

me vrati u dan i zemlju sa čijeg tla sam

ga uzela. Ja bih voljela da svako mjesto

u Crnoj Gori ima Herbarijum grada,

sela… kao ličnu kartu prirode tog kraja.

Herbarijum me asocira i na Danila Kiša

koji u autobiografskoj zbirci kratkih priča

za djecu “Rani jadi” pominje preko 40

biljaka, pa onaj momenat u priči “Livada

u jesen”:“Onda ponovo zakorači u visoke

trave, stiskajući pod pazuhom svoj herbarijum

(HERBARIUM PANNONIENSIS),

u kojemu su ležali, kao skupocjene

marke, presovani cvjetovi i uzorci livadskog

bilja: krasuljka, bogorodičine trave,

žalfije, šafrana, Gypsophila peniculate…”

ili kako opet riječ herbarijum simbolički

koristi u Peščaniku: “Ako ne što drugo,

ostaće možda moj materijalni herbarijum

ili moje beleške, ili moja pisma…”

Zima nije za herbarijume osim da ih

prelistavamo ili pravimo neke materijalne

herbarijume, zima je za čaj,

domaći, onaj planinski modri, Vranilova

trava se zove, najjači antibiotik mogući

od njega kuća miriše na planinske

livade. Inače je ta Vranilova trava divlji

origano i ima je svukuda po našim planinama,

a na pijaci je buketić tog čaja

dva eura – nema tog svjetskog brend

čaja ni arome osvježivača prostora da

bi ga s njim mijenjala – ni za kakve

pare! Kuća danima miriše na planinu…

"Zima je vrijeme za udobnost, za dobru

14 CAFFE MONTENEGRO

I DANAS VOLIM MEĐU STRANICE

KNJIGE DA UBACIM NEKI LIST KOJI

DONESEM ODNEKUD IZ SVIJETA...

NEKAD NALETIM NA NEKI OD TIH

ZABORAVLJENIH LISTOVA KOJI ME

POTPUNO VRATI U DAN I ZEMLJU SA

ČIJEG TLA SAM GA UZELA

Foto: Irena Bajčeta

hranu i toplinu, za dodir prijateljske ruke

i za razgovor pored vatre: vrijeme je

za dom." Izjavila je engleska pjesnikinja

Edith Sitwell. Jer zima nije godišnje

doba nego bajka. Napravimo svoju bajku

ovdje u našoj Crnoj Gori. Umotani u toplo

vuneno ćebe koje ne mora biti norveško

iako su ti genijalci iz skandinavskih hladnih

zemalja najveći majstori za ugađanje

čulima, cijeli svijet kopira njihove slatke

ugođaje hygge i fiku… skuvajmo lijep

čaj ili vino, pustimo neku dragu muziku i

držimo za ruku nekog svog ili za šapu…

Ne moramo kupovati skupu mirisnu

svijeću iz uvoza, kora narandže i mandarine

miriše najljepše na svijetu, i nije

imitacija mirisa… Napravimo prazničnu

gozbu za prijatelje i kad nije praznik, u

prirodi neđe, nek’ se samo dobro obuku

i ponesu sa sobom dobro raspoloženje…

Cijela Crna Gora ima dekore za neponovljive

trpeze sa kojima se ne može porediti

ni jedan enterijer svjetskih restorana…

Šveđani su i to shvatili prije svih i zadali

svijetu domaći zadatak – cijela zemlja

im je jedna trpeza jer ih ne mrzi nego

usrećuje da se druže i hrane u prirodi…

koliko god da je stepeni vani… Svak je

tvorac svoje bajke. Zamišljam tako da je

Crna Gora sva jedna velika trpeza, koliko

bi nam umovi i glave bili rasterećeniji da

sprovodimo takve ideje i sebi i drugima

ugodimo, a opet zemlju promovišemo,

umjesto što smo se zalijepili za ekrane…

Pa informatički su navedene zemlje

naprednije od nas ali rade sve da su ljudi

online samo koliko je neophodno, to jest

što manje – da što više uživaju u realnom

životu i da je on realan, konkretno lijep.

Napravite realni topli, mirisni i srećni

imaginarijum osjećaja i malih slatkih

uživanja, ispunite planere željama, izađite

napolje i udahnite moć sadašnjeg

trenutka… jer Zemlja se vrti u smjeru u

kom hoće i vrijeme ne stoji ili ne odmiče

i to je vaša stvar kako ga poimate, a naš

život je prazan ili pun zavisno koliko ga

mi takvim činimo, niko nam tu ne može

odmoći ni pomoći. Sam kreiraj svoj

zimski herbarijum i uživaj jer, uvijek,

možeš. A i sve ovo ima veze sa zdravljem,

mentalnom higijenom, duševnom

i jestivom zdravom hranom i odmorom

od svega nezdravog. Nek ste mi zdravo.

15

ZALAŽEMO SE

ZA ODLIČAN ČAJ

- od 1823. godine

Opuštanje i stimulacija, mističnost i raznolikost

ukusa, egzotične zemlje i uzbudljive priče.

Svijet čaja je višestruk, prijatan i kosmopolitski.

Teahouse Ronnefeldt donosi ovaj dragocjeni

prirodni proizvod iz svih dijelova Zemlje u vaš

dom, jer naše srce pripada čaju, i to od 1823.

Lamex Commerce d.o.o.

Podgorica, koji danas

posluje pod okriljem

PLUS grupe, lider je u

distribuciji HORECA premium

proizvoda. Unazad godinama,

Lamex Commerce tržištu

Crne Gore donosi proizvode

RONNEFELDT koji su sinonim

vrhunskog kvaliteta čaja.

Svijet čaja je višestruk, prijatan

i kosmopolitski. Ronnefeldt je

brend koji predstavljamo sa

izuzetnim zadovoljstvom. Iz

ljubavi prema užitku razvilo se

dugo i jedinstveno iskustvo.

Kako na početku, tako i danas,

Ronnefeldt čajevi se proizvode

u tradicionalnom postupku:

ubrani su ručno („dva lista i

jedan pupoljak“), a zatim se

detaljno i nježno dalje obrađuju.

To rezultira kvalitetnim listovima,

finim aromama i bogatstvom

ukusa. Nastavljamo

ovu fascinantnu istoriju čaja za

vas - sa inspiracijom, održivom

akcijom i inovativnim idejama.

Poznavaoci čaja cijene odlične

kvalitete čaja, koji se proizvode

odlično majstorski - od branja

na plantažama čaja, pažljivim

proizvodnim koracima porijekla,

miješanja, degustacije

čaja do punjenja i pakovanja

u kesice i limenke. Ronnefeldt

koristi samo odabrane sirovine

kupljene od dokazanih plantaža

u Indiji, Šri Lanki, Japanu i Kini.

Kao što vidimo, za Ronnefeldt

nijedna udaljenost nije prevelika

i ne postoji plantaža

čaja koja je previše udaljena

za otkrivanje odličnih, visokokvalitetnih

čajeva koji nude

neuporediv ukus. Aroma čaja

ne zavisi samo od same biljke,

već i od nadmorske visine i klimatskih

uslova, kao i pažljivog

odabira, njege, berbe i obrade.

Iskusni stručnjaci zaposleni

u Ronnefeldtu, putuju do

plantaža čajeva i biraju samo

najkvalitetnije listove čajeva.

Čaj se zatim pažljivo pakuje u

skladu sa svojstvom lista, da

bi se osiguralo da ostane svjež

i vrlo aromatičan, čak i nakon

transporta do velikih udaljenosti.

Rezultat su kvalitetni listovi,

fine arome i bogatstvo ukusa.

Samo takav, jedinstven i aromatičan,

zasluženo nosi ime

18 CAFFE MONTENEGRO

Ronnefeldt. Svi ovi procesi se u

Ronnefeldt-u pažljivo prate kroz

svaki pojedini korak i stalnim

kontrolama osigurava se najbolji

kvalitet čaja za vaše uživanje.

SIGURNA POZICIJA

U HORECA SISTEMU

Ronnefeldt otvara svijet magičnog

ukusa i najljepših mirisa

prirode. Čaj je popularniji nego

ikad ranije, pa sa ponosom

pričamo o našem brendu.

Kako bilo gdje u svijetu tako i

u Crnoj Gori, Ronnefeldt čajeve

možete pronaći u najboljim hotelima,

restoranima, kafe barovima

i svim drugim ugostiteljskim

objektima koji vode računa

o svojim gostima. U asortimanu

nudimo razne tradicionalne čajeve,

uključujući široki asortiman crnih

čajeva, oolong čajeva, zelenih, infuzionih,

kao i veliki izbor rooibos

voćnih čajeva. Prateći rezultate iz

godine u godinu, primjetno se povećala

potrošnja čaja na tržištu Crne

Gore. Zaključak je i da se navike ljudi

mijenjaju, preferirajući zdrave stilove

života. Sve je više konzumenata

koji cijene kvalitetnu šoljicu čaja.

Naravno, zdravlje naših kupaca je

najveći prioritet i Ronnefeldt-a i nas

kao distributera na tržištu Crne Gore.

To je razlog zašto mi ozbiljno shvatamo

odgovornost za naše proizvode.

Uvijek smo se rukovodili najvišim

standardima – izvrsnost na svim

nivoima. Ta posvećenost je srž naše

korporativne vrijednosti i odlikuje

naš svakodnevni posao. Ovo takođe

uključuje pravednost u poslovanju

sa partnerima i konkurentima.

Naši čajevi testirani su na kontaminate

od strane nezavisnih, akreditovanih

laboratorija. Strogo se pridržavamo

zakonskih zahtjeva, koristeći

najnovija naučna istraživanja. Kao

rezultat, uvjeravamo ljubitelje čaja

u to da Ronnefeldt čajevi ispunjavaju

sigurnosne zahtjeve, zakonom

propisane smjernice i što je najvažnije,

naših sopstvenih standarda

kvaliteta i ukusa, čineći ih neuporedivim

zadovoljstvom za uživanje.

Kada radite za jak i cijenjen brend

čajeva, sezona ne traje samo od

početka septembra do kraja aprila.

Široka paleta ne dozvoljava pad prodaje

ni u toku ljetnjih mjeseci, kada

se konzumenti okreću namjenskim

čajevima. Ronnefeldt je savršeno

19

prilagođen godišnjem dobu i sezoni.

U prodaji možete vidjeti čiste ukuse

bez nečistoća i aromatizovanih sorti.

Koriste se samo prirodni ukusi -

bobice, voće, ljekovito bilje. Izbor

sladokusaca nudi se u varijantama

s jednim ukusom - menta, jasmin i

drugi koje se sastoje od citrusa, cvjetnih

latica, ruža, suncokreta, plodova

manga. Konkurencija je nezaobilazna,

ali svjetski brend se brani održivošću

beskompromisnog kvaliteta.

Ronnefeldt odgovornost se ne završava

mješavinom izvrsnih čajeva, već

uključuje i oblik doziranja Ronnefeldt

proizvoda. Kao i kod kupovine svih

sirovina, u ovoj oblasti sarađujemo

samo s pouzdanim partnerima i koriste

se isključivo visokokvalitetne ambalaže.

Razvili smo inovativno, kao i

vizuelno i haptički atraktivno pakovanje.

Samo se na taj način naši čajevi

savršeno mogu odviti tokom pripreme

i stvoriće se jedinstveno zadovoljstvo

užitka, koje je upotpunjeno jednostavnim

rukovanjem. Neizostavno iskustvo

ispijanja čaja postaje ritual, postaje

još savršenije jednostavnom pripremom.

Ronnefeldt ima ideje i rješenje

za sve prilike da zadovolji vaše individualne

potrebe. Od tradicionalnog

do trendi. Za uživanje u doručku, na

putu, tokom konferencije, poslovnom

ručku, u popodnevnim časovima ili

kada se opuštate u večernjim satima.

Pomislite na Aziju, gdje je uživanje u

čaju uz obrok bitan dio rituala. Možda

ne uživaju svi u zelenom čaju, ali svjež

Darjeeling, Earl Grey ili čak Rooibos

Kako bilo gdje u svijetu

tako i u Crnoj

Gori, Ronnefeldt čajeve

možete pronaći u najboljim

hotelima, restoranima,

kafe barovima i

svim drugim ugostiteljskim

objektima

koji vode računa o

svojim gostima

mogu biti savršen partner obroku, jer

to ne mora uvijek biti pivo, vino ili voda.

Zapravo je čaj nakon obroka umjesto

espresa jedini savršen završni dodir

i vaš želudac će vam biti zahvalan.

Ronnefeldt bi vas tako posavjetovao.

Lamex Commerce nudi prilagođena

rješenja, dizajnirana da udovolje

različite potrebe našim kupcima,

uključujući: Loose Tea,

LeafCup, Teavelope, Tea-Caddy

i naša izvrsna Tea Star kolekcija

za hotelijerstvo i ugostiteljstvo.

Često se mogu čuti riječi naših ugostitelja:

”Ljubiteljima čaja je lako udovoljiti

– kad im pružite šoljicu Ronnefeldt

čaja, oni vam uzvrate osmjehom.”

I, zaista, uz sve njegove čari, dan

postaje nezamisliv bez Ronnefeldta.

Opijajuća aroma, porcija toplog unutrašnjeg

zagrljaja jača sva čula,

odlikuju savršenu šoljicu čaja.

Topla šolja Ronnefeldt čaja upotpuniće

svaki vaš trenutak u predstojećim zimskim

danima. Naša topla preporuka, za

ljubitelje čaja i užitak kakav se pamti.

20 CAFFE MONTENEGRO

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Iako već prepoznat po gastronomskim biserima našeg primorja,

Tivat ne prestaje da iznenađuje malim dodacima koji uspijevaju

da gastro scenu povedu za korak dalje. Ovog puta u pitanju

je „Bonjour“, šarmantni, jednostavni i prefinjeni lokal koji pravi

i poslužuje prvenstveno zdravu hranu, idealnu za veganske,

vegetarijanske, gluten-freek, keto dijete. Bonjour se nalazi u ulici

Pod kuk 1 i idealno je mjesto za dolazak sa cijelom porodicom.

Poseban kutak za djecu ono je što ga izdvaja i čini pravim malim

porodičnim rajem, idealnim za ispijanje dobre kafe i uživanje u

dnevnim poslasticama iz vedre, šarmantne, francuske, kuhinje.

Sitnih delikatesa sa azijskog kontinenta

nikad dosta a trenutni hit su sitne momo

knedlice. Momo su tipične za region Južne

Azije, najviše za Tibet, Nepal, Sjevernu Indiju.

Tijesto od kojeg se pripremaju ovi neodoljivi

zalogaji prilično je jednostavno, sastoji se

od bijelog brašna i vode a ono što je prava

čar zapravo je punjenje. Tradicionalno ono

se pravilo od mljevenog mesa, no danas su

momo knedlice otišle dalje pa su mnogo

češće vegetarijanske verzije, sa dodatkom

tofua, različitog povrća i obaveznim umakom

koji naglašava njihovu kremastu teksturu.

Plavi rižoto iako nije novitet

veliki je hit i tražen delikates

na gastro sceni poznatih prijestonica

u kojima se dobro jede.

Njegova plavičasta boja neodoljivo

je privlačna poznavaocima

dobrih zalogaja uprkos činjenici

da im u većini slučajeva nije do

kraja jasno odakle dolazi ta boja.

Tajna se krije u majstorskom

omjeru ljubičastog kupusa i sode

bikarbone i magičnoj hemijskoj

reakciji koju duo ostvaruje.

Opšte poznata stvar je da su ljubitelji ljutih

papričica spremni na bilo što samo da otkriju

nove načine da pojačaju ljutinu i iskuse nove

arome svog omiljenog dodatka svemu što

se jede. Rafovi svjetskih prodavnica prepuni

su malih tegli jarko crvenog džema koji iako

vizuelno djeluje ljupko i bezazleno, zapravo je

pravi otrov u malom. Nevjerovatna koncentracija

obožavane ljutine uklopljena sa slatkim ili

kisjelim dodacima ono je što i dovodi do ludila

obožavatelje ljutine čineći ovaj džem apsolutnim

hitom u svijetu.

22 CAFFE MONTENEGRO

24 CAFFE MONTENEGRO

CAFFE MONTENEGRO NA PROSLAVI

BRENDA GORKI LIST U BEOGRADU

GORKI LIST

JEDINI PRAVI

POGLED NA

SVIJET

EKIPA ČASOPISA CAFFE MONTENEGRO SA PARTNERIMA IZ KOMPANIJE

BAR KOD I PREDSTAVNICIMA DRUGIH CRNOGORSKIH PRODAVACA

OVOG PIĆA BILA JE GOST SPEKTAKULARNE ZABAVE GORKOG LISTA U

BEOGRADU. U FANTASTIČNOM AMBIJENTU DOMAĆINI SU JOŠ JEDNOM

POKAZALI SVOJ POGLED NA SVIJET I TIME OPRAVDALI ULOGU LIDERA

KOJI POMJERA GRANICE.

Na glamuroznoj zabavi,

koja je okupila najcjenjenije

ličnosti iz čitavog regiona,

JEDINI PRAVI Gorki

List predstavio je svoj pogled na svijet.

Taj svijet karakterišu dosljednost,

trajanje i postojanost već više od

šest decenija.

Njegova tajna leži u potpunom

skladu suprotnosti-gorkog i slatkog i

baš zbog toga Gorki list je znao kako

da na sceni spoji različite muzičke

žanrove i time još jednom dokaže da

je u harmoniji dobitna kombinacija!

Na sceni spektakularne proslave,

uz veliki revijalni big bend orkestar

zasijali su glumci pozorišta na

Terazijama: Sloba Stefanović, Iva

Manojlović i Dušica Novaković, kao i

Tamara Dragićević, Žarko Stepanov,

pjevači Neno Belan, Ana Stanić, Beti

Đorđević, Angellina, Dušan Svilar,

Svetlana Ražnatović i još brojni

drugi izvođači.

Gorki List je na jedinstven način prikazao

svoj pogled na svijet i time

opravdao zadatak lidera da pomjera

granice: ”Za mene život je putovanje.

Da li ćemo na tom putu imati

malo ili mnogo lijepih trenutaka

25

CAFFE MONTENEGRO NA PROSLAVI

TAJNA BRENDA GORKI

LIST LEŽI U POTPUNOM

SKLADU SUPROTNOSTI

- GORKOG I SLATKOG I

BAŠ ZBOG TOGA GORKI

LIST JE ZNAO KAKO DA NA

SCENI SPOJI RAZLIČITE

MUZIČKE ŽANROVE I TIME

JOŠ JEDNOM DOKAŽE

DA JE U HARMONIJI

DOBITNA KOMBINACIJA!

zavisi od nas i od toga kako na

život gledamo. Naš cilj je bio

da osjetite svu ljepotu života,

i da otkrijete kako Gorki List i

mi koji smo tu oko njega gledamo

na Vas, na sebe i na život.

Naša misija je da širimo vedar

i pozitivan pogled na svijet!”-

istakao je domaćin večeri i

kreator brenda “JEDINI PRAVI

GORKI LIST”, Vojin Đorđević.

U toku večeri, na originalan

način, glumac Miloš Biković,

najavio je ulazak ovog brenda

na Rusko tržište ali i veliku

nagradnu igru brenda Gorki

list koja traje od 21.11.2019.

do 19.12.2019. Kroz putovanja

na egzotične destinacije poput

Mauricijusa, Maldiva, Kariba,

Moskve, Barselone i brojnih

drugih destinacija, Gorki List

na najljepši mogući naćin želi

da se zahvali svojim potrošačima

na povjerenju i da ih

ohrabri u širenju vidika i otvaranju

novih pogleda na svijet!

26 CAFFE MONTENEGRO

嘀愀欀愀 ခ 甀爀漀瘀椀 ܁ 愀戀戀 Ⰰ 娀愀瀀愀搀渀愀吀爀椀戀椀渀愀 Ⰰ 倀漀搀最漀爀椀挀愀

刀攀稀攀爀瘀愀挀椀樀攀椀椀渀昀漀

⬀アパート㠀㈀㘀㜀㈀㘀㘀㜀㜀

“RAKIJA FEST”

TOKOVIMA GORDE I

ŽAR RAKIJE…

TEKST:

SANJA GOLUBOVIĆ

FOTOGRAFIJE:

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCES,

SANJA GOLUBOVIĆ

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCES SU BILE U NOVEMBRU

DOMAĆIN PRVOG RAKIJA FESTA U PODGORICI. ZA PRVI

DOGAĐAJ OVOG TIPA MOŽEMO DEFINITIVNO REĆI – PRIJA-

TNO IZNENAĐENJE U SVAKOM SMISLU: ORGANIZATORSKI SE

PODRAZUMIJEVALO DA ĆE SVE BITI U REDU, ALI BROJ, A

POGOTOVO RENOME PRISUTNIH PROIZVOĐAČA I KVALITET

RAKIJA NA FESTIVALU NADMAŠILI SU I OČEKIVANJA OPTIMISTA.

VRHUNSKA RAKIJA

CJENJENIJA OD CIJENJE-

NOG VISKIJA…

Na listi pića u dobrom restoranu dobra

rakija se danas podrazumijeva. Rakija

se vidljivo odomaćila i u restoranima,

kafićima i noćnim klubovima. Mnogi

ugostitelji tvrde da je rakija popularnija

od viskija. Kvalitetne rakije su dostigle

i cijenu vrhunskih viskija pa se mnogi

pitaju da li je moguće napraviti domaće

rakije u regionu koje mogu biti bolje od

pića multinacionalnih destilerija koje su

uložile milione u proizvodnju. Rakija kao

vrlo aktuelno piće bila je odličan povod

za Rakija Fest, prvi te vrste događaj kod

nas. Na Rakija Festu se predstavilo preko

20 proizvođača sa oko 125 vrsta rakija, a

festival je zabilježio odličnu posjećenost

iako nije bio besplatan ulaz, a ni ne treba

da bude, jer mišljenja sam da samo kad

28 CAFFE MONTENEGRO

se plaća karta za takve događaje tad i

privuku pravu publiku i ciljanu klijentelu.

Rakija Fest je bio u organizaciji

CentreVille Hotel & Experiences, a podržali

su ga Ministarstvo poljoprivrede i

ruralnog razvoja, Turistička organizacija

Podgorice, The Living Room Lounge &

Dining i The Capital Plaza.

Ponuda je bila bogata, od šljive,

dunje, kajsije, kruške, maline do

kleke i drugih, a bilo je i netipičnih

za naše podneblje rakija

poput onih od lješnika ili od jaja

brenda Roner

NA FESTIVALU: ŠLJIVA, DUNJA,

KAJSIJA, KRUŠKA, MALINA…

I RAKIJA OD LJEŠNIKA, PA

I OD JAJA

Rakija je itekako unosan biznis ako

se posvetiš njenoj proizvodnji, a to su

pokazali i izlagači na prvom Rakija

Festu u Podgorici gdje su se pojavile

mnogo dobre rakije iz regiona koje već

poznajemo ali i neke nove. Crnogorski

proizvođači nijesu zaostajali za kolegama

iz regiona pa je veliku pažnju

izazvala Žar rakija, a standardno je

bila prisutna i kompanija Plantaže sa

RAKIJA U PREVODU…

Riječ rakija nastala je od arapske riječi “al rak” što u slobodnom

prevodu znači znoj. Nije da smo to znali ali za dobru rakiju svakako

treba dosta znoja i rada.

FESTIVAL JE ZABILJEŽIO ODLIČNU POSJE-

ĆENOST IAKO NIJE BIO BESPLATAN ULAZ, A

NI NE TREBA DA BUDE, JER MIŠLJENJA SAM

DA SAMO KAD SE PLAĆA KARTA ZA TAKVE

DOGAĐAJE TAD I PRIVUKU PRAVU PUBLIKU

I CILJANU KLIJENTELU

29

LIJEPA AMBALAŽA,

DIZAJN ETIKETA,

O SVEMU VODE

RAČUNA DANAŠ-

NJI PROIZVOĐAČI

RAKIJA, A ZANI-

MLJIVA SU MAŠTO-

VITA IMENA KOJA

IM DAJU POPUT:

YUGOSLAVIA, GORDA,

DOSTOJNA, GAZDINA,

TOK, ŽAR, STARA

SOKOLOVA…

svojim rakijama. Bilo je i brendova globalno

poznatih poput Roner rakija.

Lijepa ambalaža, dizajn etiketa, o svemu

vode računa današnji proizvođači rakija,

a zanimljiva su maštovita imena koja im

daju poput: Yugoslavia, Gorda, Dostojna,

Gazdina, Tok, Žar, Stara Sokolova…

Domaći i strani izlagači imali su priliku da

predstave postojeći asortiman i da promovišu

nove proizvode. Ponuda je bila

bogata, od šljive, dunje, kajsije, kruške,

maline do kleke i drugih, a bilo je i netipičnih

za naše podneblje rakija poput

onih od lješnika ili od jaja brenda Roner.

– Mi smo u “CentreVille Hotel &

Experiencesu” se oduvijek vodili tom

mišlju da više nije dovoljno da se u hotelskoj

industriji samo ponude prenoćište i

30 CAFFE MONTENEGRO

hrana i piće, zbog toga u našem nazivu i

to “experiences”, zato što nudimo različita

iskustva našim gostima i pokušavamo

na taj način da ih privučemo i ka

našem hotelu i ka Podgorici i ka Crnoj

Gori. Već smo dva puta zaredom organizovali

Sajam viskija, naredni će biti u

februaru. Naš F&B menadžer Dragan

Grnović je došao ove godine na ideju

da organizujemo i “Rakija Fest” koji će,

pored toga što će brendirati rakiju kao

piće, ne samo Crne Gore nego i regiona,

jer je ona nešto što nas sve spaja,

pomoći promovisanju i Podgorice i Crne

Gore kao destinacije i ponuditi novi

događaj za koji vjerujemo da će postati

tradicionalan – rekao je PR i marketing

menadžer hotela Milo Radonjić.

Završnica “Rakija Festa” upriličena

je svirkom u “The Living

Roomu”, gdje je posjetioce zabavljala

Andrea Demirović sa bendom.

31

#caffe preporučuje

PRIPREMILA: ANA ĐURKOVIĆ

Svaka praznična sezona donese svoje trendove dekoracije bilo da se

radi o domu, bilo o izlozima i enterijeru ugostiteljskih objekata. Ove

godine situacija nije drugačija ali ono što se razlikuje je zaokret u vrsti

dekoracije. Ove sezone u trendu su sirovi ukrasi iz prirode: šišarke, zimzelene

grane čempresa, borova i lovora, grubo otkinuti kolutovi od cjepanica,

kore od drveta, voće, svježe cvijeće. Pored nevjerovatne topline

i prirodnosti koju unose u dom, ovakve dekoracije jeftiniji su i što je najznačajnije

održiviji način da proslavite kraj godine i uđete u novu.

Trend koji nikad ne izlazi iz mode je udobnost

a poslednja kretanja u pogledu dizajna

i koncepta ponude hotela i ugostiteljskih

objekata vrti se upravo oko prostora brižljivo

prilagođenih apsolutnom uživanju gostiju.

Predvodnici ovog trenda su mali, butik hoteli

koji svojom ponudom unikatnih soba kreiraju

komfornu ponudu za svoje goste. Svaka

soba, bilo da se radi o izboru namještaja,

kolorita, konfiguracije prostora ili umjetnina

koje je krase, osmišljena je tako da sugeriše

pozitivnost, dozu energičnosti i istinski

odmara svoje stanare. Jedan dodatak, apsolutni

hit, su žive biljke svih veličina i oblika.

Bilo da su visilice, puzavice ili visoke sobne

biljke, biljke su dizajnerima enterijera glavni

adut za kreiranje domaćinski udobnog i prijatnog

prostora.

Nedavno je Podgorica dobila još jednu gastro

ambasadu - restoran Masala Art. Ovog puta

u pitanju je indijski dodatak gastro

sceni grada. U Masala Art-u

možete uživati u selekciji autentičnih

indijskih jela, izabranih tako

da oslikavaju različite regionalne

razlike šarene Indije. Tvorac restorana

Rajesh Prabhakar istovremeno

je i tvorac prvog indijskog

restorana u Šangaju a ovaj restoran

njegov je pokušaj donošenja

iskonskih ukusa Indije u Crnu Goru.

Restoran Masala Art nalazi se u

ulici Svetozara Markovića b.b.

TasteAtlas je atlas svijeta kada su u pitanju hrana i piće, jedinstvena

enciklopedija ukusa i aroma svijeta. Jednostavnim klikom na mapu

svijeta pred vama će se otkriti svijet lokalnih ukusa sa preko 10,000

jela i sastojaka karakterističnih za meridijan na kome se nađete.

Projekat koji nema za cilj da se okonča, uspješno sabira lokalne tradicije

i ukuse, recepte baka i djetinjstva i stavlja ih na interaktivnu mapu

dostupnu na sajtu www.tasteatlas.com. Svoje tajne recepte i impresije

slobodan je podijeliti svako ko dijeli isti entuzijazam autora projekta u

želji da očuva gastronomsku baštinu svog kraja.

32 CAFFE MONTENEGRO

Jedina autorizovana prodajna mjesta

najpoznatijih svjetskih brendova

AFIRMISANJE ISKRENIH I STVARNIH PRIČA

MOĆ

ISKRENE

komunikacije

NAĆI PRAVU MJERU U KOMUNIKACIJI U

DANAŠNJEM MARKETING SVIJETU ZAISTA

NIJE LAK ZADATAK. U MORU PORUKA KOJE

DOLAZE SA RAZLIČITIH KANALA, DEFINISATI

JEDINSTVENI GLAS I USPOSTAVITI POVJERENJE

POTROŠAČA KA BRENDU, PREDSTAVLJA

IZAZOV MNOGIM VELIKIM KOMPANIJAMA.

TEKST: V.K.; FOTOGRAFIJE: FREEPIK

NEPOVJERENJE U REKLAME

ZBOG LAŽNIH VIJESTI

Jedan od ključnih razloga izraženog

nepovjerenja u reklame i informacije

koje se PR kanalima plasiraju

ka široj javnosti, leži upravo u

ogromnoj količini «lažnih vijesti»

koje se mogu naći na internetu.

Dalje, evidentna je razlika u sadržaju

koji se komunicira putem tradicionalnih

medija u poređenju sa digitalnim

kanalima, što najviše utiče

na percepciju i stavove mladih.

Zbog čega je važno definisati jasnu

strategiju komunikacije? Predstavljanje

brenda treba da ima jasan i usaglašen

nastup na različitim platformama.

Velika prednost malih biznisa jeste

upravo u mogućnosti da na kreativan

i inovativan način upoznaju javnost

tj. određene ciljne grupe sa proizvodima

koje nude. Međutim, najvažnije

od svega jeste što mali biznisi mogu

iskoristiti snagu ljudskog potencijala,

vlasnika, osnivača i zaposlenih

da uspostave odnose sa kupcima.

Oni imaju potpunu slobodu da brend

oblikuju prema sopstvenim pravilima.

To je moguće ostvariti upravo kroz

afirmisanje iskrenih i stvarnih

priča koje su sastavni dio životnog

ciklusa malih preduzeća.

VELIKI BRENDOVI POLAŽU

U STORYTELLING

Veliki brendovi su se okrenuli

storytelling-u, odnosno kreiranju priča o

brendu, kao jednoj od ključnih okosnica

kojim pokušavaju zadržati lojalnost

potrošača. Te priče su bazirane na istoriji

i vrijednostima koje predstavljaju, ali

istovremeno stvaraju snažno uporište

kupcima da se uvijek oprijedijele za isti

brend. Primjera radi, sigurno da u svom

JEDAN OD KLJUČNIH RAZLOGA IZRAŽENOG NEPOVJERENJA U REKLAME

I INFORMACIJE KOJE SE PR KANALIMA PLASIRAJU KA ŠIROJ JAVNOSTI, LEŽI

UPRAVO U OGROMNOJ KOLIČINI «LAŽNIH VIJESTI» KOJE SE MOGU

NAĆI NA INTERNETU

36 CAFFE MONTENEGRO

NAJBOLJA PREPORUKA ZA USPJEH JESTE DA

BUDETE ISKRENI SA KUPCIMA

najbližem krugu imate bliske prijatelje

koji su snažni fanovi Apple ili Samsung

brenda. O ratu između podržavaoca

Coca Cola u odnosu na Pepsi, bolje da

i ne govorimo. Dalje, mnogo primjera

ekstremnih zaljubljenika u brendove

imamo iz modne industrije, auto industrije,

zatim ugostiteljstva, vinarstva itd.

U samom srcu ovih pojava jeste

da svi kupci žele da konzumenti

budu oduševljeni svojim odabirom.

Oduševljenje se gradi upravo na emotivnoj

umjesto na racionalnoj ravni.

INFLUENSERSKA PROMO-

CIJA POSTAJE ODBOJNA

Kako veliki biznisi koriste moć ljudskog

potencijala? Sigurno da ste primijetili

veliki broj influensera, ljudi koji svoj

životni stil stavljaju u svrhu promocije

raznih proizvoda, odnosno brendova.

Taj pokret je narastao do granica da je

postao dijelom odbojan korisnicima

društvenih mreža, zato što promoviše

često plaćeni sadržaj. Međutim, influenseri

su novo zanimanje koje svoj početak

vuče od koncepta brend ambasadora,

čija osnovna misija jeste bila u širenju

dobre riječi o nekom brendu. Potvrda

kvaliteta u današanjem svijetu često se

traži u afirmaciji i asimilaciji sa poznatim

ličnostima koji su takođe kupci

određenog brenda. Ali, to je već neka

druga priča. Svakako, u ovoj kompleksnoj

temi koju smo načeli, postoji

nekoliko pozitivnih poruka za vlasnike

POKUŠAVAJUĆI DA SE UKLOPITE U MASU,

DA GOVORITE JEZIKOM KORPORACIJA,

DA KORISTITE PRIMJERE STRANIH I VELIKIH

BRENDOVA ZA PROMOCIJU VAŠIH LOKALNIH

PROIZVODA, UDALJAVA VAS OD SUŠTINE I ČINI

DA POSTANE SAMO «JEDAN OD» ILI «LOŠIJI

OD» UMJESTO JEDINSTVENI BREND

O KOME ĆE SE PRIČATI

37

SIGURNO DA STE PRIMIJETILI VELIKI BROJ INFLUENSERA, LJUDI KOJI SVOJ

ŽIVOTNI STIL STAVLJAJU U SVRHU PROMOCIJE RAZNIH PROIZVODA,

ODNOSNO BRENDOVA. TAJ POKRET JE NARASTAO DO GRANICA DA JE

POSTAO DIJELOM ODBOJAN KORISNICIMA DRUŠTVENIH MREŽA, ZATO ŠTO

PROMOVIŠE ČESTO PLAĆENI SADRŽAJ.

malih biznisa, koje mogu primijeniti

kroz različite komunikacione alate.

BUDITE ISKRENI SA KUPCIMA

Naime, najbolja preporuka za uspjeh

jeste da budete iskreni sa kupcima.

Moć iskrene komunikacije je u tome da

adresirate one vrijednosti koje zastupate

i koje smatrate da vaši kupci treba

da prepoznaju. Budite ponosni na vaše

početke i podijelite vjeru u to što radite!

Istaknite ono po čemu ste posebni, bilo

da se radi o specijalnom načinu proizvodnje,

sastojcima ili materijalima, ili

da je riječ o posebnom doživljaju kupovine

koji nudite kupcima. Sve što radite

u kreiranju proizvoda, vaš je doprinos

uspjehu prodaje. Svaki korak treba obogatiti

pažnjom, ljubavlju i vjerom da će

biti poseban. Uzmimo za primjer poslastičarnicu.

Sve od sastojaka do finalnog

proizvoda proces je koji je nevidljiv krajnjem

korisniku, ali taj proizvodni proces

možete učiniti prijemčivim svakom

kupcu, a to će učiniti jednu običnu orasnicu

remek djelom u odnosu na bilo koji

svjetski brend konditorskog proizvoda.

Dalje, ne trudite se da slijepo pratite

trendove, već pronađite vaš jedinstveni

glas. Pokušavajući da se uklopite

u masu, da govorite jezikom

38 CAFFE MONTENEGRO

korporacija, da koristite primjere

stranih i velikih brendova za promociju

vaših lokalnih proizvoda, udaljava

vas od suštine i čini da postanete samo

«jedan od» ili «lošiji od» umjesto jedinstveni

brend o kome će se pričati.

BREND SE ŽIVI

Na samom kraju, par riječi o tome koliko

je važno razviti organizacionu kulturu

koja će biti u skladu sa onim vrijednostima

koje promovišete kroz odnose sa

javnošću. Da bi brend uopšte postojao,

nije dovoljno izmisliti ga, već i živjeti sa

njim. Zaposleni u kompanijama moraju

biti na nivou zadatka. Neadekvatna

komunikacija sa kupcima i loša usluga

će za trenutak uništiti sve što ste pokušavali

da stvorite kao sliku o brendu.

Jedan od boljih citata na tu temu, od

Dejvida Brijera, poznatog specijaliste za

brend identitet, kaže da ukoliko ne date

tržištu priču o kojoj će da pričaju, oni će

definisati vašu brend priču umjesto vas.

Inspiraciju pronađite u sebi i budite

sigurni da će se iskrenost pokazati

kao bolji i efikasniji način za prodaju, u

ODUŠEVLJENJE SE GRADI UPRAVO

NA EMOTIVNOJ UMJESTO NA

RACIONALNOJ RAVNI

poređenju sa drugim taktikama. Ako

mislite da će ovakav pristup oslabiti

vašu poziciju, onda je to siguran

pokazatelj da postoji strah i odsustvo

mašte, koja je osnovni pokretač za

napredak. Budite hrabri da maštate i

kreirate priče bliske ljudima koje će

vas učiniti humanijim brendom.

Elektroprivreda Crne Gore domaćinstvima nudi

OTPLATU DUGA PO NAJPOVOLJNIJIM USLOVIMA:

Fiksna mjesečna rata 20 eura

Izuzeće od prinudnih mjera naplate

Obustava obračuna zatezne kamate

JEDINI USLOV JE DA SU PLAĆENA TRI POSLEDNJA RAČUNA

Od 1. oktobra do 31. decembra 2019. godine, za:

domaćinstva kojima ističe Sporazum u akciji ''Podijelimo teret 5''

domaćinstva koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije

domaćinstva koja su isključena sa mreže

domaćinstva koja žele reprogramirati postojeći klasični Sporazum

42 CAFFE MONTENEGRO

BIRTIJA “KOD

POSLEDNJEG

ZALOGAJA” - ZBIRKA

70 JESTIVIH PRIČA

MANIFEST

PROTIV

konzumerizma

TEKST: LEKA DEDIVANOVIĆ

FOTO: ©VESNA ALMOG / BIRTIJA "KOD POSLEDNJEG ZALOGAJA"

PRIČE OBILUJU MNOŠTVOM NEOBIČNIH

SASTOJAKA I ZAČINA, MJERA I SAVJETA.

OD OPISA JELA I LOKACIJA, NIŠTA MANJE

INTERESANTNA NIJE GALERIJA LIKOVA

KOJI DEFILUJU STRANICAMA BIRTIJE. IMA

TU I ISTORIJSKIH LIČNOSTI, I MNOGO VIŠE

ONIH NA KOJE JE ISTORIJA ZABORAVILA.

AUTORI U JEDNOJ PRIČI KAŽU DA

ČOVJEKA KUHINJSKIM IMPROVIZACIJAMA

NAJBOLJE NAUČE „RAZMAŽENO NEPCE,

PRAZNI DŽEPOVI I NAVIKA ČITANJA. .

Jednog dana na Facebook-u sam

od prijateljice iz Čačka dobio poziv

da lajkujem stranicu Birtija „Kod

poslednjeg zalogaja“. Preporuke

Cece Poznanović inače ne odbijam, a

ime je bilo previše intrigantno pa sam

odlučio da pogledam o čemu se radi.

Danas je to moja omiljena stranica sa

koje me svaka nova obavijest prebaci u

svijet nepoznatih krčmi, kafana, bircuza,

konobi, čardi, karavan saraja i isto tako

neobičnih kuća, koliba, zemunica i sojenica,

savardaka, šatora, čergi u kojima

su neki ljudi spremali jela dostojna priča

koje će se prepričavati generacijama.

Dogodovštine iz Birtije su našle svoj

put do zaljubljenika u dobru priču i još

bolje kulinarske maštarije. Krug fanova

se polaka širio, a sa njim i broj prijedloga

da se priče objedine u štampanu

formu. Knjiga Birtija „Kod poslednjeg

43

SARDINE

JEZIK

zalogaja“, u izdanju kuće Samizdat B92,

zbirka je 70 jestivih priča. Štampano

izdanje je predstavljeno na Sajmu knjiga

u Beogradu. Nedugo nakon toga imali

smo čast da razgovaramo sa jednim

od autora knjige Aleksandrom

Vasovićem. Vesna Almog se uključila

putem email poruka i društvenih

mreža, dajući doprinos da informacija o

knjizi dopre i do čitalaca u Crnoj Gori.

- Vesna i ja svako malo pričamo o hrani.

Ona me i nagovorila da prvu priču stavim

na papir. Mi to objavimo i ljudima se

dopalo. Onda je ona napisala sljedeću.

I tako smo pisali kako smo se sjećali.

Nema tu beskrajno mnogo priča.

Mogu ja da jedem odlično u raznim

kafanama, ali neću pisati o tome. Za

priču je bitan kontekst. Sticaj okolnosti

je bio da se radnje mnogih naših priča

SVAKA PRIČA JE

PODJEDNAKO

JESTIVA I ČITLJIVA.

PISCI NJEGUJU STIL

PISANJA SVOJSTVEN

NEKIM PROHUJALIM

VREMENIMA. ISTO

TO SE ODNOSI NA

IZBOR JELA KOJA

SU PREDSTVLJENA

U KNJIZI

KRMENADLE

MARA KVASARA

MEZA JE VELIKA

UMJETNOST

- Jednom sam kao dijete gledao u

Počitelju Zuka Džumhura kako cijelo

popodne pije i mezeti jedan mali

grozd grožđa. Do naveče on popije

cijelu bocu, a nije pijan. Ali zato je

svako zrno grožđa on mirisao, zagledivao,

gustirao i uživao u njemu.

Otpijao pomalo rakiju i mezetio. Nije

sve meza, nešto je i u glavnom jelu,

ali nije bitno da to bude porcijetina.

Koncept meze je takav da ne mora da

bude ni pretjeran, ni pretrpan, već da

imaš svega dovoljno, priča Vasović.

44 CAFFE MONTENEGRO

POMFRIT

SHAWARMA

KREM ČORBA

P ILETINA

dešavaju na budi bog s nama mjestima

na kojima nas je život lomatao

od 1991. do prije neku godinu.

Autori knjige, prekaljeni ratni izvještači,

ističu da se i u tim strašnim momentima

izdvajaju neki koji su bitni za priču.

Prisjeća se ratnog stanja na Krimu,

ali samo kao okvira za priču o savršenom

pilavu u Bahčisaraju koji se

pravi u napola prerezanoj pocinčanoj

kanti. Radnja dosta priča dešava se na

prostorima nekadašnje SFRJ. Vasović

kaže da su se tokom pisanja priča trudili

da ne upadaju u zamku jugonostalgije.

Ipak, priče koje su on i Vesna

Almog pisali našle su svoju publiku na

cijelom Zapadnom Balkanu, a i šire.

Svaka priča je podjednako jestiva

i čitljiva. Pisci njeguju stil pisanja

svojstven nekim prohujalim vremenima.

Isto to se odnosi na izbor

jela koja su predstavljena u knjizi.

- Raspon uzrasta naše publike je 20,

najviše 30 godina. To su ljudi koji su

živjeli u toj državi ili makar iz priča

znaju kako je tada bilo. Nikad nijesmo

imali negativnih komentara i to nas

baš raduje. Pored svih stvari koje nas

STICAJ OKOLNOSTI

JE BIO DA SE

RADNJE MNOGIH

NAŠIH PRIČA

DEŠAVAJU NA

BUDI BOG S NAMA

MJESTIMA NA

KOJIMA NAS JE

ŽIVOT LOMATAO

OD 1991. DO PRIJE

NEKU GODINU

45

Prstohvat,

frtalj, kvarat i

vezica, samo su

neke od količinskih

mjera,

a vremenske

su najčešće

date okvirno

pa se čitaocima

savjetuje

da se oslone

na iskustvo

dijele, hrana je opet ta koja nas približava,

pa kad odemo jedni kod drugih

to se pretvori u gastronomski praznik.

Često kažem kako mogu sa sjedim i

pijem sa bilo kim, ali da ne mogu sa svakim

da jedem, kazuje Vasović i dodaje

da su se u birtijama promijenili gosti.

- Promijenilo se vrijeme, promijenio

se i svjetonazor ljudi koji posjećuju

takva mjesta. Ovo što smo Vesna

i ja napravili je za neku generaciju koja

to razumije, koja je to mogla da vidi

i doživi i koja je sada nostalgična za

tim. Veoma smo srećni kada vidimo da

klinci čitaju ovo što smo pisali i da im

se dopada. Konzumerizam ne može

sve da pokrije. Dolje niz ulicu ima radnja

u kojoj se prodaju savršene salate.

Ali one su sve iste po šablonu. To isto

možeš za pet minuta da pripremiš kući,

a da bude bolje i ukusnije, i jeftinije.

Naše pisanje je u jednu ruku manifest

protiv konzumerizma, kaže on.

U jednoj od priča pominje se i

savjet mudrog Majmonidasa koji

je upozoravao da čovjek treba da

jede koliko mu stane u šaku.

- Kod nas ljudi uglavnom idu tamo gdje

su velike porcije. Ništa ti nemaš od

toga što će kuvar da ti napravi pljeskavicu

veličine long play ploče. Može

samo da ti bude loše od tolike porcije.

U orijentalnom dijelu bivše Jugoslavije

SVETI ANDRIJA

KOD NAS LJUDI UGLAVNOM IDU TAMO GDJE SU

VELIKE PORCIJE. NIŠTA TI NEMAŠ OD TOGA ŠTO ĆE

KUVAR DA TI NAPRAVI PLJESKAVICU VELIČINE

LONG PLAY PLOČE. MOŽE SAMO DA TI BUDE

LOŠE OD TOLIKE PORCIJE

jelo se dugo, a pomalo. Tamo sam

naučio da nije isto kad ti odjednom

neko stavi brdo hrane na sto, ili da

ti donosi po tri zalogaja iz više puta.

Isto ćeš pojesti, a na kraju ćeš uživati

mnogo više, priča naš sagovornik.

Jedna od priča iz Birtije je o sogan

dolmi koja je pripremana ratnih godina

u Banja Luci. Vasović se prisjeća kako

su pribavljali sastojke za ovo jelo. Kod

UNPROFOR-a su nabavili kečap. Kod

jedne žene u Mahovljanima trampili su

dvije litre benzina za paradajz. Pirinač

su nabavili iz humanitarne pomoći, a

meso trgovali kod seljaka. Od svega

toga pravili su jelo. Naš sagovornik ističe

46 CAFFE MONTENEGRO

FLIJA

U CRNU GORU DOLAZIM RADO

Naš sagovornik kaže da rado dolazi

u Crnu Goru. To su mjesta na kojima

se ne gleda na sat, već se vrijeme

mjeri brojem kvalitetnih priča. A

dobre birtije bez dobre priče nema.

- Najradije jedem po malim konobama

u kojima moji prijatelji ili ja

znamo gazdu. Često jedem kod ljudi

koji nemaju nikakvu kafanu, ali vole

da spremaju dobro. U principu ako ne

moram ne volim da jedem u razvikanim

kafanama koje renome grade na

Tripadvisor komentarima. Ne volim

konzumerizam i uniformisanost.

Volim mjesta na kojima ljudi spremaju

hranu ozbiljno i troše vrijeme

na njenu pripremu, umjesto da stancuju

ogromne količine, kaže Vasović.

„Kad smo bili

na katunima“-fliji

Priča „Kad smo bili na katunima“,

posvećena je delikatesu – fliji. Naš

sagovornik je sa prijateljima početkom

osamdesetih išao planinskom transferzalom

od Berana do Hajle i Rožaja.

Na tom putešestviju promašili su put i

gladni i iscrpljeni nekako nabasali na

katun na kom su samo bili đed i snaha.

- Sve se tu potrefilo: i da tri dana

beznadežno pogubljeni bazamo planinom,

do toga da smo došli kod

domaćice koja nam je dala skorup tu

spremljen, zgotovila domaću hranu u

kolibi... Flija mi je najbolje jelo koje

sam probao. Dugo, dugo vremena mi je

to bio sinonim za savršenu hranu, kaže

naš sagovornik i dodaje da namjerava

da piše priču o bijelom luku.

- Ako neđe postoji dobar domaći bijeli

luk, onda je to u Crnoj Gori. Onaj

sitni mučenik, što glavica miriše na

pet metara i odbija uroke, kroz smijeh

priča Vasović i otkriva nam da

namjerava da u prijateljevoj bašti u

Kučima zasadi malo takvog luka!

47

da ga je vrijeme provedeno na raznim

mjestima naučilo da je dovoljno imati

pet osnovnih sastojaka, koji u kombinaciji

sa začinima daju sjajno jelo.

- Kada si na ratištu moraš da jedeš,

samo je pitanje šta. Možeš da jedeš bilo

šta da zavaraš glad, ali je pitanje kako

ćeš se nakon toga osjećati. Ako jedeš

đubre osjećaćeš se loše. Ako se malo

potrudiš, ne kažem da ćeš jesti kvalitetnije,

ali ćeš svakako jesti ukusnije.

Osjećaćeš se znatno bolje, kaže Vasović

i ističe da će jednog dana

napisati knjigu o tome kako

se ljudi dovijavaju u takvim

situacijama i kako se snalaze

u nalaženju i pripremi hrane.

Birtija obiluje mnoštvom neobilnih

sastojaka i začina, mjera

i savjeta. Estragon, kumin,

harisa, selen... daju neobičan

ukus Dedijerovoj ribljoj čorbi,

mimuni dede Kasijana, čorbi

braće Morić, Frittelle di Mele

gospe Emilije i brojnim drugim

znanim i neznanim delicijama.

Prstohvat, frtalj, kvarat

i vezica, samo su neke od

količinskih mjera, a vremenske

su najčešće date okvirno

pa se čitaocima savjetuje

da se oslone na iskustvo.

- U knjizi ima priča Sveti

Andrija i recept za pripremu

kunića. Ako nemate kunića

možete da spremite batak ili

karabatak i jelo će uz so, biber,

ruzmarin, ljute papričice,

maslinovo ulje i bijeli luk, biti

skoro identično. Zato su začini

vrlo bitna stvar za pripremu

svakog jela. Začini i malo

mašte. Meni je pričao jedan prvoborac,

kako su se tokom bitke na Sutjesci

borci snalazili da se prehrane. Borci su

imali nešto mesa od konja i mazgi, ali

ono ako se peče bude jako tvrdo. Bilo

je ljudi koji su se razumjeli u trave i koji

su brali brašnjenik, biljku bogatu skrobom,

i divlji luk srijemuš i divlji bosiok.

Razlika između toga i crknute konjetine

je ogromna. U oba slučaja jedeš, samo

što je razlika u ukusu i kvalitetu. I ne

samo to već su oni koji su te biljke kuvali

sa mesom bili zdraviji od onih koji su

samo jeli meso, priča naš sagovornik.

Od opisa jela i lokacija, ništa manje

PORED SVIH STVARI

KOJE NAS DIJELE,

HRANA JE OPET TA KOJA

NAS PRIBLIŽAVA, PA KAD

ODEMO JEDNI KOD

DRUGIH TO SE PRETVORI

U GASTRONOMSKI

PRAZNIK. ČESTO KAŽEM

KAKO MOGU SA SJEDIM

I PIJEM SA BILO KIM,

ALI DA NE MOGU SA

SVAKIM DA JEDEM

POVRĆE

OD MNOGIH KNJIGA

LJUDIMA SE PRISPAVA.

OD OVE KNJIGE

MOŽETE BUDNI

DA SANJATE. KAKO

PROČITATE KOJU

STRANICU I ZASTANETE

PRED SJAJNIM

FOTOGRAFIJAMA JELA

APETIT ĆE VAM SE

NUŽNO OTVORITI

interesantna nije galerija likova koji

defiluju stranicama Birtije. Ima tu i istorijskih

ličnosti, i mnogo više onih na

koje je istorija zaboravila. Ova knjiga

je posljednja linija odbrane od zaborava

Bretonke, članica Politbiroa KP

Francuske, deda Kasijana, rumunskog

Jevreja kojeg su vjetrovi sudbine

doveli u Maroko, čergara Seferovića,

Ahmedage i Ahmedaginice, tri Majke,

prađeda Dušana i mnogih drugih.

Autori u jednoj priči kažu da čovjeka

kuhinjskim improvizacijama

najbolje nauče „razmaženo

nepce, prazni džepovi i navika

čitanja. Svega, pa i kuvara“.

- Dobra stvar je na Zapadu

što su oni razvili kulturu

pisanja o hrani, koje kod nas

nema, kao ni kritike hrane. To

je nešto što je u razvijenijim

društvima ozbiljna industrija

i tome se posvećuje mnogo

vremena. Kod nas se o hrani

piše vrlo svedeno i na onim

tipičnim stranama dnevne i

sedmične štampe namijenjenim

domaćicama. Tu se

propagira instant kuhinja,

ručak za tri minuta, i sve to

kako napraviti hranu brzo.

Veoma je malo namjenskog

pisanja o hrani, i generalno je

malo takvih novina na ovim

našim prostorima. Nijesu

ni ljudi navikli da takve tekstove

čitaju već uglavnom

kupuju kuvare, ali to je već

nešto drugo, kaže Vasović.

- Kako Vesna kaže, imaš

priču koju možeš da skuvaš

i pojedeš. Potrefilo

se da je cio koncept malo drugačiji,

zaključuje našu priču Vasović.

Od mnogih knjiga ljudima se prispava.

Od ove knjige možete budni da sanjate.

Kako pročitate koju stranicu i zastanete

pred sjajnim fotografijama jela apetit

će vam se nužno otvoriti. Debljina

je nuspojava čitanja ove knjige. Ali ko

još sluša savjete ljekara, farmaceuta,

a posebno zdravog razuma. Poslušajte

svoj stomak. Knjiga je napisana iz

meraka, i iz meraka je čitajte. I obavezno

kušajte ova jela. Upravo onako

kako mi je Aleksandar i napisao u

posveti „Da čitaš i jedeš (umjereno)“.

48 CAFFE MONTENEGRO

KEKSIĆI SA UKUSOM

KOTANYI CIMETA

SASTOJCI:

malo Kotanyi cimeta, 200g

maslaca, 200g brašna, 200g

šećera u prahu, 1 ili 2 jaja.

PRIPREMA: U duboku posudu sipajte

brašno i maslac, promiješajte sastojke

rukama dok brašno ne upije maslac. Zatim

dodajte jaje i sve zajedno sjedinite. Na

kraju cijeloj smjesi dodajete i šećer u prahu

i cimet. Nakon što ste zamijesili tijesto,

razvijte ga i pomoću čaše (ili modle) isjecite

oblike. Tepsiju premažite maslacem i poređajte

tijesto. Pecite u rerni na 180 stepeni,

kada porumene spremni su za serviranje.

KOTANYI CIMET

Najaromatičniji začin na svijetu sigurno

je cimet. Cimet jelima daje prepoznatljiv

miris, slatkast, blag i opor ukus.

KOTÁNYI mljeveni cimet obogaćuje ukus

klasične kuhinje dozom egzotike.

Upotpunjuje ukus sutlijašu, pecivima,

poslasticama i receptima

iz Indije, Maroka i sa Kariba.

50 CAFFE MONTENEGRO

52 CAFFE MONTENEGRO

LE BISTRO VERT – SASVIM NOVI KONCEPT

ZELENO,

volim te

ZELENO!

LE BISTRO VERT NIJE JEDNO OD ONIH MJESTA U

KOJE POĐETE JEDNOM, VEĆ IZISKUJE NOVI SUSRET

I NOVO OTKRIVANJE – MAKAR JEDNOM NEDJELJNO.

SAVRŠEN ZA KAFU, SASTANAK, DORUČAK ILI VEČERU,

OSLUŠNUO JE TRENUTNE POTREBE PODGORIČKE

KLIJENTELE I NA NJIH ODGOVORIO SVJETSKIM

STANDARDOM. OD JUTARNJEG MIRA I TIŠINE,

PREKO KVALITETNOG OBROKA, DO VEČERNJE RAZO-

NODE – LE BISTRO VERT IMA SVE, UPAKOVANO NA

NAJŠARMANTNIJI MOGUĆI NAČIN.

TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

53

RESTORANSKI DIO

LE BISTRO VERTA, FOTOGRA-

FIJA IZ PRIVATNE ARHIVE

KONCEPT - PRIVLAČI

Sredina smo u kojoj novi lokali niču, zasijaju

ili se jednostavno ugase. Le Bistro

Vert nije samo zasijao – on je zazelenio

tmurne novembarske dane. Smješten

na atraktivnoj lokaciji, bulevaru Sv. Petra

Cetinjskog, otvorio je svoja vrata posjetiocima

7. novembra. Kako je prostorno

izdijeljen u dvije cjeline, prva je “dušu dala”

za jutarnju šoljicu italijanskog espressa

kao dobar početak dana, uz tihi džez

i prikupljanje pozitivne energije. Drugi,

restoranski dio ima tačnu dozu ozbiljnosti

koju iziskuje jedan poslovni ručak, a

okupljanje sa prijateljima uz čašu dobrog

piva ili vina i svirku u večernjim satima

je logična dinamika ove zelene cjeline.

Prostire se na 165 metara kvadratnih

sa kapacitetom od 89 mjesta, uz šarmantnu

terasu na 110 metara kvadratnih

i 90 mjesta. Ime vuče iz francuskog

jezika i nije teško pogoditi da je značenje

termina “le bistro vert” upravo – zeleni

bistro. Suteren krije buduću konferencijsku

salu koja je u završnoj fazi izrade.

VINSKA I KOKTEL KARTA SU

NA SVJETSKOM NIVOU

DETALJI PRAVE

RAZLIKU

ZELENILOM SU OPLEMENJENI I PLAFONI,

FOTOGRAFIJA IZ PRIVATNE ARHIVE

54 CAFFE MONTENEGRO

SRIJEDA, PETAK I SUBOTA

REZERVISANI SU ZA POP I ROK SVIRKE

UKOLIKO VAM JE POTREBNO

NOVO MJESTO ZA DOBAR

NOĆNI PROVOD – VERTU

NE NEDOSTAJE KREATIVNIH

SADRŽAJA. SVIRKE DOMA-

ĆIH POP I ROK BENDOVA SU

OBAVEZNE STAVKE NA TO DO

LISTI. REPERTOAR SRIJEDOM

USKAČE TAMAN ZA PRESJEK

RADNE NEDJELJE SA MALOM

DOZOM OPUŠTANJA, A ZATIM

PETAK I SUBOTA KAO VELIKO

FINALE. U SKLADU SA TIM JE I

RADNO VRIJEME PRODUŽENO:

SRIJEDOM SA STANDARDNIH

1:00 NA 2:00, ODNOSNO

3:00 PETKOM I SUBOTOM.

Travnatom padinom izlazi se na

prevoj Vere Vincek

GREEN FACTORY

ZADUŽEN JE

ZA OZELENJAVANJE

UNUTRAŠNJOSTI

ENTERIJER - IZDVAJA

Dovoljno je prošarati pogledom sa

mo jednom, Vert nas već kupuje i tjera

da se vraćamo u beskrajno otkrivanje

novih sitnica pri svakoj sljedećoj

posjeti. Okrugla ogledala hrapavih

zlatnih ivica vizuelno šire prvu cjelinu

prostora namijenjenu onim za nijansu

kraćim dnevnim zadržavanjima, a police

sa pločama su potrebna doza intimne

kućne topline. Mobilijar lokala prije

urbanosti karakteriše udobnost, a osim

mobilijara, u Entext-u je pronađena

baš ta prava nijansa podnih pločica.

Tim arhitekata Nemanja Milićević

i Denis Tuzović sklopio je sve kockice

enterijera za čistu peticu, dok

je Vert dobio svoj lik u elegantnom

vizuelnom identitetu koji potpisuje

Ana Pajović ispred studija Ribizla.

Green Factory – centar za pejzažnu

arhitekturu i spoljašnje uređenje upustio

se, u slučaju Verta, u epizodu

unutrašnjeg ozelenjavanja.

Zeleni zid nasuprot hladnih, plavih

pločica i neon reklame iznad masivne

površine šanka vraća nas nazad na šarmantne

pariške ulice. Središnji stolovi

izdijeljeni su žardinjerama i tako je suptilno

formiran intimniji prostor za vino u

dvoje, a zelenilom su oplemenjeni i plafoni

– puzavice u simbiozi sa rasvjetom.

55

ZELENI FLORENTIN

WOK JAGNJETINA

PRIVILEGOVANI SMO SA DOSTA SUNČANIH DANA, PA

ZAŠTO IH NE ISKORISTITI NA NAJBOLJI NAČIN -TERASA

VERTA JE MALI ŽIVI SVIJET ZA SEBE. OKRENUTA KA JUGU,

OSUNČANA CIJELOG DANA, UDALJENA OD VREVE ULICE

TAČNO ONOLIKO KOLIKO JE POTREBNO DA BUKA NE

NARUŠAVA MIR UZ RUČAK ILI KAFU SA PRIJATELJIMA.

NEODOLJIVA

ŠARGAREPA

TORTA

MENU - ZADRŽAVA

Domaća internacionalna kuhinja – tri su

riječi koje kombinovane daju najprecizniji

opis smjera kome teži Vert gastro

ponuda. Šumska zelena nije izostala ni

na hrapavim koricama sadržajno raskošnog

menija, a u njemu se smjenjuju

strane i strane, izdijeljene na kategorije

među kojima će obrok za sebe pronaći i

najveći probirljivac. Od ozbiljnog izbora

mesa - glavnog jela za sve mesoljupce

koji nimalo stidljivo kreće od najkvalitetnijeg

bifteka, preko pačetine kombinovane

sa kajsijama, do klasika poput

svinjskih rebara, dimljene koljenice i

kotleta prelivenih domaćim BBQ sosom.

Selekcija ribe, različita rižota, paste i

salate dopunjene su i onim brzim varijantama

poput ukusnih sendviča, pizza

i tortilja. Zašto je svaka Vert pasta tako

ukusna? Odgovor je krajnje jednostavan:

zato što je domaća, svježa, napravljena

na licu mjesta. Isprobali smo “Zeleni

Florentin” sa piletinom, blitvom, porilukom

i pravom dozom pesto genovese-a,

koji je ujedno i naš prijedlog za obaveznu

degustaciju! Sve je zaokruženo listom

poslastica, među kojima je simpatije

pobrala “Šargarepa torta”. Vinska i koktel

karta može parirati svjetskim lokalima.

Ukoliko želite da nešto iz menija isprobate

u toplini sopstvenog doma, ljubazna

Vert dostava će vam uvijek izaći u susret.

LE BISTRO VERT

Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 130

Kontakt: +382 67 064 299, ujedno i

broj za dostavu

info@bistrovert.me

56 CAFFE MONTENEGRO

. KUVAJMO ZAJEDNO .

DAMIR MOŠKOV

KUVA I PIŠE RECEPTE ZA VAS

IDEALNI

zalogajčići

za praznična

okupljanja

STIŽU PRAZNICI I KUĆA JE ČESTO

PUNA PRIJATELJA. ŠTA SPREMITI, A

DA POBJEGNEMO OD STANDARDNE

POSTAVKE: MASLINA, PRŠUTA I SIRA?

OVOG PUTA ĆU PODIJELITI NEKO-

LIKO IDEJA KOJE IZNOVA I IZNOVA

ODUŠEVE SVE KOJI IH PROBAJU U

NAŠOJ KUĆI. DA BUDEM ISKREN, JA I

DALJE VOLIM POSLUŽITI NEKOLIKO

VRSTA SIRA I MALO SUHOMESNATOG

NA VELIKU PRAZNIČNU TRPEZU, ALI

UVIJEK MORAM DODATI I ISPROBATI

NEKOLIKO NOVIH RECEPATA, ČISTO

DA VIDIM REAKCIJE SVIH, A I DA JA

PROBAM NEŠTO NOVO.

RECEPTI:

• PUNJENO SUVO VOĆE

ZAMOTANO U SLANINI

• PEČENI CAMEMBERT

• BLINI SA LOSOSOM

• EGGNOG KOKTEL

– ZA BOŽIĆNO LUDILO

58 CAFFE MONTENEGRO

PUNJENO

SUVO VOĆE

ZAMOTANO U

SLANINI

Prilično jednostavno i samo-objašnjivo,

lako se može pripremiti dan

ranije i ispržiti neposredno prije

nego što prijatelji dođu. Princip je

uvijek isti: odaberete voće, izvadite

špicu i ubacite punjenje i sve

umotajte u tanku šnitu slanine.

PEČENI CAMAMBERT

Ovo možete pripremiti dan ili dva ranije

i imati spremno u frižideru. Prije nego

što gosti stignu, ili kad već stignu, izvadite

i propržite u tiganju, ili čak ispečete

u rerni, koliko da se slanina zapeče, do

tada su i svi ostali sastojci savršeni.

Camambert

nakon

pečenja

Neke od kombijancija koje

volimo u našoj kući:

- Gorgonzola-suva šljiva-slanina

- Badem-urma-slanina

- Bri ili kamember-smokva-slanina

Ovo mora da izaziva najveće oduševljenje

uz najmanje uloženi trud

u istoriji kuvanja! Toliko je jednostavno,

a toliko se svi oduševe sa

ovim „zalogajčićem“. I pritom je

ukus camambert sira malo ublažen

pečenjem i začinima, da ga prihvataju

i ljudi koji su probirljivi kada

su sirevi u pitanju. Kada otvorite

camambert, vidjećete da su sve

ivice nekako zaštićene i samo

odstranite nožem vrh sira,

da otkrijete meku unutrašnjost

(kao da skinete „kapu“).

Napravite nekoliko rupica po

vrhu ubodom noža i tu upakujete

male komade bijelog

luka, ruzmarina i sve pospete

maslinovim uljem. Ovakav

paketić je spreman za rernu, na

nekih 180c oko 30 minuta. Samo

tako vruće izvadite na trpezu

da svi mogu da moče sa hlebom i

uživaju uz neko lijepo crno vino!

Camambert

spreman za pečenje

59

BLINI

• 85gr heljdinog brašna

• 85gr pšeničnog brašna

• 1 ½ k praška za pecivo

• 1 kašika šećera

• 200ml mlijeka

• 1 kašika maslinovog ulja

• 2 bjelanca

• Prstohvat soli

• Maslac, za prženje

PRIPREMA: Pomiješajte sve suve

sastojke u zdjelu. Napravite rupu i

uspite mlijeko i ulje. Umiješajte sve

dobro sa žicom za mućenje, da dobijete

smjesu kao za palačinke, bez ugrušaka.

Ostavite da odstoji par minuta,

dok umutite bjelanca. Dodate bjelanca

u mješavinu za palačinke, trećinu po

trećinu, polako miješajući da se sjedini

a ostane prozračno od bjelanaca.

Pržite na srednjoj vatri 2 minuta po

strani. Veličinu odredite po želji, ali

za male zalogajčiće je dovoljno po

kašičicu smjese stavljati u tiganj.

Dio sa lososom i ostalim dodacima

je prilično jednostavan, samo iskoristite

bline kao osnovu i slažete ono što

volite. Ja sam koristio krem sir, losos

i malo mirođije, kao i pržena jaja od

prepelice, jer oblikom i veličinom tačno

EGGNOG

Ovaj put ćemo recepte završiti sa koktelom

i to pravim prazničnim. Eggnog se na

zapadu tradicionalno pravi i pije za Božić,

kao što bi kod nas bilo kuvano vino. I

jedno i drugo piće sadrže začine koji

prosto mirišu na Božić, tako da ovo i nije

iznenađujuće. Sada, mogao bih da vam

napišem tradicionalni recept, da kuvate

pavlaku, dodajete šećer, mutite šlag, itd.

I pored toga, nekako morate da napravite

veću količinu kad se već trudite. Ali,

prošle godine sam naišao na recept koji

mi dozvoljava da napravim Eggnog za par

minuta, za jednu osobu, bez kuvanja i pripreme!

A ukus je autentičan u potpunosti

.SASTOJCI:

• 60ml burbona po želji

• 15ml konjaka (može i rum)

• 15ml maraskina (ako nemate, preskočite)

• 15ml sirupa (1:1 odnos vode i šećera)

odgovaraju malim blinima. A i dobro

izgledaju i isto tako su dobrog ukusa.

U principu ove male palačinke od

heljde možete iskoristiti i kao podlogu

za neki mali slatkiš ili užinu,

dok čekate goste da dođu.

• 1 jaje

• Svježe narendani muskatni oraščić i

kora pomorandže

• Mlijeko

PRIPREMA: U šejker ubacite burbon,

konjak, maraskino, sirup i jaje. Zatvorite

šejker i dobro promiješajte, bez leda,

ovo se zove “suvo miješanje”, i koristi se

uvijek kada koristite jaja u koktelu, kako

bi se napravila bolja pjena. Ubacite led i

dobro promiješajte ponovo. Prespite u

čašu za koktel po vašem izboru, neka

lijepa čaša za viski je odličan izbor.

Dopunite sa mlijekom i naribajte malo

muskatnog oraščića i kore pomorandže.

Dodao bih da nema potrebe da se

bojite živog jajeta u koktelu, jer je umiješano

sa alkoholom, a ako želite da

budete sigurniji, koristite domaća jaja

za koja znate odakle dolaze. Uživajte!

Nadam se da sam vam dao malo inspiracije

za predstojeće praznike, da pristupite

pripremama za prijatelje na novi, malo

drugačiji način. Kao što vidite, neke ideje

su izuzetno brze i jednostavne, a imaćete

fantastičan elemenat iznenađenja kod

svojih prijatelja i svi će cijeniti i prepričavati

kako su kod vas jeli nešto novo i

interesantno. Vjerujte mi, probao sam!

Kao i uvijek, za dodatnu inspiraciju i ideje skoknite na Instagram profil (instagram.com/damirove_gastrolomije). Nadam

se da će mnogi isprobati recept, a ukoliko ga budete pravili i želite podijeliti sa svijetom, koristite hash tag #gastrolomije

60 CAFFE MONTENEGRO

PRETVORI

NAVIKU U

ritual za dušu

ŽIVOTNI TEMPO JESTE NEUHVATLJIV,

ALI ZABORAVLJAMO VAŽNU ČINJENICU:

TAKVIM GA ČINIMO MI SAMI. KOLIKO GOD

DA NAS RADNO VRIJEME USLOVLJAVA,

ONAJ DRAGOCJENI SAT PAUZE MOŽE

BITI USPJEŠNO REALIZOVAN SA MALO

VOLJE I TO NA NAČIN KOJI NIJE BESCILJNI

PRELAZAK PRSTOM PO EKRANU TELEFONA

SA ISKLJUČENOM SVIJEŠĆU I MISLIMA IZVAN

POTENCIJALNO LIJEPE STVARNOSTI, DOK

NAM ŽIVOT PROLAZI. MAKAR MI CRNOGORCI

IMAMO IZRAŽENU HEDONISTIČKU ŽICU,

A SAMIM TIM I PODUŽU LISTU IZBORA

TEKST I FOTOGRAFIJE: IRENA BAJČETA

62 CAFFE MONTENEGRO

Hygge je danska riječ koja se

posljednjih godina uvukla

u naš svakodnevni govor.

Označava niz sitnica koje

grupisane čine opipljivim najtoplije

momente za pamćenje. On ne bira vrijeme

i mjesto: da li je to jutarnja kafa

sa prijateljima, ušuškana porodična

večera, čitanje omiljene knjige uz vatru

dok napolju bjesni nevrijeme, razgovor

pomognut čašom crnog vina - sve dok je

lokacija za realizaciju scenarija sigurnost

i topla poznata atmosfera. Hygge nije

materijalan, to je osjećaj. Ne može se

odglumiti, ali možemo raditi na tome da

malim i drugačijim svakodnevnim izborima

odmorimo svoj um, živimo sreću

baš u ovom trenutku, obnovimo rezervu

pozitivne energije.

Sa druge strane, Šveđani imaju svoju

malu vodilju u obliku termina fika

– koji je, ispostaviće se, idealan za

Podgoričane. Kao i hygge, fika je teško

prevodiva no konkretnija i posvećena

ritualu ispijanja kafe uz slatkiš.

Podgorica je živi organizam skrivenih i

onih popularnih lokala koji mogu adekvatno

odgovoriti i na najzahtjevnije kriterijume.

Pronađite sami svoj tajni/javni

kutak, probajte sedam različitih kako

biste došli do osme - svoje omiljene kafe

ili posjetite neki sa naše decembarske

“fika” top liste ćoškova za bolji dan.

63

PREFINJENI

MY BRILLIANCE

My Brilliance u sebi krije note velikog

grada, a ritam i definiciju daje

im plavi i žuti ton platna umjetnice

Milene Mijović Durutović koje, pored

zelenog zida, dominira prvom cjelinom

ambijenta. Meniju će se naročito obradovati

oni okrenuti zdravijoj ishrani, vegetarijanci

i vegani. Specifični ukus Green

matcha cappuccina u jutarnjoj varijanti ili

topli čaj od mente i veganski lješnik kolač

sa daškom pomorandže, uz taktove La

Ritournelle Sebastien Telliera za kasne

popodnevne časove nakon iscrpljujućeg

radnog dana prava su mjera za reset,

pauzu i prikupljanje energije.

UŠUŠKANO

ZRNO

Zrno čini da Rimski trg uvijek

bude na pola puta, čak i ako

nema niti jednog razloga

da prelaziš na drugu stranu

Morače. Ako je sunčano -

ugrabiš mjesto na terasi,

predeš poput mačke, sve

dok ne upiješ svu toplotu

svijeta. U ostalim situacijama

enterijer biva Sunce

u oblačnom danu. Tople

drvene površine, žućkaste

lampe i prazne vreće kafe

zategnute na zidovima, sto

u ćošku i latte čokoladnih

nota može poboljšati

samo tandem u obliku

pedesetak strana Norveške

šume i cookie sa lješnikom.

Zrno je mekani narandžasti

džemper za najtmurniji

decembarski ponedjeljak

Kao savršeno mjesto za započeti

dan, “bijeg” iz kancelarije na

zasluženu pauzu ili predvečernja

varijanta, Zrno je mekani narandžasti

džemper za najtmurniji

decembarski ponedjeljak.

64 CAFFE MONTENEGRO

LEPRŠAVI

LA PARISIENNE

Da La Parisienne poprimi formu čovjeka, bila bi

to raspričana plavokosa Francuskinja živahnih

očiju i nakrivljene beretke. La Parisienne umije

sve: prvo očara enterijerom inspirisanim francuskim

pekarama – poslastičarnicama, zatim vas

“kupi” uvijek nasmijano osoblje, a finalni pečat na

ugovor o doživotnoj ljubavi stavi tufnasta papirnata

korpica u koju staje sav hygge svijeta: uvijek topli

muffin sa svježim džemom od nara. Dodajmo na to

šoljicu najjednostavnijeg espressa – balans u svemiru

je postignut i dan može da se nastavi.

TOPLI MUFFIN SA SVJE-

ŽIM DŽEMOM OD NARA I

ŠOLJICA NAJJEDNOSTAVNI-

JEG ESPRESSA - I BALANS U

SVEMIRU JE POSTIGNUT

65

OLD FIG KAFA, ČIJA JE

OSNOVA PASIRANA SUVA SMO-

KVA, POSLUŽENA U VISOKOJ

KRISTALNOJ ČAŠI, VJERO-

VATNO UKRADENOJ IZ ZABO-

RAVLJENOG BAKINOG SERVISA

SA TAVANA - GOSTIONA 1928

ŠARMANTNA

GOSTIONA 1928

U

popularnoj Culture club

grupaciji – ovo je ona

misteriozna dama sa

šeširom i bijelim rukavicama.

Oživljava sjećanja na

Podgoricu koju pamte starije

generacije. Iz hiljadu glasova

Bokeške ulice koja ne miruje

ni ljeti ni zimi, usko stepenište

vodi do jednostavnih bijelih

vrata - onih koja liče na ulaz u

salonske stanove sa visokim

tavanicama kakve moderna

gradnja više ne praktikuje.

Prvo odoliš potrebi da pokucaš

kako ne bi narušio iznenadni

mir, a zatim na scenu

stupa osoblje rijetkih manira

i formira dobro mišljenje koje

će te narjerati da se vratiš,

i to češće. “Kind of Blue” u

pozadini, pogled koji šeta od

netaknutih zidova/svjedoka

vremena, pa sve do drvene

tavanice i posljednjih šara

novembarskog Sunca kroz

lanene zavjese savršena su

podloga za bijeg u planiranje

zimskog odmora ili selidbu u

južnu Italiju stranicama nekog

od romana Elene Ferante.

Dopuniti savršenom kafom

je podvučeno sa dvije crvene

linije, a ona koja Gostionu

izdvaja je Old Fig kafa, čija

je osnova pasirana suva

smokva, poslužena u visokoj

kristalnoj čaši, vjerovatno

ukradenoj iz zaboravljenog

bakinog servisa sa tavana.

66 CAFFE MONTENEGRO

Definišite svoj koncept spokoja,

ugodite sebi ne samo danas,

već i svakog dana i usporite

JEDNOSTAVNI

CAFFEINE 2

Sivi zidovi razbijeni su rastinjem, ne

bilo kakvim, već onim pojednostavljenim

u linijsku formu i precizno

oslikanim duž cijelog prostora.

Inventar nalik školskim klupama, ali

nikako sumornim, dopuna je razgranatosti

i prava mjera jednostavnog,

a efektnog. Prvo i glavno pitanje je

kakvu kafu voliš, uslijedi hitra edukacija

tematike zašto arabika ili zašto robusta,

niz prijedloga koji bi nepcu napravili

priželjkujući ugođaj – i prepustiš se.

Vjerovatno novoj omiljenoj kafi koju

će te natjerati na dvoumljenje da li da

je preporučiš svima ili sebično čuvaš

samo za sebe, onoj koja se melje na

licu mjesta – jer omiljena kafa mora

biti i svježa. Topli kremasti cappuccino

u velikoj šolji koju zagrliš prstima

na minimum pola sata zaslužuje titulu

dobrog prijatelja uz razgovor sa najboljim

prijateljem makar jednom u nedjelji.

COFFEINE 2 - PRVO I

GLAVNO PITANJE JE

KAKVU KAFU VOLIŠ, USLI-

JEDI HITRA EDUKACIJA

TEMATIKE ZAŠTO ARA-

BIKA ILI ZAŠTO ROBU-

STA, NIZ PRIJEDLOGA

KOJI BI NEPCU NAPRA-

VILI PRIŽELJKUJUĆI UGO-

ĐAJ – I PREPUSTIŠ SE

Ukoliko vas je cijela filozofija o

malim stvarima podstakla na razmišljanje

– ovaj članak je uradio svoj

domaći zadatak. Definišite svoj koncept

spokoja, ugodite sebi ne samo

danas, već i svakog dana i usporite.

Usporite, jer vam samo tako neće promaći

stvari koje vas čine istinski srećnim.

67

ETNO MUZEJ

„REŽEPAGIĆA KULA

ŠUĆOV

SVIJET

IZ VREMENA

BEGOVA

TEKST I FOTOGRAFIJE: VASO KNEŽEVIĆ

SIMBOL PLAVA, PORED PLAVSKOG

JEZERA, JESTE I JEDAN ZANIMLJIVI

OBJEKAT IZ DAVNIH VREMENA,

ZIDAN PREMA VISINAMA A STAMEN

NA ZEMLJI DA SE U NJEMU ŽIVI

BEZBJEDNO, ARHAIČAN, UZVIŠEN,

PONOSNO OPSTAJE VJEKOVIMA,

A PO ZASLUZI STOJI I NA GRBU

OPŠTINE PLAV – KULA REŽEPAGIĆA,

NAJZNAČAJNIJI KULTURNO ISTORIJSKI

SPOMENIK NA OVOM PODRUČJU.

NAJSTARIJA I NAJLJEPŠA

– KULA REDŽEPAGIĆA

Postoji još nekoliko kula u Plavu, koje

prkose vremenu, ali se kula Redžepagića

izdvaja i predstavlja najstariju i najljepšu

od njih. Plavske kule građene su na sličan

način – kvadratne su osnove i sastoje

se od tri sprata. Građene su od kamena,

NARGILA I MANGALA STARA

PREKO 300 GODINA

a veza među spratovima je ostvarena

unutrašnjim drvenim stepenicama. Kule

su osim stambene imale i odbrambenu

funkciju u vremenu u kome su se gradile.

Prizemlje je najčešće korišćeno kao

magacinski prostor i za smještaj stoke,

a ostali spratovi za odbranu i stanovanje.

Na sličan način građena je i kula

Redžepagića, sa kojom smo se bolje

70 CAFFE MONTENEGRO

DNEVNA SOBA, III SPRAT

ONO ŠTO IZDVAJA KULU REDŽEPAGIĆA OD OSTALIH SU DRVENI BALKONI I

ZADNJA ETAŽA KOMPLETNO URAĐENA OD DRVETA. ODBRAMBENA FUNKCIJA

KULE JE DIKTIRALA POLOŽAJ, TAKO DA JE U VRIJEME KAD JE IZGRAĐENA,

KULA IMALA ODLIČAN POGLED NA ŠIRI PROSTOR PLAVSKE KOTLINE

SOBA SA OGNJIŠTEM, II SPRAT

PREDMETI U PRIZEMLJU

PROSTORIJA ZA KONJA U PRIZEMLJU KULE

upoznali zahvaljujući gospodinu Šuću

Redžepagiću, koji je domaćin u kuli i

brojnim gostima pruža informacije o njoj.

Redžepagića kula je najstariji i najbolje

očuvani spomenik islamske stambene

arhitekture na teritoriji Crne Gore.

Kulu je izgradio 1671 godine Hasan beg

Redžepagić i nalazi se u centru Plava.

Ova kula, kako stoji u prospektima,

predstavlja dragocjenu vrijednost koja

daleko prevazilazi okvire lokalnog značaja.

U početku je kula imala dva sprata

sa čvrstim kamenim zidovima, debljine

više od jednog metra, stražarni toranj i

puškarnicu. Kasnije je napravljen treći

drveni sprat, pod nazivom "Čardak". Na

stranama su vidljive drvene konstrukcije

- "erkeri", koji su služili za čuvanje

hljeba, za turski hamam, za toalet,

a otpad se spuštao isto odavde.

REDŽEPAGIĆA KULA JE

NAJSTARIJI I NAJBOLJE

OČUVANI SPOMENIK

ISLAMSKE STAMBENE

ARHITEKTURE NA

TERITORIJI CRNE

GORE. KULU JE

IZGRADIO 1671

GODINE HASAN BEG

REDŽEPAGIĆ I NALAZI

SE U CENTRU PLAVA

Kameni dio kule, po njegovom kazivanju,

građen je u XV vijeku, a drveni u

XVII vijeku. Upotrebljivani su isključivo

prirodni materijali – kamen i drvo koji

su inače najviše korišćeni građevinski

materijali na ovim prostorima. U osnovi

kule kameni zid je debeo preko 1 metar

i postepeno se sužava ka vrhu. Ono što

izdvaja kulu Redžepagića od ostalih su

drveni balkoni i zadnja etaža kompletno

urađena od drveta. Odbrambena funkcija

kule je diktirala položaj, tako da je u vrijeme

kad je izgrađena, kula imala odličan

pogled na širi prostor plavske kotline.

Unutrašnjost kule je ispunjena raznim

dragocjenim eksponatima, koji su proizvod

višedecenijskog predanog Šućovog

rada na sakupljanju i očuvanju predmeta

kulturne baštine ovoga kraja. Kule nije

gradio bilo ko, one su bile begovske, a

Šućo je potomak upravo tih Redžepagića

koji su gradili ovakve imponzantne građevine.

Šućo se rodio i živio do 1979.

godine u ovoj kuli, kada ju je lokalna

71

ESCAJG

UNUTRAŠNJOST KULE

JE ISPUNJENA RAZNIM

DRAGOCJENIM

EKSPONATIMA,

KOJI SU PROIZVOD

VIŠEDECENIJSKOG

PREDANOG

ŠUĆOVOG RADA

NA SAKUPLJANJU I

OČUVANJU PREDMETA

KULTURNE BAŠTINE

OVOGA KRAJA. KULE

NIJE GRADIO BILO

KO, ONE SU BILE

BEGOVSKE, A ŠUĆO JE

POTOMAK UPRAVO TIH

REDŽEPAGIĆA KOJI

SU GRADILI OVAKVE

IMPONZANTNE

GRAĐEVINE

IZVEZENE TKANINE

SA PORUKAMA

samouprava nacionalizovala,

a kasnije je

proglašena i spomenikom

kulture i stavljena

pod zaštitu kao nepokretno

kulturno dobro.

U prizemlju kule je

jedna prostorija, koja

je bila namjenjena za

gazdinog konja, i u nju

su smješteni tematski

eksponati: ulari,

sedla, košare, alatke

za održavanje grive i

dlake za konje, potkivački

alat, kao i drugi

zanimljivi elementi, koji

prije svega imaju dragocjenu vrijednost iz ugla očuvanja tradicije

etnosa naših prostora. Glavna namjena prvog sprata bila je

usmjerena na odbranu od neprijatelja, tako da na tom spratu

umjesto prozora su postavljene uske puškarnice. Na ostalim

etažama nalaze se skladno raspoređene prostorije koje su služile

za prijem gostiju, dnevni boravak, spavanje, a bile su i prostorije

za pripremu hrane, kupatilo i wc koje nažalost zadnjom

rekonstrukcijom kule nijesu dovedene u nekadašnji oblik. Svaka

DRVENE STEPENICE POVEZUJU

SPRATOVE KULE

NIŠA, II SPRAT

72 CAFFE MONTENEGRO

KUHINJA, III SPRAT

ŠUĆKO MEĐU SVOJIM EKSPONATIMA

SVI EKSPONATI SU POSTAVLJENI SA

UKUSOM, PRATE TEMATIKU, ADEKVATNO

ODGOVARAJU SVAKOJ PROSTORNOJ CJELINI

I ZADIVLJUJU OKO POSMATRAČA

prostorija je prepuna tematskih eksponata,

počev od sinija, escajga, drvenih

posuda, sjedala, kućnih starinskih elemenata,

pa do dječijih kolijevki, drvenih

dubaka za djecu, sahara-drveni izrezbareni

sanduci za odjeću, izvezenih platana

sa poučnim sadržajima, i mnoge

druge stvari, koje treba sopstvenim

okom vidjeti i doživjeti. Svi eksponati su

postavljeni sa ukusom, prate tematiku,

adekvatno odgovaraju svakoj prostornoj

cjelini i zadivljuju oko posmatrača.

Na najvišoj etaži, na svakoj prostoriji

se nalaze prozori, što je u vrijeme

njenog korišćenja bilo veoma važno jer

je omogućavalo u svakom trenutku iz

svake prostorije dobar pogled na okolinu

kule. U te prostorne cjeline smještene

ŠUĆOVA LIČNA KOLEK-

CIJA – POZAVIDJELI BI MU

MNOGI ETNO MUZEJI

Nakon obilaska kule Redžepagića, ljubazni

domaćin nas je pozvao u svoju

kuću, koja je u neposrednoj blizini kule,

da nam pokaže šta se sve nalazi u njegovoj

ličnoj zbirci predmeta karakterističnih

za rad, život i običaje u ovim krajevima.

Malo je reći i opisati viđeno, ali

se može konstatovati da bi mogao svaki

muzej u Crnoj Gori da pozavidi Šućovoj

kolekciji. Prosto je nemoguće riječima

predstaviti šta se sve nalazi u riznici

Šuća Redžepagića. Imati jednog ovakvog

čovjeka je bogatstvo, ne samo za mali

Plav, već i za čitavu Crnu Goru. Kod Šuća

se prepoznaje ljubav na prvom mjestu,

PREDMETI ZA DIVANJENJE

bez ikakvog interesa. Sve ono što nije

moglo da nađe prostora u kuli, nalazi se

kod Šuća. Iako su mu mnogi nudili otkup

raznih njegovih starinskih eksponata,

on nikada nije prodao nijedan, već ih je

konstantno kupovao i dopunjavao svoju

SOBA ZA GOSTE

NA I SPRATU KULE

73

KOLEKCIJA KUBURA I SABLJI

K OLEKCIJA SATOVA

U ŠUĆOVOJ KUĆI

zbirku. Jednostavno je svoju kuću “okupirao”

svim tim dragocjenostima. Kod

njega je svaki dobronamjernik dobrodošao,

ne naplaćuje ulaznice ni u kuli ni kod

kuće, eventualno ako neko nešto od srca

mu je ko poklonio neki eksponat.

Posebno zadivljuje njegova zbirka

zidnih satova sa raznim estetskim

gravurama i rezbarijama,

kojih ima stotinjak, i većina su u

funkciji. Od svih predmeta ističe

da je najstarija mangala, preko

trista godina - posuda za grijanje,

izrađena od bakra. Ovaj predmet

je bio karakterističan za enterijere

muslimanskih gradskih kuća. Služila je

i za osvjetljavanje prostorije, tako što je

užarena svjetlost dopirala kroz otvore

LJUBAV I ENTUZIJA-

ZAM ČUVAJU BLAGO

I kula Redžepagića i dragocjena raznovrsna

zbirka eksponata ne bi bili to što jesu

da nije u pitanju velika ljubav i entuzijazam

Šućov, koji se graniče sa nadrealnim

za običnog čovjeka. Zato ovakvom

čovjeku treba odati priznanje, a svakome

neka je za preporuku da posjeti Plav,

ako ne zbog Plavskog jezera i okolnih

planinskih masiva Prokletija, onda

je dovoljan i sam razlog zbog uzvišene

ŠUĆKO

MEĐU SVOJIM

EKSPONATIMA

ŠUĆOVI EKSPONATI KOJI

NIJESU NAŠLI MJESTO U

KULI, PA IH ČUVA U KUĆI

ostavi, jer ipak sve to treba održavati.

Skoro sve eksponate je Šućo kupovao

na raznim mjestima, po buvljacima,

antikvarnicama, od drugih ljudi, malo

na njenom poklopcu. Na širokom obodu

držala se džezva sa kafom ili nekim

drugim pićem koje je iziskivalo toplotu

kule i dragocjenosti u njoj, ali i zbog

domaćinskog odnosa Šuća Redžepagića,

posle koga ćete ostati bogatiji za jedno

novo viđenje neviđenog do tada.

74 CAFFE MONTENEGRO

LEGENDA KAŽE

DURMITOR JE

PUN LEGENDI

PRIRODA JE OBDARILA DURMITOR NATPRIRODNIM LJEPOTAMA KOJE

ZAOKUPLJAJU OČI, A LEGENDE DAJU MISTIČNOST OVOJ PLANINI I BUDE

ONO VANTJELESNO I DUHOVNO KOD LJUDI, TAKO DA ONAJ KO JE NA

DURMITORSKIM VISINAMA BLIŽI JE NEBESKIM SILAMA I SAMOM BOGU.

TEKST: VASO KNEŽEVIĆ

FOTOGRAFIJE: ANDRIJA KASOM

O CRNOM JEZERU

Crno jezero je najveće i najpoznatije

jezero Durmitora, drugo po površini

među planinskim jezerima Crne Gore i

jedan od simbola ovoga kraja. Smješteno

je ispod vrha Mali Međed i okruženo je

gustim četinarima, koji se zajedno sa

Međedom ogledaju u njegovim modro

zeleno-plavim dubinama. Čine ga Veliko

i Malo jezero, a zadivljujuće je to što

Veliko jezero pripada slivu rijeke Tare, a

Malo jezero slivu rijeke Pive. Ta nesvakidašnja

pojava naziva se bifurkacija i po

tome je Crno jezero jedinstveno u svijetu.

O njegovom imenu govori sljedeća legenda…

Preko ovoga jezera, naišao je Sveti Sava

i zakonačio u jednom od tadašnjih manastira

pod Durmitorom. Manastir se tada

nalazio usred varošice gdje je danas Crno

jezero. Kaluđeri lijepo dočekaše Svetog

Savu, ali posumnjaše u to da je on zaista

svetac, pa se dogovoriše da mu podvale.

Zato, preko noći zakolju pijevca i strpaju

ga u torbu sveca. Sjutradan, krene

Sveti Sava dalje na put, a za njim pojure

kaluđeri vičući: “Ej, ti oče, što se svecem

kaza, zašto nam noćas ukrade pijevca”.

“Šta kažete, Bog i anđeli s vama! Zar ja

da pokradem Manastir”, odgovori on.

“Jesi, jesi”, povikaše kaluđeri uglas i

trgoše Svetom Savi torbu sa ramena

i nađoše pijevca. Naljuti se tada Sveti

Sava i reče: “Dabogda da se zemlja provali

tamo gdje vam je sada Manastir,

to se mjesto ne zvalo ni varoš ni

selo, no se zvalo Crno jezero”.

Tada oživi zaklani pijevac i od njega

postade tetrijeb. Kada se kaluđeri vratiše,

zaprepastiše se od čuda: zemlja

se provalila i Manastir sa varošicom u

bezdan potonuo, a u bezdanu se stvorilo

jezero – Crno jezero, a na čijoj površini

bijaše crna kapa jednog kaluđera.

76 CAFFE MONTENEGRO

O SAVINOM KUKU

Prema narodnom vjerovanju, i Savin kuk

je dobio ime po Svetom Savi. Naime,

pošto je prokleo kaluđere i potopio njihov

manastir Crnim jezerom, kasnije

se pokajao zbog toga i kada je izašao

na spomenuti vrh Durmitora i vidio da

je goletan i bezvodan, udari štapom

po jednom povećem kamenu stancu

napravivši krst i tako poteče vrelo. Tako

ovaj vrh dobi ime Savin kuk koji je inače

jedan od najljepših i najprepoznatljivijih

vrhova Durmitora (2313 n/m).

NALJUTI SE TADA SVETI SAVA I REČE: “DABOGDA

DA SE ZEMLJA PROVALI TAMO GDJE VAM JE SADA

MANASTIR, TO SE MJESTO NE ZVALO NI VAROŠ NI

SELO, NO SE ZVALO CRNO JEZERO”

I DANAS PONEKO VJERU-

JE DA ĆE SE DJEVOJKA

AKO SE NAPIJE VODE SA

TOG VRELA, UDATI ZA

ŽELJENOG MOMKA

O SAVINOJ VODI

A tamo gdje je nastalo vrelo kad je Sveti

Sava udario štapom o kamen, nastao

je izvor ledene vode – Savina voda.

I danas poneko vjeruje da će se djevojka

ako se napije vode sa tog vrela,

udati za željenog momka. Svake godine,

na Ilindan – 2. avgusta, ljudi se penju

do izvora u nadi da će im voda donijeti

sreću, zdravlje i mir. Voda se stavlja

u flašu i čuva do naredne godine. Ova

voda se koristi kao neka vrsta zaštite

od loših uticaja. Ovaj vrh je privlačan

i zbog pomenute legende o Savinoj

vodi, za koju se tvrdi da je ljekovita.

77

SEOSKO

DOMAĆINSTVO

MARTINA CACOVIĆA

DOMAĆINSKIM PRISTUPOM ZADOBIO

SAM SRCA BROJNIH GOSTIJU KOJI SU

MI POSTALI PRIJATELJI. SA MNOGIMA SE

REDOVNO ČUJEM PUTEM DRUŠTVENIH

MREŽA. NEKI OD NJIH SU VRATILI

GOSTOPRIMSTVO NE SAMO MENI

I ČLANOVIMA MOJE PORODICE,

NEGO I MOJIM PRIJATELJIMA KOJI

SU ODLAZILI U INOSTRANSTVO,

PRIČA NAM MARTIN CACOVIĆ,

VLASNIK SEOSKOG DOMAĆINSTVA

“STARA PJESMA“ U ZATRIJEBČU.

STARA

PJESMA

DALEKO

SE ČUJE

TEKST: LEKA DEDIVANOVIĆ

FOTOGRAFIJE: BALŠA RAKOČEVIĆ

Dan kasne jeseni, da ne može

ljepši. Prošarale su zlaćane

boje prirodu, pa se dok se

vozimo preko Kakaricke gore

i Fundine ka Zatrijebču, divimo bogatom

koloritu. Nakon dvadesetak minuta

vožnje iz centra Podgorice dolazimo do

Ćafe od Rozdeca, prevoja sa kojeg pogled

puca preko Podgorice, Malesije, Zete,

Blata i Crmnice sve do Lovćena. Sa druge

bande preko divlje ljepote Zatrijebča,

do vrhova Kaženika, Bukovića i Maje

e Brojs, i u daljini surovih Prokletija,

prostro se zlaćani jesenji pokrivač. Ne

znaš đe je i što je ljepše. Upravo tu, na

Ćafi od Rozdeca, na porodičnoj starevini,

Martin Cacović je napravio seosko

domaćinstvo „Stara pjesma“.

78 CAFFE MONTENEGRO

U POTRAZI ZA LIJEPIM PRIMJERIMA LJUDI KOJI

SU SE VRATILI SELU DOŠLI SMO KOD MARTINA, NA

ČAŠICU LJUDSKOG RAZGOVORA, NA STIMU I ČAST

KAKO JE VJEKOVIMA BILO U OVOJ ČUVE-

NOJ ZATRIJEBAČKOJ FAMILIJI

U potrazi za lijepim primjerima ljudi koji

su se vratili selu došli smo kod Martina,

na čašicu ljudskog razgovora, na stimu

i čast kako je vjekovima bilo u ovoj

čuvenoj zatrijebačkoj familiji. Martin nas

dočekuje raširenih ruku, blagog osmjeha

i riječima dobrodošlice. Cacović, dobro

znano lice starijim Podgoričanima,

vazda je bio preduzimljiv.

KUMOVA I PRIJATELJA

NIKAD DOSTA

- Uvijek sam imao smisao za posao.

Nekad sam taksirao, plovio, držao

MARTIN CACOVIĆ

komisione, radnje, jedno vrijeme i hotele.

Stekao sam dosta, ali uvijek više ističem

prijateljstva i poznanstva nego materijalnu

zaradu. Ona se uvijek potroši ili

uloži u neki novi posao, neku novu ideju.

Odavno sam želio da ovdje imam kuću

i mjesto za društvo, đe možemo da se

okupljamo i na miru popijemo po koju,

da zapjevamo, odigramo partiju karata.

Pokazalo se da imam više prijatelja i

kumova, pa sam morao da dozidam

još jednu prostoriju da bi svi mogli da

DAN JOŠ TRAJE PA

JOŠ UVIJEK SJEDIMO

PRED KUĆOM. NA

ASTALU DEMIDŽANE

I BOCE RAKIJE

RAZNIH BOJA I UKUSA.

PROBAMO KOPRIVAČU,

MARTIN VELI DA JE

DOBRA ZA SRCE

79

stanemo, kroz smijeh priča Martin.

Cacović je prije desetak godina

počeo da dolazi na starevinu i

da polako podiže kuću i sređuje

imanje. Želja mu je bila da stvori

mjesto na kojem će imati svoj mir

daleko od gradske vreve, kao i da

njegovi sinovi zavole selo. Danas

mu oni pomažu u svemu što

radi, a on je kao roditelj posebno

srećan što sinovi Nikola i Marko

tu provode dosta vremena.

Dan još traje pa još uvijek

sjedimo pred kućom. Na astalu

demidžane i boce rakije raznih

boja i ukusa. Probamo koprivaču,

Martin veli da je dobra za srce.

„Stara pjesma“ postala je poznata

pa sve veći broj ljudi dolazi u

Zatrijebač da uživa u krajoliku,

lijepom druženju i ukusnim

jelima koja spremaju Martin

i njegova supruga Marina.

- Dogodine planiram da proširim

konobu i da cijelu stranu koju gleda

ka Zatrijebču zastaklim, kako bi

gosti mogli da uživaju u prekrasnom

pogledu. Ugradiću i centralno

grijanje da ni u dugim zimskim

noćima gostima ne bude hladno,

priča nam Martin svoje planove.

DOMAĆINSKA ATMOSFERA

Ulazimo u konobu, a Martin prinosi

mezu, da nas „zdravina“ od rakije

ne uhvati. U „Staroj pjesmi“ služi

EVO MENE MEĐU SVOJE

Za stolom pored sjede vrijedni Zatrijebčani koji

su nakon napornog dana došli kod Martina na

po jedno ledno „nikšićko“. Nazdravljaju nam

i šalju piće. Red je vele, došli smo u goste, a

treba da se osjećamo ka' da smo doma. Kažem

im i da ja jesam doma, ko sam i čiji sam. Grle

me i ljube, ustavljaju na konak i mene i Balšu.

Obećavam da ćemo doći opet da se družimo

i da pišemo, a imamo o čemu.

„Držimo te za riječ, a ti viđi basta li ti da je ne

ispuniš“, rekoše mi plemenici na rastanku.

Zbog sebe i onih mojih starih koji miruju

pod lednim pločama ne smijem drugačije.

Eto mene, opet, među svoje.

80 CAFFE MONTENEGRO

se samo domaća hrana. Zatrijebački

sir, mladi i stari, ponos je mještana

ovog kraja. Ubrzo iz peći Martin vadi i

domaću krtolu, opranu i u koru pečenu.

Miris vrućeg krompira napuni prostoriju

i vrati nas u djetinjstvo i dane

provedene po katunima. Nostalgiju

podgrijeva Martinov stari gramofon

sa kojeg se čuju stari hitovi i dodatno

nostalgijom bojaju našu priču. Na

izboru su nekoliko stotina ploča raznih

žanrova, a posebno se evergrin melodijama

obraduju stranci. Priča nam

Martin kako izvanjcima kad dođu pusti

neku od ploča iz njihove zemlje. Milo

im da čuju svoju muziku u ovim, njima

dalekim i nepoznatim, krajevima.

Nova priča, nova vrsta rakije.

Degustiramo drenovaču. I ona ima

svoja ljekovita svojstva pa rad zdravlja

probamo i ovaj domaći proizvod.

Nazdravljamo i ispijamo i

NOSTALGIJU

PODGRIJEVA MARTINOV

STARI GRAMOFON SA

KOJEG SE ČUJU STARI

HITOVI I DODATNO

NOSTALGIJOM BOJAJU

NAŠU PRIČU. NA

IZBORU SU NEKOLIKO

STOTINA PLOČA

RAZNIH ŽANROVA, A

POSEBNO SE EVERGRIN

MELODIJAMA

OBRADUJU STRANCI

81

NEKI STRANI GOSTI TRAŽE MOTIKU PA ODU DO BAŠTE DA IZVADE KRTOLU

ZA RUČAK, ILI NABERU PARADAJZA I KRASTAVACA, IZVADE LUKA ZA SALATU...

PROŠETAJU SELOM DA VIDE OVCE, MAGARAD, KOZE, PRASAD...

ovu rakiju, što joj mane nema.

- Kada dođe neko od gostiju iz zemalja

čiji jezik govorim ja im poželim dobrodošlicu

na engleskom, njemačkom

ili italijanskom. To je uvijek pozitivno

iznenađenje za one koji misle da u ovoj

divljini niko ne zna njihov jezik. Dam im

nakon toga neki aperitiv od kuće, da se

malo oslobode i odomaće. Ne mogu da

vjeruju da ođe mogu da se ponašaju

kao kod svoje kuće. To je svima najveći

ugođaj. Nije im jasno kako im sve ne

naplaćujemo, da želimo da ih častimo

i da slobodno mogu da sjede sa

mojom porodicom za istom trpezom.

Domaćinskim pristupom zadobio sam

srca brojnih gostiju koji su mi postali

prijatelji. Sa mnogima se redovno

čujem putem društvenih mreža. Neki

od njih su vratili gostoprimstvo ne

samo meni i članovima moje porodice,

nego i mojijm prijateljima koji su odlazili

u inostranstvo, priča nam Martin.

Donosi Martin i šerpu klot pasulja.

Navalismo da jedemo ka’ vojnici nakon

vježbe. Utihnu razgovor, i samo se čulo

lupkanje kašika o tanjir. Martin se prisjeti

vojničkih dana provedenih u Rijeci,

a Balša i ja kako nijesmo vraćali dug

otadžbini, slušasmo njegove dogodovštine,

priču o pasulju, kisjelim

paprikama i vojničkom tvrdom hljebu,

ali i o davnim vojničkim ljubavima.

PJESNIČKA I MUZIČKA OKUP-

LJANJA DO SITNIH SATI

Nakon dugotrajne degustacije

raznovrsnih specijaliteta dižemo se

sa trpeze i prelazimo kraj ognjišta.

Martin ubaca cerove trupce, iskre

lete po sobi, a on iz ostave donosi

demidžanu domaćeg vina. A ima o

čemu da se pjeva u kući Cacovića: o

Martinovim precima koji su puškom

i jataganom čuvali svoje i u junačkoj

siromaštini živovali u ovim divljim

krajevima. Na zidovima vise puške,

noževi, bajoneti, slika Martinovog

đeda, pjesme posvećene Martinu

koje su pisali Rajko Joličić i Neven

Milaković. Čuva Martin uspomene i od

drugih gostiju: doajena podgoričkog

humora pokojnog Gojka Martinovića,

glumca Zefa Bata Dedivanovića,

muzičara Zorana Kalezića, Branke

Šćepanović, Marinka Pavićevića,

Igora Đurovića i mnogih drugih.

Cacovići za Ginisa

Martin nam priča kuriozitet iz

svoje porodice. Naime, on i njegova

dva brata rođeni su na isti dan

sa razmakom od četiri godine.

- Marko je rođen 5.novembra 1953.

ja 1957., a Ivica 1961. Sva trojica smo

rođeni popodne. Porođaji su bili

prirodni, tako da nije bilo „namještaljke“.

O tome je nekad izvještavala

„Titogradska tribina“, a poznati smo

bili i na teritoriji bivše države jer je

„Ilustrovana politika“ pravila reportažu

o nama, prisjeća se Cacović kojeg

su kasnije prijatelji nagovarali da se

prijavi u Ginisovu knjigu rekorda.

Martin se tokom boravka u Danskoj

interesovao oko prijave za Ginisa,

ali je od toga, ipak, odustao.

82 CAFFE MONTENEGRO

- Ovdje svi dolaze puna srca i svako

doprinosi koliko i kako može. Neko

donese bocu rakije, neko vina, mesa ili

sira, neko pjesmu, neko harmoniku...

Recituju se stihovi, pjevaju se pjesme,

a zvuci harmonike i gitare odjekuju

konobom do kasno u noć. Tu su

svi jednaki. Nema podjela na vjere,

nacije i ubjeđenja. Svi smo domaći

i samo tako može biti, kaže Martin

i dodaje da ga posebno raduje što

se svi osjećaju kao u svojoj kući.

SEOSKO DOMAĆINSTVO

RAJ ZA STRANCE

Pored konobe, Martin je osposobio i

apartman u kojem gosti mogu da noće.

Ljeti je u funkciji i bazen sa kojeg se

pruža predivan pogled na Zatrijebač.

Martin je konobu i imanje registrovao

kao seosko domaćinstvo. To je

nešto što dodatno privlači strance, a

83

nerijetko oni pitaju što mogu da rade

da im boravak odje bude aktivan.

- Neki strani gosti traže motiku pa odu

do bašte da izvade krtolu za ručak, ili

naberu paradajza i krastavaca, izvade

luka za salatu... Prošetaju selom da vide

ovce, magarad, koze, prasad... Neki nikad

u životu nijesu vidjeli domaće životinje

uživo, pa im je to pravi događaj, priča

nam Cacović i dodaje da se nada da će

se još ljudi vratiti selu kako bi zamrla

domaćinstva ponovo zaživjela.

„Stara pjesma“ je puna detalja

koji pričaju priču o prošlom

zemanu. Ima tu dosta gramofona,

starih slika, razglednica,

fotografija, knjiga, sitnica...

Martin ih je godinama skupljao,

kupovao na buvljacima,

a dobar dio dobio je i od prijatelja

i ljudi koji su posjećivali

domaćinstvo. Svako je

dio sebe i svoje životne priče

na neki način tu ostavio.

Posebno mjesto kod Martina

zauzima bijeli klavir, star

više od stotinu godina.

JELOVNIK IZ GLAVE

Meni kod Cacovića postoji, ali nema

toga što vješte ruke Martina i Marine

ne mogu da vam pripreme. Ako želite

kačamak, cicvaru, vareni sir, pitu ispod

sača - stokoricu, krtolu kuvanu i pečenu,

meso ispod sača, jagnjeće, jareće, teleće

ili praseće pečenje, kuvano ili pečeno

meso u rerni, ili pak volite pecivo na

ražanj ili kako ga mještani zovu frljik

– sve imate kod Cacovića. Ne može

da fali ni sira, starog i mladog, skorupa,

mješavine, kiśelog mlijeka...

Šipkovi, drenjine, murve, jabuke, dunje,

kruške, mušmule... Možete ih jesti sirove

ili ispijati rakije od njih. Ako su vam

milije pite, i njih možete dobiti sa ovim

voćem, ali i sa tikvama i bundevama.

Sprema Martin domaća jela, ali i ona

koja je naučio obilazeći svijet uzduž i

poprijeko. A obišao je naš domaćin dosta

svijeta, započevši svoja putešestvija

još kao srednjoškolac. Prva putovanja

su mu bila do Austrije i Švajcarske, a

onda su se zemlje i kontinenti ređali.

CRVENI PASOŠ BEZ MANE

- Nakon vojske počeo sam da radim

na Željeznici. Gušila me kancelarija

i nijesam mogao da radim taj posao

pa sam odlučio da mijenjam sredinu.

Imao sam podršku familije pa sam se

uputio preko granice, priča Cacović.

Martin sa ponosom pokazuje svoje

pasoše, pune raznovrsnih pečata.

Čuveni „crveni pasoš bez mane, što

prolazi grane“ ima i jedan interesantan

pečat. SUP Titograd je izdao

Martinu vizu za „neograničeno

putovanje u sve zemlje svijeta“.

- Danas nama ovo djeluje

nezamislivo, ali takvo je tada

vrijeme bilo. Sa pasošem SFRJ

svuda smo bili rado viđeni

gosti, prisjeća se Cacović koji

je kao putnik i moreplovac

obišao dobar komad zemljine

kugle. Iako je stekao uslov za

dansko državljanstvo, nikad

nije uzeo njihov pasoš.

- Kad pogledam iza sebe imao

sam život kao da sam ga crtao.

Putovao sam po svijetu, vidio svašta,

upoznao mnogo ljudi, stekao brojne prijatelje...

Ne bih se mijenjao sa mnogim

koji su u životu stekli više materijalnog

bogatstva, ali nemaju uspomena.

Jer život je da se živi, a ne da se štedi,

priča nam Martin dok vatra u kaminu

pucketa, a boca vina se polako prazni.

84 CAFFE MONTENEGRO

88 CAFFE MONTENEGRO

MONTENEGRO OUTDOOR AND FOOD FOTO TURA

PRVI

CHEESEBURGER

KOMOVA

Impozantni – ili, kako rječnik kaže, oni koji ulivaju poštovanje, ostavljaju

utisak nadmoći, privlače pažnju, plijene. Svi opisi staju u tri vrha stamenih

Komova. Pisci i pjesnici su od davnina u stalnom nadmetanju ko će ih

ljepše opisati, na njihovim izvorima se kupaju vile, a Montenegro outdoor

and food ekipa – sprema cheeseburger i nazdravlja sa posljednjim toplim

novembarskim danima.

TEKST: IRENA BAJČETA

FOTOGRAFIJE: MONTENEGRO OUTDOOR AND FOOD

89

ODREĐENE DIONICE RUTE

IZISKUJU POSEBAN OPREZ

GOLI VRHOVI KOMOVA

PLANINA OD IZVORA

I GROMOVA

Hiljadu promjenljivih raspoloženja staje

u ovog troglavog džina, a vjetrovi su konstanta.

Nekada u formi blagog povjetarca,

pa odjednom sažni toliko da čupaju

stogodišnja stabla i mijenjaju pejzaž pred

očima posmatrača. Temperatura se sa

dvadeset spusti na nulu u dva treptaja,

snijeg padne u ljeto, taman onda kad

smo ga već zaboravili i nikada ne okopni,

u ranu jesen silovito grunu visibaba

i jagorčevina i zašarene gusti travnati

pokrivač. Diči se sa jednim od najhladnijih

prirodnih izvora na svijetu - Crnim

izvorom, čija temperatura ne prelazi dva

stepena. Ne izostaje bogatstvo faune, a

naročito flore: iz bogatog biljnog svijeta

se izdvajaju ljekovita bilja i čak deset

endemičnih vrsta koje privlače veliki broj

botaničara i zaljubljenika u biljni svijet.

Jedino se vrhovi izdižu mračni, goli i

ljuti. No, smiraj novembra na Komovima

priređuje svoju posebnu predstavu.

POSLEDNJA DIONICA RUTE LAKŠE

SE SAVLADA U ODNOSU NA OSTA-

TAK STAZE

VASOJEVIĆKI KOM VISOK JE 2461M

RUTA JE

ODLIČNO

MARKIRANA

90 CAFFE MONTENEGRO

PREVOJ VERA VINCEK

TRAVNATOM PADINOM IZLAZI SE NA PREVOJ VERE VINCEK

USPON NA VASOJEVIĆKI KOM

Asfaltnim putem stiže se do katuna Štavna

na oko 1700 metara nadmorske visine, što

je polazišna tačka za osvajanje sva tri vrha

Komova, a izbor male foto ekipe pao je na

najpitomiji - Vasojevićki Kom do čijeg je

podnožja moguće doći terenskim vozilom,

odvajanjem na kraći makadamski put.

Odlično markirana i duga oko 8km, ova

ruta spada u srednje kondiciono zahtjevne

i kao takva biva idealna za sve koji prave

svoje prve korake u ozbiljnijem planinarenju.

Sve što je potrebno su dobra volja,

doza entuzijazma i udobne planinarske

cipele. Naravno, planinama se pristupa

sa poštovanjem i oprezom, sa naročitim

akcentom na oprez na šljunkovitim djelovima

uspona. Iznad poslednjih kolibica na

katunu, prvo vas dočekaju borovnjaci, no u

ovoj foto turi na razočarenje svih učesnika

borovnice izostaju. Pejzaž polako prelazi

u paletu jesenjih nijansi niskog rastinja,

a zatim u niske borove. Dobro utabanom

stazom sa nekoliko zahtjevnih stjenovitih

dionica i strmijom travnatom padinom

izlazi se na prevoj Vere Vincek – negdje na

pola puta do vrha, odakle slijedi pitomiji

lakše savladiv ostatak rute. Vrh je širok

i bezbjedan, a u vedrom danu, pogled

visok 2461 metar nadmorske visine seže

i do najmanjeg kamena Prokletija.

Kako očekivana dva i po sata potrebna

za uspon na Vasojevićki Kom pretvoriti u

tri i po – uputstvo za potrošeni sat viška

potražiti kod ljudi sa dosta fotografske i

video opreme. No ipak, najljepše potrošeni

sat: u zastajkivanju, razgledanju, upijanju,

disanju koje plućima vrati volju i potrebi

da se zabilježi baš onaj kamen i ona vlat

iz guste trave kojima je izbrazdana koža

Komova. Dan u planini sa besprekornim

vremenskim uslovima jeste savršen,

ali ga dva procenta savršenijim može

učiniti samo odličan burger. Slijede dva

sata spusta, nazad u kolibu na katunu.

91

CHEESEBURGER

SA KOMOVA

Potrebno: mljeveno meso,

mladi luk, jaja, sir po izboru, ulje,

brašno, zemičke, prilozi u vidu

salata i preliva po izboru

Pomiješati mljeveno meso sa lukom, solju, biberom,

dodati jedno jaje, a zatim masu izraditi u

homogenu cjelinu. Formirati jednake hamburgere

i pržiti na pouljenom tiganju, na jačoj vatri.

Pohovati deblje kriške sira, a zemičke ugrijati na

istom tiganju na kojem se prethodno pržilo meso.

Formirati cheeseburgere odmah, poslužiti se dok

su topli, sa prelivima i salatama po izboru.

Prijatno!

Pisanjem prenosimo sopstvene impresije i u

svijesti čitaoca gradimo baš onu sliku koju

želimo da zamisli. Fotografijom se malo više

otvaramo i dodajemo novi sloj konkretnijih

boja i oblika. No, video je ipak živa materija

koja nas cjelovito prenosi na mjesto dešavanja.

Ukoliko posjetite profil vimeo.com/

montenegrooutdoorfood sačekaće vas njihov

novi kratki dokumentarni film kao svjedok

ove avanture, uz niz drugih obilazaka.

92 CAFFE MONTENEGRO

ZALAZAK ZA ISPRAĆAJ

MIHOLJSKOG LJETA

Stijena iznad izvora

Biogradske rijeke

ISPRED KOLIBE U KOBIL DOLU

U VLADETINOJ KOLIBI

Kako je u ovu avanturu očekivani

Montenegro outdoor and food tim krenuo

u proširenom sastavu, tako je odluka

pala na organizovaniji outdoor kuhinjski

koncept, a samim tim i kompleksniji

meni. Ključeve od ušuškane kolibe u

Kobil dolu dobili su od prijatelja, a tempirali

silazak taman da poslednji burger

zacvrči u zlatni sat. Šta je potrebno da

grupa odraslih napravi ozbiljnu dramu i

prepirku? Vjerovali ili ne - svega jedna

pletena ležaljka. I to ne bilo kakva, nego

ona prastara, razvučena između dva

bora, sa filmskim pogledom na pripremu

spektakularnog zalaska iza slojeva stijena

i nepoznatog. Komovi u jednom

danu promijene boju preko sedam puta

usled kretanja Sunca i njegove igre sa

oblacima i diče se rijetko lijepim svitanjem

i zalaskom. No, baš ovaj zalazak za

svečani ispraćaj miholjskog ljeta bio je

tačna doza ruma u vrućem čaju.

93

NAJNOVIJI SVJETSKI - ŠVEDSKI TREND

CIJELA

DRŽAVA

-JEDNA

KAKO BI ISTAKLA ZDRAVU I PRIRODNU

HRANU DOSTUPNU U PRIRODI, ŠVEDSKA JE

ANGAŽOVALA SVOJA ČETIRI MICHELIN KUVARA

I LANSIRALA KAMPANJU JESTIVA DRŽAVA: 100

MILIONA HEKTARA GURMANSKE TRPEZE!

PRIPREMILA: MARTA JOVIĆEVIĆ

94 CAFFE MONTENEGRO

Nezdrava hrana je svakodnevna

ishrana za milijarde

ljudi. Zajedno sa neaktivnim

načinom življenja i percepcijom

da je zdrava hrana komplikovana i

nedostupna, ona je postala zdravstvena

tempirana bomba na globalnom nivou.

Ali, ne mora tako biti.

Prirodna i zdrava hrana može biti

jednako ukusna i jednostavna za pripremu

kao i bilo što drugo. I spremanje

hrane u prirodi takođe može dati

pozitivne zdravstvene efekte sa kojima

dolazi stil življenja u skladu sa prirodom.

Zato su Šveđani svoju zemlju pretvorili

u ogromni gurmanski restoran. Jer u

Švedskoj, hrana je tu odmah iza ugla – u

prirodi. I oni žele da i drugi uživaju u njoj.

95

Jesen nam daruje šume pune pečurki,

bobica i ribe iz obližnjih voda. Obucite

dobre čizme, toplu jaknu i krenite u

potragu za divljom hranom.

ŠVEDSKA-100 MILIONA

HEKTARA VRHUNSKOG

GASTRO DOŽIVLJAJA

Zajedno sa svoja četiri Michelin šefa

kuhinja, ukomponovali su “spremi sam”

meni od namirnica koje gosti sami pronalaze

u šumama, livadama i jezerima.

Za one koji žele da rezervišu stolicu, a pri

tome je sve bukirano – nema brige; preostaje

još 100 miliona hektara “spremi

sam” vrhunskog gastro doživljaja.

U sklopu inicijative, sedam ručno rađenih

drvenih stolova postavljeni su širom

zemlje zajedno sa kuhinjskim setovima i

alatima za pripremanje hrane.

96 CAFFE MONTENEGRO

U OVOJ NOVOJ

GLOBALNOJ

INICIJATIVI,

ŠVEDSKA POKA-

ZUJE SVIJETU

KOLIKO LAKA I

PRISTUPAČNA

ZDRAVA HRANA

MOŽE DA BUDE

MENI

Meni se sastoji od devet jela, svako

jelo predstavlja sezonu i dio Švedske.

Napravljena su od sastojaka koji se

nalaze u prirodi (ok, osim soli, maslaca

i meda) što ih čini jednostavnim za

pravljenje za svakog ko je zainteresovan

za prirodnu, ukusnu i zdravu hranu.

Ukratko, to je luksuzni “spremi sam”

gastro ugođaj.

Jela variraju u zavisnosti od sezone, tako

da se sastojci mogu naći u prirodi skoro

tokom cijele godine.

JELA VARIRAJU U ZAVISNOSTI OD

SEZONE, TAKO DA SE SASTOJCI MOGU

NAĆI U PRIRODI SKORO TOKOM

CIJELE GODINE

97

IAKO SU IZ RAZLIČITIH

SREDINA I IMAJU RAZLI-

ČITE ŽIVOTNE PRIČE, TU SU

PAR STVARI KOJE IH VEŽU:

LJUBAV PREMA PRIRODI I

ONO ŠTO IM ONA NUDI

“Moje najranije sjećanje na hranu je iz prirode gdje

sam provodila puno vremena sa porodicom, učeći

koje su biljke jestive i kojih se treba paziti. Kroz

moje kuvanje mogu podijeliti djeliće pejzaža koje

volim sa ljudima iz cijelog svijeta.”

- TITTI QVARNSTRÖM, JEDNA OD MICHELIN ŠEFOVA

JACOB HOLMSTRÖM & ANTON BJUHR

“Pokušavam da izlazim u prirodu jednom

ili dva puta nedeljno. Priroda

je uticala na način mog kuvanja

strahovito”

- JACOB HOLMSTRÖM,

MICHELIN ŠEF KUHINJE

Jestiva država sastoji se od menija sa

devet jela koje posjetioci mogu pripremiti

i skuvati za sebe – u divljini. Meni

su kreirali Michelin šefovi kuhinja Titti

Qvarnström, Niklas Ekstedt, Jacob

Holmström i Anton Bjuhr.

“Za mene je Švedska priroda

uvijek bila najveći izvor

inspiracije kada kuvam. Sati

koje sam provodio u šumi

pretvorili su se u spoznaju

da je kuvanje napolju, sa

sastojcima koji su svuda oko

mene, srž Švedske kuhinje.

Jestiva država je simbol kako

lako, blizu i nekomplikovana

hrana može biti i tako bi trebalo

i da bude,”

- NIKOLA EKSTEDT,

MICHELIN ŠEF

98 CAFFE MONTENEGRO

Kad je hladno

napolju, ništa ne

ugrije tijelo kao

vruća šumska

supa

ŠTA ZNAČI “SPREMI SAM”

LUKSUZNI GASTRO

UGOĐAJ?

To je besplatno spremanje

Michelin hrane, sa sastojcima

koje nalazite kroz prirodu

Švedske. Potrebne su vam

samo dobre čizme, topla

jakna i spremni ste za tumaranje

i traženje divlje hrane.

Grupa dobija informacije od lokalnog vodiča prije

nego što krenu u potragu za šumskim delicijama

PRIRODA

Ono što treba znati o Švedskoj

je da stanovnici imaju potpuni

pristup prirodi zbog nečega

što zovu “slobodnim lutanjem”

što je zapisano i u njihovom

Ustavu. To im daje pravo da

slobodno lutaju, kampuju,

beru i hrane se bobicama

i gljivama. Ali prema flori,

fauni i tuđoj imovini moraju,

naravno, postupati pažljivo.

Švedska je 97% nenaseljena,

a opet lako dostupna svima.

“Naša priroda je puna jestivih

namirnica i mi pozivamo

svijet da dođe i uživa u njima.

Zahvaljujući kreiranom meniju,

novo i inovativno “spremi

sam” kulinarsko iskustvo čini

mogućim za posjetioce da

istražuju i transformišu prirodu

u gurmansku hranu” - ističu

iz kancelarije Visit Sweden.

Kad Šveđani krenu u planinarenje,

većinja njih sa sobom

nosi knjigu o biljkama i gljivama.

Postoji mnogo dobrih

knjiga o prirodnoj i divljoj

hrani – kupite jednu i vremenom

ćete se naučiti. Druga

sjajna ideja je da popričate sa

lokalcima ili čak angažujete

lokalnog vodiča. Oni zasigurno

znaju teren i ako imate sreće,

otkriće vam najbolja mjesta sa

borovnicama i lisičarkama.

Uvijek blizu, uvijek dostupno.

Jednostavno, zdravo i ukusno.

Dobrodošli u Švedsku

- jestivu državu.

99

倀伀䐀䜀伀刀䤀䌀䄀

圀愀琀挀栀猀栀漀瀀吀䤀䴀䔀

吀爀最刀攀瀀甀戀氀椀欀攀戀戀

琀攀氀㨀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ ㈀㈀アパート㈀㐀㤀

洀漀戀㨀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㜀㈀㈀㐀㐀

昀愀砀㨀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ ㈀㈀アパート㈀アパート㈀㘀

攀⼀洀愀椀氀㨀琀椀洀攀瀀氀甀猀䀀琀 ⴀ 挀漀洀 ⸀ 洀攀

䈀唀䐀嘀䄀

圀愀琀挀栀猀栀漀瀀伀䰀䐀吀䤀䴀䔀

倀攀琀爀愀倀爀瘀漀最㈀アパート ⠀ 匀琀愀爀椀最爀愀搀 ⤀

琀攀氀㨀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ アパートアパート㐀㔀㈀㠀㠀

洀漀戀㨀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㜀アパートアパートアパートアパートアパート㐀

䬀伀吀伀刀


吀爀最漀搀漀爀甀縁樀愀

䬀漀琀漀爀


䐀攀氀琀愀䌀椀琀礀 Ⰰ 䌀攀琀椀渀樀猀欀椀瀀甀琀戀戀

琀攀氀㨀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ ㈀㈀㤀㤀

洀漀戀㨀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㜀㈀㐀アパートアパート㠀アパート


䴀攀搀椀琀攀爀愀渀猀欀愀 ⠀ 䠀漀琀攀氀䴀漀最爀攀渀 ⤀

䈀甀搀瘀愀

PREPORUKA ZA MANJE POZNATE

ATRAKCIJE PRIJESTONICE BICIKLIZMA

I TOLERANCIJE

Amsterdam

TOLERANCIJOM DO

SPOKOJA I REDA

TEKST: MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆ

102 CAFFE MONTENEGRO

AMSTERDAM, PRIJESTONICA TOLERANCIJE U EVROPI, NIJE SAMO SINONIM ZA

ZABAVU, DRVENE KLOMPE, VETRENJAČE, LALE I SIR, VEĆ SE NA SVAKOM KORAKU

PO NJEGOVIM TAMNOLJUBIČASTIM PLOČNICIMA MOŽE PONEŠTO NAUČITI. OD

TOPLOG OPHOĐENJA, NEUPADLJIVOG OBLAČENJA ELITE, EKSTRAVAGANTNOM

ALI NENASILNOM BUNTU MLADIH, DO KORIŠĆENJA NEOBIČNIH TEHNOLOGIJA

DA BI PREDSTAVILI SVOJU BOGATU ISTORIJU, POSEBNO POMORSKU. OVAJ

GRAD NE OPUŠTA SAMO LEGALIZOVANIM OPIJATIMA, VEĆ SVOJIM SKLADOM,

LJEPOTOM I NENAMETLJIVOM ALI BOGATOM PONUDOM – OD VRHUNSKE

HRANE, DO KONCERATA I PREDSTAVA.

AMSTERDAMSKI

KONCEPT ŽIVOTA

Kada u Amsterdam idete prvi put

nakon 35 godine, vjerovatno motiv

nije sloboda koju ste zamišljali kao

tinejdžeri. Kroz Ulicu crvenih fenjera

prolazite više razmišljajući o načinu

života prostitutke, pogađate po fizionomiji

sa kog je meridijana doputovala

ili pobjegla, dok ona ili on

lagano mašu kao da se već odnekud

znamo. Ko je mislio da uživa u

čarima travnatih opijata, najčešće je

već probao sve ponuđeno, iako znalci

tvrde da je sasvim drugačiji osjećaj

zapaliti džoint na sred trga ili u

coffe-shopovima. Poznato je da se

kanabis ili hašiš nesmetano puše na

ulici, dok su kazne za ispijanje alkohola

na javnom mjestu od 90 –110

eura. No, kao što rekoh, evropska

prijestonica bicikala, marihuane,

prostitucije - na papiru zvuči kao G

tačka Stare dame. Ipak, Amsterdam

je najspokojniji i vjerovatno najuređeniji

grad u kom sam bila.

Amsterdamske ulice su jednolične,

prvih dana vam se čini da stalno prelazite

iste kanale. U toj neprestanoj

repeticiji elegantnih arhitektonskih

rješenja, možda i leži osjećaj mira i

ljepote. Zgrade su vrlo često nakrivljene

jedna na drugu: vertikala je kao

kad sedmogodišnjak crta dvorac i

uvijek zaboravi da doda zavjese. Taj

koncept života u kome svako može

da vas posmatra dok perete suđe,

večerate sa prijateljima, učite u trpezariji

sa klincima, prosto odmarate,

zaista je neobičan fenomen za stanovnike

područja gdje skoro svako

žudi za ciglom komšijske intime.

Biciklisti imaju i poreske olakšice, a poslodavci doniraju dio za kupovinu

ili radnicima iznajmljuju bicikla. Kraljevska familija često i na

skupove dolazi biciklima, a svoje male prestolonasljednike princeza

redovno vozi rikšama u školu i vrtić

IJ FLEA MARKET

AMSTERDAM JE

DOBIO IME PO

RIJECI AMSTEL,

KOD NAS RIJEČ

NAJPOZNATIJA

PO PIVU

FOODHALLEN

103

BICIKLOM SVI, PA I PRINČEVI

Ovaj grad na 165 kanala sa 1280

mostova, popločan je ulicama na

kome su biciklisti apsolutni gospodari

saobraćaja. Iako sam dobila

preporuku da ne vozimo dvotočkaša

jer je prevelika gužva a ulice uske,

ipak nismo odustali. Opet sam imala

devet godina, opet je bio vjetar u

kosi i pljusak po glavi, ali jezditi po

Amsterdamu umjesto po Tuškom

putu gdje sam prvo odrala koljena -

više je od slobode. Malo je neprijatno

što niko ne svira kada vas pretiče,

valjda su ljudi navikli da sve funkcioniše

kad se držiš svoje trake. Što bi

rekla Beca, moja saputnica: “zamisli

kakvo bi predinfarktno stanje

Amsterdamci doživjeli da voze kod

nas”. U Holandiji ima više bicikala

nego stanovnika (skoro 3 puta), a

vlasti podstiču bicikliste smanjenjem

poreza jer doprinose zaštiti životne

sredine! Biciklisti imaju i poreske

olakšice, a poslodavci doniraju dio

za kupovinu ili radnicima iznajmljuju

bicikla. Kraljevska familija često i

na skupove dolazi biciklima, a svoje

male prestolonasljednike princeza

redovno vozi rikšama u školu i vrtić.

FOODHALLEN

Da nije bilo Feđe, možda jedinog

većeg zaljubljenika u hranu od mene,

nepca bi mi ostala uskraćena propuštanjem

gastronomskog spektakla

u Foodhallenu. Prije pet godina, ova

stara tramvajska stanica pretvorena

je u ogromno sajmište hrane, sa

čak 21-nim štandom. Čini vam se da

su sve kuhinje svijeta pred vama: u

velikoj trci za svaki vaš zalogaj bore

se neuobičajenim, savršeno dekorisanim

i što je najvažnije – neviđeno

ukusnim specijalitetima. “Amsterdam

je tamo gdje je sve počelo i zauvijek

će biti u našim srcima. Pošto se stari

tramvajski vozni park pretvara u mjesto

kakvo je danas, i dalje nas inspiriše

da pređemo dodatni kilometar

u svemu što radimo. Budući da nam

ukusi Amsterdama prolaze kroz vene,

i dalje ćemo služiti ono najbolje što

grad može ponuditi. Pridružite nam

se na putovanju u amsterdamsku

kulinarsku kulturu!“, pozivaju tvorci

ovog nevjerovatnog koncepta. Moja

najtoplija preporuka je da nikako ne

preskočite Foodhallen - mjesto na

kom stara crnogorska „gladne oči“

dobija pun smisao. Uvjek ću misliti da

mogu još jednu hrskavu hobotnicu,

krabu mekog oklopa, vijetnamsku

kozicu u celeru i riži, pad thai ili burito

iz dalekog Meksika. Preći ću sada na

arhitekturu da ne bih, u kasne sate

kada nastaje ovaj tekst, pošla do frižidera

pri samom sjećanju na paradu

dobrog ukusa i čistog zadovoljstva.

“Amsterdam je tamo gdje je sve počelo i zauvijek će biti u našim srcima. Pošto se

stari tramvajski vozni park pretvara u mjesto kakvo je danas, i dalje nas inspiriše da

pređemo dodatni kilometar u svemu što radimo. Budući da nam ukusi Amsterdama

prolaze kroz vene, i dalje ćemo služiti ono najbolje što grad može ponuditi.

Pridružite nam se na putovanju u amsterdamsku kulinarsku kulturu!"


ČAR VELIKIH

GRADOVA NE

LEŽI (SAMO) U

ŠANSAMA, VEĆ

U PRIVILEGIJI

DA SVOM STA-

NOVNIŠTVU PRI-

UŠTI NAJBOLJE

I NAJMODER-

NIJE TOKOVE

SAVREMENE

UMJETNOSTI

GOSTI SA BRODVEJA: THE

BOOK OF MORMONS

Jednako mi se duša nahranila energijom

i umijećem brodvejskih glumaca

koji su došli da amsterdamskoj publici

predstave „The book of Marmons“, čuvenih

autora South parka. Ogromna sala

Narodnog, odnosno Kraljevskog pozorišta

ima tri nivoa, a polukružnog je oblika

jer je prije više od stotinu godina tu bio

cirkus. Prepuna sala publike svih godišta,

zamalo nije eksplodirala od smijeha,

aplauza i emocija. Ovaj mjuzikl proglašen

je najboljim u cijelom vijeku i gotovo

nijedno ostvarenje tog žanra nije dobilo

toliko priznanja. Britki humor koji ne

štedi ni državu, ni korporaciju, ni crkvu,

nosi dva dječaka iz Salt Lake City-a u

mormonsku misiju u Ugandu, a tamo

nailaze na poteškoće prilikom pokušaja

da preobrate seljane. Scenografija se

smjenjivala lakoćom filmskog kadra iako

je suvišno da objašnjavam koliko su produkcijski

zahtjevne. Neviđeno talentovani

glumci skakali su i pjevali iznad simfonijskog

orkestra tako uvježbano, da ni

po dahu nismo osjetili njihov zamor. Dva

i po sata, bez falša, bez greške, srčano

kao da je prvi i posljednji put izvode pred

smak svijeta. Eto tako su meni djelovali

gosti sa Brodveja. Oči su mi bile pune

suza od sreće, zahvalnosti što sam baš

na tom mjestu, što skupa karta vrijedi

duplo više. Tada sam, po ko zna koji put,

pomislila da čar velikih gradova ne leži

(samo) u šansama, već u privilegiji da

svom stanovništvu priušti najbolje i najmodernije

tokove savremene umjetnosti.

Amsterdam

ne želi da bude

“Sjeverna Venecija”

Iako Holandija prihoduje od turista u Amsterdamu 82 milijarde eura, građani i

Uprava strahuju da bi glavni grad mogla zadesiti sudbina Venecije. Boje se da će

se tolikim brojem turista izgubiti autohtoni osjećaj rodnog grada i uništiti duša

ovog kosmopolitskog grada. Statistika im daje za pravo: predviđa se da će broj

turista porasti sa 18 miliona u 2018. na 42 miliona u 2030.-toj. Holandski zvaničnici

smjelo rade na donošenju niza mjera: prestaju da reklamiraju svoju zemlju

kao turističku destinaciju, odvraćaju turiste ograničavajući im mjesta za zabavu

ili kapacitet smeštaja, a najavljuju i nove poreze. Amsterdam već naplaćuje sedam

odsto poreza na hotelske račune, a gradski oci su najavili novi namet prema

kojem će hotelski gosti po noćenju ubuduće plaćati dodatna tri eura u gradsku

blagajnu. Udruženje holandskih hotela i restorana se pobunilo, ocjenjujući da

Amsterdam već ima najviše turističke poreze među popularnim evropskim destinacijama.

Uprkos ovom stavu, u Amsterdamu su ljudi iskreno ljubazni – ni prenapadni

ni hladni, ali srdačni i stvarno zainteresovani da vas upute i pomognu.

105

Odmah sam pomislila kako naše pokojne fabrike, poput Radoja Dakića,

mogu biti odlično mjesto za ovaj umjetničko-zabavni koncept.

za ovaj umjetničko-zabavni koncept.

Veliki evropski gradovi imaju praksu da

materijalnim svjedočanstvima vremena

daju novo ruho. Nekad ga obuku najskupljom

video opremom za koncert

svjetske zvijezde, nekad je u starim

second-hand džemperima, a nekad

po njemu kače umjetnička djela. Rad i

poslovanje u NDSM-verfu neraskidivo

su povezani sa istorijom koja je i dalje

jasno vidljiva. Budući da je bilo pristanište

i brodogradilište, njegovi korisnici

smatraju da je upravo ovdje odrasla

istinska kultura stvaranja stvari, vođena

kreativnom marljivošću i dinamičnošću.

NAPUŠTENA PRISTANIŠTA

ŽILA KUCAVICA GRADA

Ima nešto u zaostavštinama industrijalizacije

ovjekovječenoj u čeliku i rđi.

Trajektom smo stigli u zapadni dio grada

u ogromne sale nekadašnjeg pristaništa.

Danas je to poslovni kutak za

arhitekte, dizajnere, pisce, umjetnike

uopšte, ali takođe ovaj kompleks predstavlja

i najveću buvlju pijacu Evrope.

Dan naše posjete bio je sasvim miran,

proticao je u pripremama za jedan veliki

muzički festival. Odmah sam pomislila

kako naše pokojne fabrike, poput

Radoja Dakića, mogu biti odlično mjesto


Od nevjerovatnih slika ulja na

platnu koje do najsitnijih detalja

prikazuju svu silu i patnju

holandske mornarice, preko tehničkih

dostignuća, otkrića i najzanimljivije

interakcije sa publikom

i djecom, ovaj muzej predstavlja

pravo osvježenje

ISTORIJA I UMJETNOST U

POMORSKOM MUZEJU

Bez obzira da li u Amsterdam dolazite

porodično, sa društvom ili čak poslom,

predlažem da posjetite Pomorski muzej.

Kada nas je ispred velelepne kamene

zgrade dočekao ogromni drveni brod

u čije potpalublje posjetioci ulaze kako

bi osjetili život mornara, kapetana i

roblja par vjekova ranije, razumjela sam

Mrkijevu dječačku euforiju da što prije

uđemo. Zaista, od nevjerovatnih slika ulja

na platnu koje do najsitnijih detalja prikazuju

svu silu i patnju holandske mornarice,

preko tehničkih dostignuća, otkrića

i najzanimljivije interakcije sa publikom

i djecom, ovaj muzej predstavlja

pravo osvježenje. Kroz umjetnička djela,

107

Od 15. do 17. vijeka traje zlatno doba Amsterdama, kada postaje

centar svjetske trgovine, odnosno ekonomije. U toku ovog perioda

nastaje prepoznatljivi amsterdamski gradski pejzaž. Najpoznatiji

istorijski primjer je Kraljevska palata na trgu Dam

MAGNA PLAZA

THE FRUGAL MEAL, 1904 PABLO PICASO

KRALJEVSKA PALATA

brodove, karte, globuse, životne priče,

sobe sa replikama kitova, filmovima o

ugroženosti prirode, tematskih igara za

djecu, upoznajete se sa burnom holandskom

istorijom i naučnim dostignućima.

Preporučujem i posjetu Muzeju savremene

umjetnosti Stedelijk, gdje su me

rani radova Picasa, prije kubizma, podsjetili

zašto je jedan od najboljih crtača

svih vremena. (The frugal meal,1904.)

MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI STEDELIJK

HOLANĐANI IZRODILI

GLOBALNE KORPORACIJE

Izlaz na more, ali prije svega savršena

tehnika izrade brodova, od Holanđana su

napravile pomorsku vele silu bez obzira

što su veličinom zemlje i brojem stanovnika

bili sasvim inferiorni u odnosu na

tadašnje nosioce evropske politike. Iako

je dokazala da nije sve u snazi, Holandija

svojim napretkom navlači sebi bijedu na

vrat i ratuje sa Englezima, Francuzima,

Špancima.. No bez obzira na gubitke,

period 16. i 17. vijeka biće upamćen

po trgovini svilom i začinima koje je

čuvena “Douch East Indian company”

donosila iz Indije i Azije, dok je njena

zapadna mlađa firma trgovala robljem

iz Afrike i “snabdijevala” Ameriku crnom

radnom snagom. Uprkos tome što se

kao državna kompanija kojoj je partner

Velika Britanija, enormno bogatila na

MUZEJ VOŠTANIH FIGURA

"MADAME TUSSAUDS"

račun proizvođača, potlačenih radnika i

robova, nerijetko primjenjujući nasilje,

ova firma s početka 17. vijeka je preteča

velikih korporacija. Svojim pionirskim

institucionalnim inovacijama i moćnim

ulogama u globalnoj istoriji poslovanja,

zavrijedila je najviše ime u svjetskoj

literaturi, a bez njenog profita pitanje je

kako bi izgledala današnja Holandija.


一漀瘀愀瀀漀琀瀀甀氀琀渀愀洀愀愁椀渀愀稀愀瀀爀愀渀樀攀唀䌀猀攀爀椀樀愀 ⸀

圀椀渀琀攀爀栀愀氀琀攀爀䜀愀猀琀爀漀渀漀洀䴀漀渀琀攀渀攀最爀漀 ⴀ 瀀爀漀昀攀猀椀漀渀愀氀渀椀猀椀猀琀攀洀椀稀愀瀀爀愀渀樀攀瀀漀猀甀 ᄁ 愀 ⴀ 䨀愀搀爀愀渀猀欀愀洀愀最椀猀琀爀愀氀愀刀愀搀愀渀漀瘀椀 ܁ 椀戀戀

洀漀戀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㤀アパート㐀㠀㐀㐀㔀㬀 ⬀アパート㠀㈀ ⠀ ⤀ 㘀㤀㈀アパート㠀㐀㔀攀 ⴀ 洀愀椀氀眀椀渀琀攀爀栀愀氀琀攀爀䀀琀 ⴀ 挀漀洀 ⸀ 洀攀

眀眀眀 ⸀ 眀椀渀琀攀爀栀愀氀琀攀爀 ⸀ 洀攀

CM klub

članovi CM kluba

HOTELI

ADRIA,

Budva, +382 (0) 33 680800

AKVAMARINE,

Budva +382 (0) 69 599299

ALBATROS,

Ulcinj +382 (0) 30 423263

ALLURE PALAZZI KOTOR BAY HOTEL

BY KARISMA

Kotor

AMAN,

Sveti Stefan +382 (0) 67 203444

AMBASADOR,

Podgorica +382 (0) 20 272233

AMFORA,

Kotor +382 (0) 32 305852

APART HOTEL PREMIER,

Podgorica +382 (0) 20 406520

ARIA,

Podgorica +382 (0) 20 872570

ASTORIA MONTENEGRO,

AUREL,

Podgorica +382 (0)78 113333

BELVI,

Bečići +382 (0) 33 425100

BEST WESTERN HOTEL ŠUMADIJA,

Beograd +381 (0) 11 3514255

BEST WESTERN

PREMIER HOTEL MONTENEGRO,

Podgorica +382 (0) 20 406520

BG CITY HOTEL,

Beograd +381 (0) 11 6686805

BIANCA RESORT&SPA,

Kolašin +382(0) 20 863000

BOJATOURS,

Podgorica +382 (0) 20 621153

BUDVANSKA RIVIJERA HG,

Budva ,+382 (0) 33 451640

CASA DEL MARE,

Herceg Novi +382 (0) 69 700702

CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCESE,

Podgorica, +382 (0) 67 875202

CRYSTAL,

Petrovac +382 (0) 33 422100

BOŽIĆ,

Inđija +381 (0) 21 6420414

BRILE,

Kolašin +382 (0) 20 865021

ČILE,

Kolašin +382 (0) 20 865039

DANICA,

Petrovac +382 (0) 33 46204

DELFIN,

Bijela +382 (0) 31 683093

DUKLEY GARDENS,

Budva +382 (0) 69 170000

DURMITOR,

Žabljak +382 (0) 52 360206

EMINENT,

Podgorica +382 (0) 20 664545

FORZA LUX,

Kotor +382 (0) 33 333500

FRANCA,

Bijelo Polje +382 (0) 50 433442

FRANCA,

Bar +382 (0) 30 55 920

FRANCA,

Pljevlja +382 (0) 77 300067

HAUS FREIBURG,

Ulcinj +382 (0) 30 403008

HILTON PODGORICA,

Podgorica, +382 (0) 20 443443

HOLEGRO,

Ulcinj +382 (0) 30 423483

HOSTEL CITY CENTER,

Beograd +381 (0) 11 2644055

HOTEL RAMADA,

Podgorica +382 (0) 20 622623

HOTEL RESORT RUŽA VJETROVA,

Dobra Voda, Bar +382 30 306000

HTP BOKA,

Herceg Novi +382 (0) 31 346075

HTP KORALI,

Bar + 382 (0) 30 313070

HTP PRIMORJE,

Tivat +382 (0) 32671277

HUMA,

Kotor +382 (0) 32 690 200

IMANJE KNJAZ, HOTEL RESTORAN,

Podgorica +382 63 234567

IMPERIAL,

Bar +382 (0) 30 455288

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ,

Igalo +382 (0) 31 658111

KALAMPER,

Bar + 382 (0) 30 361281

KALAMPER HOTEL & SPA,

Bar + 382 (0) 68 333833

KERBER,

Podgorica +382 (0) 20 405405

KOSTAS,

Podgorica +382 (0) 20 610100

KRALJEVI ČARDACI SPA,

Kopaonik +381 (0) 36 428558

LAGUNA HOTEL & RESTORAN,

Podgorica +382 (0) 67 614777

LA ROCHE HOTEL,

Tivat +382 (0) 32 662 881

LAZURE HOTEL &MARINA,

Herceg Novi +382 (0) 69 360570

MAJESTIC,

Budva +382 (0 )67 897868

MARSHAL,

Nikšić +382 (0) 67 065065

MB TURIST,

Žabljak +382 (0) 52 361601

MD,

Bar +382 (0) 30 305124

MONTE CRISTO,

Kotor, +382 (0) 32 322458

MIR,

Zlatibor, +381 (0)69 5205001

HOTEL MONA PLAZA ,

Beograd +381 (0) 11 4004 295

MONTENGRO STARS HOTEL GROUP,

Budva +382 (0) 33 773777

ONOGOŠT,

Nikšić +382 (0) 40 243608

PALAS,

Mojkovac +382 (0) 69 031385

PALAZZO RADOMIRI,

Kotor +382 (0) 32 333172

PALMON BAY,

Igalo +382 (0) 31 332442

PERJANIK,

Danilovgrad +382 (0) 20 813130

PODGORICA,

Podgorica +382 (0) 20 402500

PRINCESS,

Bar +382 (0) 30 300100

RAMADA,

Podgorica +382 (0) 20 622-623

REGENT PORTO MONTENEGRO,

Tivat 382 (67) 28 27 86

RIVIJERA,

Petrovac +382 (0) 33 422100

ŠAJO,

Budva +382 (0) 33 460243

SAVOJO,

Buljarica +382 (0)67 672044

SENTIDO TARA,

Bečići +382 (0) 33 404196

SOKOLINE,

Ostrog, +382 (0) 69 011444

SPLENDID,

Bečići

SPLENDIDO,

Prčanj +382 (0) 32 301700

SVETI NIKOLA APARTMANI,

Kotor +382 (0) 69 237288

SVETI NIKOLA,

Kotor +382 (0) 69 429109

THE LONG BEACH HOTEL MONTENEGRO,

Ulcinj

THE QUEEN OF MONTENEGRO,

Bečići +382 (0) 33 662662

TREBJESA,

Nikšić +382 (0) 40 731144

TRE CANNE,

Budva +382 (0) 69 019999

UDRUŽENJE HOTELIJERA I

RESTORATERA CRNE GORE

UDRUŽENJE MALIH HOTELA

VARDAR,

Kotor +382 (0) 32 325084

VUKOV MOST,

Nikšić +382 (0) 40 257131

XANADU,

Zelenika +382 (0) 31 684666

ZAMAK POBORE,

Budva +382 (0) 33 464601

ZIYA,

Podgorica +382 (0) 67 229000

ZLATIBOR MONA,

Zlatibor +381 (0) 31 841021

ZLATNIK,

Beograd +381 (0) 11 3167511

ŽABLJAK,

Žabljak +382 (0) 77 400190

WIND ROSE RESORT 4*,

Bar

--

UGOSTITELJSKI

OBJEKTI

21 MNE URBAN BISTRO,

Podgorica +382 (0) 69 888222

A CLUB RESTAURANT,

Budva, + 382 (0) 68 111122

ALMARA BEACH CLUB,

Oblatno, Tivat

AL POSTO GIUSTO,

Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

AMFORA,

cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

AMICI,

kafeterija, Nikšić

ARENA,

cafe bar, Bečići

ASTORIA RESTORANI

ATRIUM,

galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439

BAHUS,

rest. - vinoteka, Podgorica

BAJOVA KULA,

Kotor

BAR BAY CLUB,

Bar +382 (0) 68 444485

BARAKUDA,

rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295

BASTION,

restoran, Kotor

BB,

restoran, Bar

BLANCHE,

restoran, Pržno

BLUE RIVER TARA KOMPLEKS,

Plužine, Šćepan Polje + 382 (0) 67 404303

BOCASA (BEACH & RESTAURANT),

Kamenari, + 382 (0) 67 600973

BONELA GREEN BAZAR,

Podgorica, +382 (0) 68 024646

BONITA,

pizzeria, Kotor

BONSAI FRESH MARKET&BAR,

Podgorica, +382 (0) 67 170681

BYBLOS I SHISHA LOUNGE,

Podgorica +382 (0) 67 311 342

ROYAL,

cafe bar i plaža, Bar

CAFFE DEL MARE,

cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

CARPE DIEM,

cafe, Bar

CASA MIA,

Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

CASPER,

Budva

CASTELLA,

snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

CASTELLO DI BOKA,

Stoliv +382 (0) 32 306260

CASTELLO,

Bar +382 (0) 30 350501

CESARE,

café-bar, Kotor

COPACABANA,

Ulcinj

CRUSH,

Porto Montenegro, +382 (0)67 260614

CUBA,

cafe bar, Petrovac

ČAROLIJA,

poslastičarnica,

Podgorica +382 (0) 67 817200

ČUDNA ŠUMA,

cafe bar, Žabljak

ĆATOVIĆA MLINI,

restoran, Morinj +382 (0) 32 373030

DE GUSTIBUS,

rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

DIAMOND,

night club, Nikšić +382 (0) 67 399924

DOMINUS,

cafe bar, Petrovac

DONNA KOD NIKOLE,

restoran, Budva

DUKLEY BEACH LOUNGE,

Budva +382 (0) 69 160000

DURANTE,

Ulcinj +382 (0) 30 373701


DURMITOR,

rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111

DURMITOR,

eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358

ĐARDIN,

restoran, Perast +382 (0) 67 221219

ECO RESORT PLAVNICA,

Golubovci +382 (0) 20 088044

EKO KATUN,

Kolašin +382 (0) 20 860150

ELLAS,

restoran, Kotor +382 (0) 32 335115

ELIT LOUNGE RESTAURANT AND BAR,

Podgorica +382 (0) 67 866222

EMPORIO CLUB,

Budva

ETNO SELO MONTENEGRO,

Brezna +382 (0) 67 209049

EVROPA,

poslovni centar, Berane

FINESTRA WINE BAR & SHOP

Luštica

FOREST,

cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766

FORZA,

poslastičarnica, Kotor

GAETA,

Cetinje

GALION,

rest., Kotor +382 (0) 32 325054

GARDEN RESTORAN & PIZZERIA,

Podgorica+382 (0) 67 265066

GIARDINO,

pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

GIARDINO,

restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

GRISPOLIS,

restoran, Tivat +382 (0) 69 357657

HACIJENDA,

Latino bar, Budva

IBON,

Cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

IZVOR,

rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

JADRAN - KOD KRSTA,

restoran, Budva

JAVOR, NAC. RESTORAN PANSION,

Žabljak +382 (0) 69 014385

JAVOROVAČA,

rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

JEZERO,

rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

K-2,

picerija Nikšić

KALAMPER,

apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

KALAMPER,

restoran, Bar

KAPETANOVA KONOBA,

Rafailovići

KARAMPANA,

Kotor +382 (0) 69 045223

KNJAŽEVA BAŠTA,

restoran, Bar

KOLIBA,

konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

KONAK,

restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

KRUŠO,

konoba, Herceg Novi

KULA,

konoba, Bar +382 (0) 30 341717

L’ ANGOLO,

rest., Podgorica +382 (0)67 416511

LA ESQUINA,

cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

LAGUNA,

restoran, Podgorica

LUPO DI MARE,

rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

MAINA,

restoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

MAREZA,

rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

MARUŠKA KONOBA,

Podgorica +382 (0) 67 259833

MAYKA BY ETNO SELO MONTENEGRO,

Podgorica + 382 (0) 69 486806

MEATING POINT,

Podgorica +382 (0) 67 267941

MEDITERRANEO,

konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

MOGREN I,

plaža i plažni restoran, Budva

MOMČILOV GRAD,

restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

MONTE CARLO,

rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

MONTENEGRO CAFFE PUB,

Podgorica

MONTEFISH,

Tivat, +382 (0) 32 670250

MOVIDA BEACH,

Tivat, +382 (0) 63 222011

MTV,

picerija, Petrovac

NACIONALE,

restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

NAUTILUS,

café - bar, restoran, Igalo

NEVIDIO,

Etno selo + 382 (0) 69 449539

NIK GOLD PIVNICA,

Budva +382 (0) 33 452815

NK PUB,

Nikšić

ONE RESTAURANT

Porto Montenegro, +382 (0)67 486 045

O SOLE MIO,

restoran - pizzeria, Budva

P.C. ATRIJUM,

Nikšić

PALADIUM AUTOMAT CLUB,

Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

PANINI,

Petrovac

PAPILON,

cafe bar, Rafailovići

PARADISO,

restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

PEOPLE’S BEACH BAR,

Igalo +382 (0) 68 249239

PER SEMPRE,

rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

PG AKADEMIJA,

rest., Podgorica +382 (0)67 661777

PIAZZA,

rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

PICADO KLUB,

Podgorica +382 (0) 20 622226

PINTA LOUNGE BAR,

Podgorica +382 (0)20 510018

PLANET,

cafe bar, Bar

PLAŽNI BAR QUESTO QUELLO,

Sutomore, +382 (0)67 348007

POD MURVOM,

restoran, Bečići

POLO,

pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

PORT CLUB BOWLING,

Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

PORTO,

Budva

PORTO,

restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

PORTOBELLO,

cafe - bar, Kotor

PORTUN,

restoran Nikšić

POSLASTIČARE FONTANA,

Nikšić

PREMIER,

café - bar, Podgorica

PRESTO PIZZERIA,

Podgorica +382 (67) 630-631

REGINA,

Tivat

RESTORAN DOLCE VITA

I PLAŽA STIJENE,

Rafailovići

RIBAR,

konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

RIBARSKO SELO,

Žanjice

RIBNICA,

rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

RIČARDOVA GLAVA,

restoran - plaža, Budva

RISAN,

rest., Risan +382 (0) 32 371805

RITTER,

Cetinje

RIVERSIDE RESTORAN,

Nikšić, +382 (0)67 9188323

ROCKY BEACH,

Utjeha, Bar

SAILOR,

restoran, Žanjice + 382 (0) 69 267220

SAMBA,

restoran, Bar

SAN REMO,

restoran picerija, Rožaje

SAVARDAK,

nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

SAVOIA,

cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503

SICILIA,

italij. pekara i pizzeria, Podgorica

SKALA SANTA,

konoba, Kotor

SKI VILLAGE,

rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

SPORT CLUB,

Podgorica

SQUARE CAFFE,

Podgorica +382 (0)68 512512

STARA VAROŠ,

cafe bar, Žabljak

STARI GRAD,

restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

STEAKHOUSE GRILL, FISH & MEAT,

restoran, Podgorica + 382 (0) 68 825956

SVERA,

konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

TAG,

cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

TAJSON,

cafe bar, Rožaje

TAPAS BAR LAS RAMBLAS,

Bar

THE OLD FISHERMANS CLUB,

pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

TRAMONTANA,

cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

TRATTORIA GIARDINO,

restoran, Podgorica

TRI ŠEŠIRA,

rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

TROJA,

restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

TRPEZA,

konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

TURIST,

cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

VELVET COCKTAIL KLUB,

Podgorica

VENOM,

pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

VERIGE 65,

Kotor +382 (69) 65 65 75

VIDIKOVAC,

rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

VILA ACD,

Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

VINOTEKA ENOMANIJA,

Budva +382 (0) 33 453003

ZELENI GAJ,

cafe bar, Budva

CAFFE MOZART,

Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

--

BRENDOVI,

PROIZVOĐAČI

ALEKSANDROVIĆ, VINARIJA,

Oplenac, Srbija

ALEKSANDRIJA,

Herceg Novi

AQUA VIVA

ARTCAFE,

Podgorica +382 (0) 67 665511

BAMBI

BAMBI - VODA “DUBOKA”

BAMBOOS,

Podgorica +382 (0) 69 060171

BRUNOCAFFE,

Podgorica +382 (0) 67 544688

CARLSBERG SRBIJA

CEDEVITA,

Zagreb

DALMACIJA VINO,

Hrvatska

DALVINA WINERY,

Makedonija

DON PAKY,

Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688

EVIAN

FARMAN SAPORI (ILLY CAFE),

Kotor +382 (0) 32 323585

FREIXENET

FRIKOM

FRUCTAL,

Ajdovščina Slovenija

GALIĆ,

Kutjevo, Hrvatska +385 (0) 99 440 0860

HABY DOO,

Zagreb, Hrvatska +385 (0) 99 846 9999

HAUSBRANDT,

+382 20 875773

HOROZ ELECTRIC,

Podgorica, +382 (0) 20 870145

KABOLA,

Hrvatska, +385 (0) 99 720 71 06

113

KIMBO CAFFE,

KAMNIK,

Skoplje, Makedonija

KNJAZ MILOŠ

LEDO

MATUŠKO, VINARIJA,

Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

MANUEL CAFFE

MARTEX,

Cetinje

MAX CORP,

Podgorica, +382 (0) 67 000 505

MESOPROMET,

industrija mesa, Bijelo Polje

MUSIĆPAK,

Podgorica +382 (0) 69 072 866

NAVA RENT A CAR,

Podgorica +382 (0) 67 600600

NEXT, FRESH&CO.

NIVEA

PERNOD RICARD

Podgorica +382 (0) 20 608055

PIRELLA,

Podgorica +382 (0) 20 883350

PIVARA TREBJESA D.0.0.,

Nikšić

PLANTAŽE,

Podgorica +382 (0) 20 658111

PLENKOVIĆ, VINARIJA,

Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709

PODRAVKA D.O.O.,

Podgorica +382 (0) 20 872188

PODOSTROŠKO VINO,

Ostrog +382 (0) 67 898000

PRIME CONSULTING,

Podgorica +382 (0) 67 000-568

RB GLOBAL,

Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751

RONNEFELDT,

+382 (0) 20 875773

ROSA

SIMČIČ, VINARIJA

Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

SLATKA TAJNA,

rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

SONY ERICSSON

SRNA,

mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

SUN ICE CREAMS (DONZE D.O.O),

Podgorica +382 (0) 20 625791

TUBORG

ULJARA ABAZOVIĆ,

Bar +382 (0) 30 361133

VERO MODA,

Podgorica +382 (0) 68 001006

VODA VODA,

VLADO BEUATY BAR,

VINARIJA VELIMIROVIĆ

Danilovgrad +382 (0) 69 077180

ZVONKO BOGDAN VINARIJA,

Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

--

DISTRIBUTERI,

ZASTUPNICI

ATLAS MARINE,

+382 (0)69 753663

BALEVIĆ TRADE,

Budva +382 (0) 33 452686

BAR KOD,

Podgorica

BARISTTA KAFA,

Nikšić +382 (0) 68 261207

BERBA,

Porto Montenegro +382 (0)67 333 855

CG EX MIRAGE,

Petrovac

CITY MODA,

Podgorica +382 (0) 20 451972

COMPANIA DE VINOS MONTENEGRO,

Morinj, + 382 (0) 69 507708

DAR KOZMETIKA,

Beograd +381 (64) 646148198

DI BAR,

Budva +382 (0) 33 454104

DESTILERIJA ZARIĆ,

Podgorica +382 67 175 175

DMD DELTA,

Podgorica +382 (0) 67 060670

DULW D - TRADE ,

Podgorica +382 (0) 20 608 055

ECCOLO,

Budva +382 (0) 33 454624

EFEL MOTORS,

Podgorica +382 (0) 20 210910

ENIGMA COMPANY,

Nikšić +382 (0) 68 830803

ES SYSTEM K BALKAN,

Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III

G3SPIRITS,

Podgorica, +382 (0) 20 291030

HORECA EXPO,

Beograd +381 (0) 11 3447125

INTER SPIRITS DOO

Podgorica +382 (0) 69 041555

JELA KOMERC,

Rožaje +382 (0) 51 278605

JELA PLUS,

Dubrovnik +385 (0) 20 456220

LAMEX COMMERCE,

Podgorica +382 (0) 20 247308

LIPOVAC VINARIJA,

Cetinje +382 (0) 67 216766

MAPRENAT,

Tivat +382 (0) 32 684510

MONTE JEWELRY & WATCHES,

Podgorica +382 (0) 20 665131

MONTECCO INC,

Danilovgrad +382 (0) 20 883459

MONTEFINO WINE DOO,

Bar +382 (0) 69 236008

M-G TRADE,

Podgorica 382 (67) 33 35 40

OFFICE CENTAR,

Podgorica +382 (0) 20 626451

ORBICO DOO,

Cetinje +382 (0) 41 232164

ORIGINAL TEAM,

Kruševac +381 (0) 69 3011983

PG PAK,

Podgorica 382 (0) 68 880211

PLUS D.O.O. ,

Podgorica +382 (0)20 875773

RUSTORG MONTENEGRO DOO,

Bar +382 (0) 67 363585

SAO CAFE,

Nikšić +382 (0) 67 270333

ŠKORPION D.O.O.,

Herceg Novi +382 (0) 31 335115

TAŽEX,

Herceg Novi +382 (0) 31 678225

TIME JEWELRY & WATCHES,

Podgorica +382 (0) 20 664864

VABCOM,

Podgorica, +382 (0) 67 024005

VITIS D.O.O,

Podgorica +382 (0) 67 494583

VOLI MOTORS,

Podgorica, +382 (0) 20 445065

WBD DOO,

Podgorica, +382 (0) 69 212323

WEST PIONT,

Podgorica, +382 (0) 344788

--

KOMPANIJE

A.D. MARINE,

Bar +382 (0) 30 313906

ABN TRADE CRNA GORA

+382 (0) 31 322205

AD CENTRO JADRAN,

Bar +382 (0) 30 346341

ALO TAXI,

Podgorica 19700

AMICA,

Budva +382 (0) 67 447712

AQUA SKI,

Bečići +382 (0) 69 331585

ARTE DOLCE,

Budva +382 (0) 33 459259

BALLOON,

Kotor +382 (0) 32 323030

BAR KOD SHOP PARFIMERIJE,

Podgorica

BEAUTY SALON ROSE,

Podgorica +382 (0) 69 111 925

BEOGRADSKI SAJAM TURIZMA,

Beograd, +381 (0) 63 477430

BONESA,

Bar +382 (0) 30 346250

CAPITAL PLAZA,

Podgorica +382 (0) 67 023223

CACAO BEAUTY CENTER,

Podgorica +382 (0)69 338898

CER STYLE,

Podgorica, +382 (0) 68 834834

CEROVO,

Bar +382 (0) 30 550500

COGIMAR,

Ljuta-Kotor

COMP - COMERC,

Nikšić +382 (0) 40 218746

COMPANY “VIGO”,

Kotor +382 (0) 67 544933

CONCORDIA COMMERCE,

Ulcinj +382 (0) 30 411206

COSMETICS MARKET,

Podgorica +382 69 301126

CRNOGORSKI TELEKOM,

Podgorica 1500

CS/SALES TNT EXPRESS,

Podgorica +382 (0) 20 606450

ĆATIĆ COMPANY,

Prijepolje +381 (0) 33 771420

DELTA CITY,

Podgorica +382 (0) 68 878637

DIRECT MARKET CONSULTING,

Podgorica +382 (0) 69 066270

DISPLAY,

Bar +382 (0) 30 316710

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE,

Podgorica 19100

ESTERA,

Bar +382 (0) 30 340523

EXPONAT,

Kotor +382 (0) 32 302584

FOTO BONI,

Podgorica +382 (0) 20 667505

FOTO RIVA,

Podgorica +382 (0) 20 667620

GARDAŠEVIĆ PREVOZ,

Nikšić +382 (0) 40 214382

GARDEN LUX D.O.O.,

Nikšić +382 (0) 40 218 140

GORANOVIĆ INDUSTRIJA MESA,

Nikšić, +382 (0) 77 400001

GRAFIČKI CENTAR MERCATOR,

Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

GRUPPO PALAZZETTI,

Itally +39 0434 922922

GUARDIAN,

Budva +382 (0) 33 456040

HABITAT,

Podgorica +382 (0) 20 228009

HOME MADE,

Porto Montenegro +382 (0) 68 889050

IMPERIJAL SHOPPING CENTAR,

Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601

INTERESTA,

Podgorica +382 (0) 20 227484

INTERSPORT

Nikšić, +382 (0) 40 449610

Podgorica +382 (0) 20 449627

ITP,

Podgorica +382 (0) 20 625912

JADRANSKI SAJAM,

+382 (0) 33 410410

KAMINI DRAGOVIĆ,

Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545

KAPILOGOS,

Budva +382 (0) 69 219 403

KARISMA HOTELS & RESORTS

K&M SISTEM,

Nikšić +382 (0) 77 272 722

K2, RAFTING KLUB,

Nikšić +382 (0) 40 213431

KINGS,

Podgorica +382 (0) 20 624625

KOZMETIČKI SALON MARINA,

Podgorica +382 (0) 63 488 128

LF SPA ,

Italija +39 0547 341257

Hrvatska +385 98 9278668

LUK-TRADE,

Bar +382 (0) 30 316710

LUKOIL MONTENEGRO,

Podgorica +382 (0) 20 219415

LUNATEX,

Bijelo polje, +382 (0)69 975518

LUŠTICA BAY,

www.lusticabay.com

LJETOPIS AUTOMOTIVE DOO

(MERCEDES-BENZ),

Podgorica +382 (0) 67 660660

MAESTO LINE,

Podgorica +382 (0) 67 660660

MALL OF MONTENEGRO,

Podgorica +382 (0) 20 625314

MARINA SV. NIKOLA,

Bar +382 (0) 30 313911

MARINA TORTE,

Podgorica +382 (0) 69 021557

MERCATOR-CG,

Podgorica +382 (0) 80 080 080

METROPOLIS,

Podgorica

MG TRADE,

Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

MIKEL F –DIAMOND CENTER,

Podgorica

MONTEFISH,

Tivat +382 (0) 32 675250

MONTE SWISS,

Bar +382 (0) 69 531447

MONTENEGRO AIRLENS,

Podgorica +382 (0) 20 664433

MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE,

+382 (0) 20 622728


MONTE VINO,

Internacionalni salon vina,

Podgorica, +382 (0) 67 569034

M TEL,

Kralja Nikole 27-a, Podgorica

MUZIČKI CENTAR CRNE GORE,

Podgorica +382 (0) 68 535362

MX D.O.O.,

Podgorica +382 (0) 67 454545

OCTOPUS DOO,

Bar +382 (0) 69 622243

OFTALENS,

Podgorica +382 (0) 20 601905

OKI AIR TRAVEL,

Podgorica +382 (0) 20 201 201

OLIO PROM,

Bar +382 (0) 30 342304

OPTIKA MN,

Podgorica +382 (0) 68 579 579

OPUS 3,

Podgorica +382 (0) 20 642144

PADELLA,

Tivat +382 (0) 32 673560

PACO MONTE,

Danilovgrad +382 (0) 20 810050

PAK CENTAR,

Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066

PAM

Podgorica +382 (0) 20 291035

PARAH, BUDVA

PERFECT GROUP,

Podgorica +382 (0) 20 205065

PINGVIN,

Kotor +382 (0) 69 050529

PORTO MONTENEGRO,

Tivat +382 (0) 32 674660

PORTONOVI RESORT,

Herceg Novi +382 (0) 31 355375

PRINC - MONT,

Ulcinj +382 (0) 30 413202

PRIVREDNA MREŽA BALKANA,

Beograd +382 (60) 30 45 600

RENAULT ALLIANCE,

Cetinjski put bb, Podgorica

ROKSPORT,

Herceg Novi +382 (0) 31 350280

ROYAL STUDIO,

Podgorica +382 (0) 20 240286

SI&SI,

Kotor +382 (0) 32 322060

SMART GYM-DJEČIJI FITNES CENTAR,

Podgorica +382 (0) 63 843001

SMART VISION D.O.O.,

Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753

SMRČAK,

Podgorica +382 (0) 20 280719

SOCIETE GENERALE MONTENEGRO,

Podgorica, +382 (0) 67 252123

SOHO CITY,

Bar, +382 (0) 67 002233

STUDIO SYNTHESIS,

Podgorica + 382 (0) 20 228083

SYRUPS,

Podgorica + 382 (0) 68 008337

TECE,

Zagreb +385 91 2 8323 12

TECHOCOOLING,

Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

TELENOR,

Podgorica 1188

TIM KOP,

Podgorica +382 (0) 20 606450

VAPOR,

Podgorica +382 (0) 20 262107

VOLI TRADE,

Podgorica +382 (0) 20 445000

V & B INVEST,

Podgorica; +382 (0) 67 322111

WOMENS WORLD,

Podgorica, +382 (0) 69 868797

YC YUG,

Bar +382 (0 )69 062709

VENETA PLAMEN,

Podgorica, +382 (0) 69 661140

ZLATARA BALTEZ,

Bar +382 (0) 67 540552

ZLATARA MIKEL F,

Podgorica +382 (0) 20 230097

ZLATARA ONYX,

Budva

ZLATARA VERA,

Niksic +382 (0) 67 890880

--

OPREMANJE

AL GALLERY,

Podgorica +382 (0) 20 225776

ANTIQUES STANKOVIĆ,

Kotor +382 (0) 69 071819

ARTI HOME CENTAR,

Bar

ATENA BOHOR,

Budva +382 (0) 33 456280

AUDIO DREAM,

Podgorica +382 (0)67 824782

AV OPREMA,

Kotor +382 (0) 68 042157

BC INŽENJERING,

Nikšić, +382 (0) 40 252266

CERCAMP DOO,

Ul Marka Radovića 14. Podgorica

ČIKOM,

Podgorica +382 (0) 20 227114

ĆILIMARA,

Podgorica +382 (0) 67 051 336

ČISTO,

Podgorica +382 (0) 67 660077

CUBICO,

Podgorica +382 (0) 20 228181

CUNGU & CO,

Ulcinj +382 (0) 30 401064

DAKOM,

Podgorica

DD WELNESS SOLUTIONS,

Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

DR TRADE,

Podgorica +382 (0) 20 261072

EKOPLANT,

Podgorica +382 (0) 20 281010

ENT - EXT,

Podgorica, +382 (0) 20 260831

ENZA HOME, SALON NAMJEŠTAJA,

Podgorica, +382 (0) 69 339978

FADIS,

Bar +382 (0) 30 341703

GASTRO GROUP,

Podgorica, +382 (0) 69 871841

GORENJE,

Podgorica +382 (0) 20 251152

HIGIJENA,

Podgorica +382 (0) 20 272405

HOROZ ELECTRIC,

Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj

+382 (0) 20 870145

ICECOM,

Podgorica +382 (0) 20 290402

IVNIK,

Podgorica +382 (0) 20 613873

KOVING-M,

Podgorica + 382 (0)20 510504

KRAFT,

Podgorica +382 (0) 20 212150

LA GALLERIA,

Podgorica + 382 (0) 69 206602

LA DORICA,

Bar; +382 (0) 30 314135

LA MIA CASA,

Podgorica +382 (0) 69 333100

LUMAR,

Podgorica +382 (0) 20 218447

MI-RAI,

Nikšić +382 (0) 40 256123

MONTEX ELEKTRONIKA,

Podgorica +382 (0) 20 255900

MONTORA SOFTWARE,

Podgorica +382 (0) 20 620003

OBJEKTA,

Tivat +382 (0) 67 600603

OMNIPROMET,

Bar +382 (0) 30 314340

PLAVA DEVETKA,

Herceg Novi +382 (0) 31 335999

POLY DEC,

Beograd +381 (0) 11 3540650

PROGRES AND CO.,

Nikšić +382 (0) 40 251011

PROMADURA FLOORS,

Bar +382 (0) 30 316136

PROMOTIVE,

Podgorica +382 (0)20 886185

RAKOČEVIĆ RADINOST,

Bijelo Polje +382 (0) 50 433596

RAPEX,

Bar +382 (0) 30 341244

RIBNICA COMMERCE,

Podgorica +382 (0) 20 669318

ROCKY & PISTOLATO,

Podgorica +382 (0) 20 642367

SANITEH D.O.O.,

ZAGREB +385 91 3818139

SANITEKO D.O.O.,

Podgorica; +382 (0) 20 643301

SHOLLEX,

Podgorica +382 (0) 20 206100

SPA MEDICA,

Podgorica+382 (0) 67 835 565

STORKS,

Podgorica +382 (0) 20 891670

SURFMONT,

Kotor +382 (0) 32 322256

TEHNOBAR,

Podgorica +382 (0) 20 262091

TELEMONT,

Podgorica +382 (0) 20 511700

TERMIKO,

Herceg Novi +382 (0) 31 342535

TEMAS & LIGHTING

Podgorica +382 (0) 68 088546

UNION DRVO,

Beograd +381 (0)11 3281879

VELUX,

Beograd www.velux.rs

VG GROUP,

Bar +382 (0) 30 341733

VIBACOM,

Herceg Novi +382 (0) 67 629747

VOLCANO KLADIONICE

WINTERHALTER GASTRONOM,

Budva, +382 (0) 69 238451

--

TURISTIČKE

AGENCIJE

DAA MONTENEGRO D.O.O ,

Podgorica

FORZA CATTARO,

Kotor +382( 0) 32 304068

ITAS TRAVEL AGENCY,

Nikšić +382 (0) 40 242202

LONDON BRIDGE NVO,

Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

MAGELAN,

Novi Sad +381 (0) 21 420680

MEMENTO ME MARKETING &

COMMUNICATIONS,

Podgorica, +382 (0) 69 383858

MONTENEGRO HOLIDAYS,

Budva +382 (0) 33 402522

MY TRAVEL,

Nikšić +382 (0) 40 220021

NEVIDIO CANYONING,

Nikšić +382 (0) 69 041213

PLANET TOURS,

Podgorica +382 (0) 20 231008

TALASTURS,

Bar +382 (0) 30 312182

UDRUŽENJE TURISTIČKIH

AGENCIJA CRNE GORE

--

TURISTIČKE

ORGANIZACIJE

I ORGANI UPRAVE

I SREDNJIH PREDUZEĆA,

+382 (0) 20 406301

ATLAS TOURS DOO,

Podgorica +382 (0) 69 014 259

BARSKA PLOVIDBA AD,

Bar +382 (0) 30 311300

DIREKCIJA ZA IZGRADNJU PUTEVA CG,

+382 (0) 20 224493

NACIONALANA TURISTIČKA

ORGANIZACIJA,

+382 (0) 77 100001

OPŠTINA BUDVA,

+382 (0) 33 451451

OPŠTINA ULCINJ,

+382 (0) 30 412413

TO BAR,

+382 (0) 30 311633

TO BERANE,

+382 (0) 51 236 664

TO BIJELO POLJE,

+382 (0) 69 326877

TO BUDVA,

+382 (0) 33 402814

TO CETINJE,

+382 (0) 41 230 250

TO DANILOVGRAD,

+382 (0) 20 816015

TO HERCEG NOVI,

+382 (0) 31 350820

TO KOLAŠIN,

+382 (0) 20 864254

TO KOTOR,

+382 (0) 32 322886

TO MOJKOVAC,

+382 (0) 50 472428

TO NIKŠIĆ,

+382 (0) 40 213262

TO PLJEVLJA,

+382 (0) 52 300148

TO PODGORICA,

+382 (0) 20 673679

TO ROŽAJE,

+382 (0) 51 270158

TO TIVAT,

+382 (0) 32 671324

TO ULCINJ,

+382 (0) 30 412333

UPRAVA POMORSKE SIGURNOSTI,

Bar +382 (0) 30 313240

TO ŽABLJAK,

115

Izložbeni hol - 19h

2.

poneđeljak

2 - 4. decembar

KIC

Zajednička izložba crteža

Ane Šušović i Nine Radunović

Ambasada Izraela u Beogradu i KIC

DANI IZRAELSKOG FILMA

Vjenčanje na papiru / Wedding Doll (2015)

Režija: Nitzan Giladi / Uloge: Moran Rosenblatt, Assi Levy, Roy Assaf

Pertle / Laces (2018)

Režija: Jacob Goldwasser / Uloge: Doval'e Glickman, Evelin Hagoel, Nevo Kimchi

Grešni / Past Life (2016)

Režija: Avi Nesher / Uloge: Nelly Tagar, Joy Rieger, Doron Tavory

Decembar 2019.

Sala DODEST - 20h

2.

utorak 3.

srijeda 4.

poneđeljak

Velika sala - 12h

3.

utorak

Sala DODEST - 20h

6.

petak

Velika sala - 20h

16.

17.

utorak

Velika sala - 20h

21.

poneđeljak

Sala DODEST - 12h

subota

Ambasada SR Njemačke i KIC

Koncert njemačkog klavirskog dua

PIANOTAINMENT

Duo Stephan Weh i Marcel Dorn izvešće program namijenjen djeci uzrasta od 6 do 12 godina

pod nazivom "Duhoviti klasični koncert za djecu i mlade klavirskog dua Pianotainment’’.

Zajednica Hrvata i prijatelja - Crna Gora i KIC

Koncert splitske klape “Contra”

NVO Juventas

Predstava

“RAW PLAY – igra sa šest života”

Tekst Bogdan Spanjević / Režija Aleksandra Jelić

Izložba slika

Lidije Marković

Centar za regionalnu saradnju i KIC

Završni koncert učesnika projekta “Muzički krug”

Zavod za metrologiju Crne Gore

Izložba fotografija sa Foto konkursa

Izložba će obuhvatiti autorske fotografije učenika srednjih škola širom Crne Gore.

U okviru izložbe biće dodijeljene i nagrade za najbolje fotografije u okviru konkursa.

NVO “TNT” i NVO “Savez za djecu i mlade Kuća”

Predstava

LUTKA

Autorski tim čine Zoran Rakočević, Milo Bešović i Anđelija Rondović.

Predstava je sastavni dio projekta “Imaj u vidu”, a igraju učenici podgoričkih srednjih škola.

Promocija V zbornika radova Foruma mladih pisaca KIC-a

i polaznika radionice kreativnog pisanja

KOLAŽIRANJE

Koncert džez umjetnice

Indra Rios – Moore

Udruženja pravnika Crne Gore

IUS FORUM

PROMOCIJA ČASOPISA „PRAVNI ZBORNIK“

e-mail: kicpress@gmail.com www.kicpodgorica.me facebook: KICPodgorica instagram: kic_budotomovic INFO - 020 664 237

KIC zadržava pravo izmjene programa

- KIC premijere

Velika sala - 20h

četvrtak 5.

Izložbeni hol - 19h

utorak

Izložbeni hol - 11:30

utorak

10.

17.

Sala DODEST - 20h

petak

20.

Multimedijalna sala - 19h

srijeda

25.

BARRETT BEATRICE BERWICH BURBERRY CARACTÈRE DOUCAL`S DSQUARED2

ELENA MIRO ENRICO MARINELLI FEDELI FINAMORE FRATELLI ROSSETTI

GRAN SASSO HARMONT & BLAINE HOGAN JACOB COHËN JIMMY CHOO

MOORER PAL ZILERI PHILIPP PLEIN POLLINI SALVATORE FERRAGAMO

SANTONI SARTORIA LATORRE SFIZIO TOD`S VALENTINO VERSACE

Caffe Montenegro br. 166

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?