You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Intervju: Dalibor Talajić<br />
'Nema više bunta<br />
mladih, nema glasova<br />
koji probijaju!'<br />
Str. 11<br />
Hostese<br />
Tretiraju ih kao eskort<br />
dame, a više od pola<br />
ih je zlostavljano<br />
Str. 9<br />
Broj <strong>27</strong><br />
Godina III, svibanj 2017.<br />
NOVINE<br />
PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
FOTO: MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Prodaja seminara<br />
Ilegalni biznis<br />
cvate jer se<br />
prevare teško<br />
dokazuju<br />
Str. 5<br />
Migranti<br />
KATARINA ŠAPINA/GLOBAL<br />
Povratak u<br />
Irak značio<br />
bi povratak u<br />
pakao<br />
Makedonija<br />
Etničke<br />
razmirice<br />
tresu regiju<br />
Str. 13<br />
Str. 10<br />
Kulturni 'Agrokor'<br />
ZAKONITO IZRABLJIVANJE<br />
Blago nama sa<br />
satnicom od 10 kuna!<br />
Str. 2-3<br />
Izdavači plaču,<br />
a pisci i lektori<br />
traže plaću<br />
Život dostavljača<br />
Studentice<br />
se htjele<br />
'trampiti' za<br />
besplatnu<br />
pizzu<br />
Str. 17<br />
Str. 8
2 Studentski život<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
impressum<br />
NOVINE STUDENATA FPZG-a<br />
Izdavač<br />
Fakultet političkih<br />
znanosti<br />
Lepušićeva 6, Zagreb<br />
Za izdavača<br />
prof. dr. sc.<br />
Lidija Kos-Stanišić<br />
Voditelj projekta<br />
doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />
Glavni urednik<br />
Igor Weidlich<br />
Zamjenica glavnog<br />
urednika<br />
Matina Tenžera<br />
Izvršna urednica<br />
Zrinka Medak<br />
Urednik – mentor<br />
Zlatko Herljević<br />
Uredništvo<br />
Studentski život,<br />
Srednja:<br />
Hana Ivković<br />
Božica Kopić<br />
Željka Škreblin<br />
Društvo:<br />
Hanan Nanić<br />
Tamara Horvat<br />
Svijet:<br />
Hanan Nanić<br />
Mihael Gelo<br />
Intervju:<br />
Zrinka Medak<br />
Reportaža:<br />
Matina Tenžera<br />
Novac:<br />
Mia Musulin<br />
Kultura:<br />
Tina Ozmec-Ban<br />
Vanessa Curman<br />
Lara Perošević<br />
Sport:<br />
Ivan Pavić<br />
Edi Džindo<br />
Karijera, Tehnologija:<br />
Antonija Šipušić<br />
Lifestyle:<br />
Patricija Topić<br />
Zadnja:<br />
Patricia Ivić<br />
Fotografija:<br />
Matea Petrović<br />
Lektura<br />
Snježana Babić Višnjić<br />
Voditeljica promocije<br />
Kristina Balun<br />
promocija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
Promocija:<br />
Dora Slivar, Nives Jekić,<br />
Alen Kozić, Patricija<br />
Topić, Lara Lovrek, Ena<br />
Atlija, Paula Čuturić<br />
Društvene mreže:<br />
Mia Planinić, Natalija<br />
Kolar, Nika Romek, Lucija<br />
Relić, Nikolina Žužul,<br />
Iva Prpić, Ivana Buljan,<br />
Katarina Krnčević,<br />
Magdalena Pervan<br />
Fotoagencija<br />
Pixsell<br />
Dizajn i prijelom<br />
Atlantis<br />
Tehnička podrška<br />
Story Editor<br />
redakcijski sustav<br />
Tisak<br />
Tiskara Zagreb<br />
Radnička cesta 210,<br />
Zagreb<br />
Kontakt za čitatelje<br />
redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Izrabljivanje Minimalne propisane satnice SC-a često su samo mrtvo slovo na papiru, što pojedin<br />
Za posao kuharice plaćali<br />
kuna, a gazda naplatio i smj<br />
Tekst: Stjepan Pavić<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Dok su studentski poslovi<br />
sve dostupniji,<br />
sami studenti sve više<br />
postaju robovi poslodavaca<br />
koji, svjesni da je studentska<br />
radna snaga brojna i treba<br />
nekako zaraditi, a da s druge<br />
strane zakoni imaju pregršt rupa<br />
i propusta, pred studente stavljaju<br />
sve mizernije uvjete koji vode<br />
u čisto izrabljivanje.<br />
"Obećani su mi idealni uvjeti,<br />
prilagodljivo radno vrijeme i bonusi,<br />
a dočekala me satnica od<br />
10 kuna!", započinje svoju priču<br />
Ivan koji studira i radi u Zagrebu.<br />
Nejednaki uvjeti<br />
On je samo jedan u nizu potplaćenih<br />
studenata. Unatoč tome<br />
što Studentski centar na svojoj<br />
stranici predlaže minimalne satnice<br />
za određene poslove, one<br />
ipak nisu propisane zakonom. A<br />
što nije zakonom jasno regulirano,<br />
lako se može "zaobići".<br />
Za prodavača u jednoj prodavaonici<br />
mobilnom opremom<br />
u Importane centru u Zagrebu,<br />
Ivanu je predviđena naknada<br />
trebala biti između 16 i 18 kuna<br />
po satu. Ta prodavaonica posluje<br />
i u trgovačkom centru Prečko,<br />
gdje, prema riječima vlasnika,<br />
rade iskusni studenti koji su u<br />
tvrtki više mjeseci. Bivši zapo-<br />
'SC nema pravo pitati studente zašto primaju<br />
određeni iznos, ali ih ohrabrujemo da učine<br />
prvi korak i obrate se za pomoć', kazao je Mirko<br />
Bošnjak, sanacijski upravitelj SC-a<br />
slenik nam navodi kako su ti<br />
studenti osobni prijatelji poslodavca<br />
te su njihovi uvjeti rada<br />
drukčiji nego ostalih radnika. U<br />
odgovoru SC-a stoji kako oni "ne<br />
mogu ni zamisliti da bi neki student<br />
prihvatio tako slabo plaćen<br />
posao". U slučaju da se to stvarno<br />
dogodi, preporučuju da se o<br />
svemu obavijesti uprava SC-a.<br />
Mirko Bošnjak, sanacijski<br />
upravitelj, ističe kako SC nema<br />
pravo pitati studente zašto primaju<br />
određeni iznos i zašto je<br />
satnica niža od dopuštene, ali ih<br />
ohrabruje da učine prvi korak i<br />
obrate se za pomoć.<br />
"Nemam spoznaju o kršenju<br />
ugovora, ako ih je i bilo, riješeni<br />
su u korist studenta", izjavio<br />
je Bošnjak na upit o tome kako<br />
kontroliraju poslodavce.<br />
Službenica SC-a koja nije odgovarala<br />
na novinarski upit nego<br />
na pitanje studenta u potrazi za<br />
poslom, bila je ipak daleko izravnija.<br />
Komentirala je da je satnica<br />
dogovor između poslodavca i<br />
studenta te da SC tu nije dužan<br />
posredovati.<br />
"Ako nećeš raditi za tu satnicu,<br />
nađi si drugi posao", dodala je<br />
ona, kao da je ne zanima da je riječ<br />
o poslodavcu koji potplaćuje<br />
studente.<br />
Pravilnik SC-a ipak je drukčija<br />
priča. Naime, prema članku 12.<br />
Pravilnika o posredovanju pri<br />
zapošljavanju redovnih studenata,<br />
SC je dužan voditi računa o visini<br />
zarade i poslodavcu. Propust<br />
da se to jasno regulira prigoda<br />
Tržište rada Može li se studentski rad u struci priznati kao radni staž?<br />
Vlada obećala promjene pa n<br />
Tekst: Željka Škreblin<br />
Foto: Anamaria Relja/<strong>Global</strong><br />
Traži se za rad student xy<br />
fakulteta s najmanje dvije<br />
godine radnog iskustva.<br />
Koliko često vidite takav<br />
oglas? Čini vam se nemogućim?<br />
Jedan je to od razloga zašto je<br />
Hrvatska akademska zajednica<br />
(HAZ) prošlog mjeseca održala<br />
raspravu o formaliziranju studentskog<br />
rada.<br />
Predizborna obećanja<br />
Postoji li mogućnost da se studentima<br />
koji određeno vrijeme<br />
rade u svojoj struci, u razdoblju<br />
studiranja, rad preko Student<br />
servisa prizna kao radno iskustvo<br />
jednako radnom stažu?<br />
Taj je upit Vijeće studenata<br />
Rad bez ugovora često je i rad bez zarade<br />
Problem često i nije u regulaciji poslova preko SC-a. Studenti olako<br />
prihvaćaju ponude za rad i bez ugovora dok to poslodavcima daje<br />
izliku za neisplaćivanje. Ne samo da je ovakav način poslovanja kažnjiv,<br />
već studenti lako postaju žrtve pokušavajući bezuspješno doći<br />
do zarađena novca. Takvu situaciju i dalje proživljava studentica iz<br />
Zagreba (identitet poznat redakciji), koja je nakon rada u hostelu u<br />
samom središtu grada ostala uskraćena za 2000 kuna. Osim što je u<br />
poziciji da ne može dokazati odrađene sate, SC joj ne može pomoći<br />
s potraživanjem iznosa. Po članku 3. Pravilnika o posredovanju pri<br />
zapošljavanju, dužnost SC-a je zastupati studenta, ali student treba<br />
imati ugovor. Tako, unatoč neugodnostima koje studenti mogu proživjeti,<br />
obraćanje upravi SC-a često je isplativa odluka.<br />
veleučilišta i visokih škola Republike<br />
Hrvatske još prošle godine<br />
pred izbore postavilo političkim<br />
strankama.<br />
"Većina studenata za vrijeme<br />
studija radi na raznim studentskim<br />
poslovima i stječe dragocjeno<br />
iskustvo. Uvažavanjem tog<br />
iskustva pospješilo bi se zapošljavanje<br />
mladih jer nemoguće je<br />
naći bilo kakav natječaj za posao<br />
da se ne traži prethodno radno<br />
iskustvo", izjavio je tada HDZ.<br />
Zasad se ipak čini da Vlada nije<br />
pokazala interes za daljnja rješenja.<br />
Možda inicijativa HAZ-a potakne<br />
Vladu da o tome razmisle.<br />
Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća<br />
studenata veleučilišta i visokih<br />
škola RH, istaknuo je da su<br />
ciljevi te rasprave potaknuti studente<br />
da razmišljaju o toj temi<br />
je poslodavcima da ostvare veću<br />
zaradu plaćajući radnike manje.<br />
"Kada sam se poslodavcu požalila<br />
da je satnica premala za<br />
posao koji odrađujem, šefica mi<br />
je objasnila da je očito da nisam<br />
motivirana za rad", požalila se<br />
studentica kroatistike s Filozofskog<br />
fakulteta u Zagrebu.<br />
Njezin rad na recepciji jedne<br />
teretane u Zagrebu bio je plaćen<br />
15 kuna po satu, iako je za taj posao<br />
propisana satnica između 15<br />
i 18 kuna. Ističe kako joj problem<br />
nije bio novac nego količina posla<br />
koja se dodjeljuje studentima<br />
u odnosu prema drugim zaposlenicima.<br />
Bila je plaćena kao<br />
portirka, ali se u njezine dužnosti<br />
svrstavalo i čišćenje teretane<br />
prije i poslije smjene te održavanje<br />
bazena i inventure. Složio se i<br />
Ivan s početka priče.<br />
"Smjene su između šest i osam<br />
sati. Ako to ne mogu ispuniti,<br />
čeka me otkaz", rekao je on. Za<br />
redovne studente koji uz posao<br />
imaju i fakultetske obveze, takav<br />
rad je nemoguća misija.<br />
Nekontrolirani radni uvjeti<br />
dosežu svoj vrhunac u vrijeme<br />
sezonskih poslova. Mnogima<br />
često isplate kasne ili nikad ne<br />
pristignu. Tako su sezonski poslovi<br />
pod stalnom kritikom zbog<br />
iskorištavanja radnika, ali malobrojni<br />
poslodavci zbog toga snose<br />
sankcije. Studentica Ema iz<br />
Zaprešića iskusila je nehumane<br />
uvjete rada.<br />
Poslodavci traže mlade ljude s godinama<br />
iskustva, a studentima se službeno ne priznaje<br />
jer je stečeno preko studentskih ugovora<br />
Studentski poslovi mladima zaista mogu dati iskustvo koje treba formalizirati
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Studentski život 3<br />
i poslodavci iskorištavaju<br />
joj 11<br />
eštaj!<br />
students of UniZG<br />
FOTO:MIST<br />
"Radila sam višesatne smjene<br />
kao kuharica i bila plaćena samo<br />
11 kuna po satu, a uz sve to poslodavac<br />
mi je naplatio i smještaj",<br />
požalila se Ema.<br />
Sezonski poslovi na meti<br />
Dogovoreni uvjeti su tako bili<br />
daleko od stvarnih. Propisana<br />
satnica za taj posao prema<br />
Pravilniku je čak sedam kuna<br />
viša od one za koju je bila isplaćena.<br />
Ema navodi kako je cijeli<br />
slučaj htjela prijaviti i poreznoj<br />
inspekciji, ali zbog straha kako<br />
neće dobiti novac, od svega je<br />
odustala. Sličan problem iskusila<br />
je i Narda, studentica iz Splita<br />
koja je na sezoni u Vodicama<br />
bila plaćena 16 kuna kao prodavačica<br />
sladoleda.<br />
"Dogovoreno je bilo povišenje<br />
plaće svaki mjesec, a dočekalo<br />
me dulje radno vrijeme i rad<br />
bez slobodnog dana", rekla je<br />
Narda. Nerijetko se dogodi da<br />
studenti doznaju pravu cijenu<br />
svoga rada tek po primitku prve<br />
plaće.<br />
U rječniku SC-a to znači pristanak<br />
na uvjete koje je poslodavac<br />
ponudio, iako je realna slika<br />
daleko od one dogovorene prije<br />
početka rada. Ministarstvo rada<br />
je ignoriralo je sve upite, iako<br />
postaje jasno da bez novog zakona<br />
ne može doći do promjene.<br />
Tako prijedlog satnice SC-a<br />
studentima ostaje samo mrtvo<br />
slovo na papiru.<br />
a obećanje 'zaboravila'<br />
Karlo Kolesar,<br />
predsjednik<br />
Vijeća<br />
studenata<br />
veleučilišta<br />
i visokih<br />
škola RH,<br />
predlaže sustavan<br />
način<br />
zabilježbi<br />
gdje bi i studentski<br />
ugovori<br />
mogli<br />
biti dostupni<br />
svim poslodavcima<br />
te u konačnici pronađu rješenje.<br />
Karlo studira turizam i već ima<br />
radnog iskustva u svojoj struci.<br />
Unatoč tome, njemu se taj rad<br />
službeno ne priznaje kao radno<br />
iskustvo jer je Karlo radio preko<br />
Student servisa.<br />
Pitanje plaćanja doprinosa<br />
Treba li postojati razlika između<br />
studentskog rada u struci<br />
i, na primjer, rada u pozivnom<br />
centru? Marija Felkel, predstavnica<br />
Hrvatskog telekoma, ujedno<br />
i poslodavca koji zapošljava<br />
najviše studenata, složila se da<br />
razlika postoji. No poslodavci<br />
bi sami morali odlučiti žele li<br />
nekog s određenim stažem ili će<br />
uzeti u obzir i studentski rad.<br />
"Studentski rad se nikako ne<br />
može računati kao radni staž",<br />
'Obećani su mi idealni uvjeti, prilagodljivo<br />
radno vrijeme i bonusi, a dočekala<br />
me satnica od 10 kuna!', kaže Ivan iz<br />
Mostara koji studira i radi u Zagrebu<br />
rekla je Jasminka Martinović iz<br />
Hrvatske udruge poslodavaca.<br />
Činjenica je, naime, da bi poslodavci<br />
u tom slučaju morali<br />
plaćati određene doprinose jer<br />
bi se studenti računali kao stalno<br />
zaposlene osobe. Poslodavci<br />
zapošljavaju studente jer su im<br />
jeftinija radna snaga. "Studenti<br />
koji rade u struci trebaju imati<br />
povlasticu da im se kroz studentski<br />
rad omogući priznavanje<br />
staža pa će tako imati veće<br />
izglede za zaposlenje jer se danas<br />
traže minimalno dvije ili tri<br />
godine staža", smatra studentica<br />
novinarstva Ramona Ščuric.<br />
"Ako izvanredni student radi u<br />
struci, onda bi mu se rad definitivno<br />
trebao priznati kao radno<br />
iskustvo. Ali to ne mislim za redovne<br />
studente koji rade preko<br />
studentskih ugovora", razmišlja<br />
David Vešligaj, student ekonomije.<br />
Kolesar je predložio sustavniji<br />
način zabilježbi studentskih<br />
poslova gdje bi studentski<br />
ugovori mogli biti dostupni svim<br />
poslodavcima. Kao što svaki student<br />
svoje isplate može vidjeti<br />
online, slično bi bilo sa studentskim<br />
ugovorima.<br />
Ugovori su dobro sastavljeni<br />
pa svaki poslodavac može znati<br />
kakva radna iskustva student<br />
ima, smatra Tomislav Jurkić,<br />
voditelj Student Servisa. No problema<br />
ipak ima. "Sankcije za zloporabu<br />
studentskih ugovora ne<br />
postoje", ističe Jurkić. Značilo<br />
bi to da netko može biti zaposlen<br />
na temelju iskustva koje nema,<br />
već je netko drugi radio na njegovo<br />
ime.<br />
Ime:<br />
MiST, plesna i cosplay skupina<br />
Vatreni plesači<br />
južnokorejskih<br />
pop-ritmova<br />
Ljubav prema glazbi stvara dobra prijateljstva<br />
i plesne skupine! Ova grupica od samo sedam<br />
članova okuplja se tri puta na tjedan kako bi<br />
plesala na k-pop, vrstu glazbe koja je u nas<br />
sve više popularna.<br />
"K-pop je južnokorejska popularna glazba koja<br />
se sastoji od raznih glazbenih žanrova - od<br />
popa, r'n'b-a do rapa i elektra", objašnjavaju<br />
članovi MiST-a. Ono što ih privlači tom tipu<br />
glazbe upravo je engergičnost i priča koja stoji<br />
iza koreografije. No oni vole<br />
otići i korak dalje.<br />
"Sviđa nam se što su koreografije<br />
dobro napravljene<br />
K-pop je južnokorejska<br />
popularna<br />
glazba koja<br />
se sastoji<br />
od raznih<br />
glazbenih<br />
žanrova - od<br />
popa, r'n'b-a<br />
do rapa i<br />
elektra<br />
Dob:<br />
15-24<br />
i često komplicirane te su<br />
nam samim time izazov",<br />
kažu.<br />
Kao grupa rade već gotovo<br />
tri godine, i iako su članovi<br />
dolazili i odlazili, grupa je<br />
preživjela.<br />
"Okupili smo se zbog jednog<br />
nastupa na partyju čija je<br />
organizatorica bila naš član",<br />
tvrde iz MiST-a. Na jednako<br />
spontani način smislili<br />
su i ime grupe - MiST. Bez<br />
obzira na studentske i ostale<br />
obveze, dogovorili su termine koji odgovaraju<br />
većini i vježbaju u svojoj dvorani. Ogledala su<br />
dobili prije nešto više od godine dana, ali su<br />
prije toga osvojili 1. mjesto na K-pop dance<br />
cover natjecanju u Hrvatskoj i prošli dalje u<br />
svjetsko finale.<br />
O svojim uspjesima govore skromno, ali sudjelovali<br />
su na brojnim konvencijama u Hrvatskoj<br />
i Sloveniji, te prošle godine ponovno osvojili<br />
nagradu na K-pop dance cover natjecanju,<br />
no ovog puta za 3. mjesto. Upravo na ovim<br />
konvencijama može se primijetiti njihova<br />
druga ljubav - cosplay. Spojite kostimiranje u<br />
likove iz animea, dodajte tome malo dramatike<br />
i glume i sve to zalijte popularnim K-pop<br />
pjesmama i odličan provod je zajamčen. No<br />
natjecanja i nagrade im nisu na prvom mjestu<br />
nego upravo dobar provod i općenito - nastup.<br />
"Za nas ne postoji ništa bolje od nastupanja",<br />
objašnjavaju MiST-ovci. "U tome uživamo i<br />
nema ničeg ljepšeg od rađenja onog što voliš<br />
s prijateljima, a ako uz to uspijemo svojim nastupom<br />
razveseliti barem jednu osobu, onda<br />
znamo da se isplati", kažu.<br />
Od njih sedam, petero su studenti. Ova vedra<br />
skupina entuzijasta trenutačno nema u planu<br />
primati nove članove, ali žele da njihova priča<br />
bude primjer kako ništa nije nemoguće ako<br />
se nešto zaista voli i uz to se okruži dobrim<br />
prijateljima. Marija Edita Feldi
4 Studentski život<br />
Natječaj<br />
Ministarstvo daje nove potpore za<br />
popularizaciju znanosti<br />
Obradom tema koje donose informacije ili problematiziraju<br />
znanost, ali i prate rad znanstvenih i obrazovnih institucija,<br />
mediji Fakulteta političkih znanosti, TV Student i <strong>Global</strong>, u ovoj<br />
su akademskoj godini redovito svojoj publici donosili nove<br />
informacije koje populariziraju ta područja, a to su dijelom<br />
činili i uz poticaje dobivene na javnom natječaju Ministarstva<br />
znanosti i obrazovanja. Ministarstvo je i ove godine raspisalo<br />
natječaj za potporu programima popularizacije znanosti, koji<br />
je otvoren do 5. lipnja. Detalji o natječaju mogu se pronaći na<br />
internetskim stranicama Ministarstva. Kristina Balun<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Filozofski fakultet 'Anglophilia' privukla studente iz cijele Europe<br />
Poanta je konferencije<br />
približavanje<br />
akademskog<br />
svijeta studentima<br />
Budućnost ugodnog stanovanja<br />
Podizali svijest studenata o<br />
obnovljivim izvorima energije<br />
Predavači iz različitih područja znanosti i industrije održali su<br />
niz prezentacija o aktualnim trendovima na području energetike<br />
i održive gradnje na petom seminaru "Budućnost ugodnog<br />
stanovanja - BUS 2017", koji je održan 6. svibnja na Arhitektonskom<br />
i Građevinskom fakultetu. Seminar je tematski<br />
usmjeren podizanju svijesti studenata, ali i šire zajednice, o<br />
nužnosti korištenja obnovljivih izvora energije, održivih rješenja<br />
u gradnji te važnosti energetske učinkovitosti. Jednodnevni<br />
seminar organizirala je Studentska udruga za promicanje<br />
energetske učinkovitosti i savjetovanje - SUPEUS, a njezini<br />
su glavni ciljevi promicanje energetske učinkovitosti, održive<br />
gradnje i upotrebe obnovljivih izvora energije. Hana Ivković<br />
Erasmus studentska mreža<br />
Hrvatska proglašena najboljom<br />
ESN državom<br />
Hrvatski studenti koji<br />
volontiraju i pomažu<br />
studentima na<br />
razmjeni dobili su priznanje<br />
za svoj trud.<br />
Erasmus studentska<br />
mreža Hrvatska<br />
osvojila je nagradu<br />
za najbolju ESN<br />
državu. ESN Split i<br />
ESN Zagreb dobili su<br />
nagradu za MEekend,<br />
a ESN Zadar nagradu za najbolji glazbeni video na znakovnom<br />
jeziku. U Berlinu je potkraj travnja održana godišnja generalna<br />
skupština na kojoj se odlučuje o budućim potezima u sklopu<br />
mreže te se biraju članovi Internacionalnog odbora. Hrvatska<br />
je također nazočila događaju, odnosno 12 članova iz Nacionalnog<br />
odbora i lokalnih podružnica u Osijeku, Dubrovniku,<br />
Zadru, Splitu i Zagrebu. Erasmus+ program okuplja više od<br />
13.000 mladih volontera u cijeloj Europi, a hrvatski studenti<br />
pokazali su kako jedna mala zemlja može pridonijeti uljepšavanju<br />
života onih koji su tu zemlju upravo i odabrali za svoje<br />
privremeno studentsko boravište. Anđela Svirčić<br />
ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />
Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu<br />
Kristina: Prošle akademske godine ostvarila sam 53<br />
ECTS boda, a kako sam čula oprečne informacije, zanima<br />
me moram li pri upisu plaćati cjelokupnu školarinu<br />
za sljedeću akademsku godinu ili plaćam samo one<br />
ECTS bodove koje nisam ostvarila tijekom prošle akademske<br />
godine?<br />
Odgovor: Draga Kristina, plaćaš samo one ECTS bodove<br />
koje nisi ostvarila prošle akademske godine jer nisi prikupila<br />
55 ECTS bodova koliko je potrebno da bi bila oslobođena od<br />
participacije u troškovima studija za redovite studente za ovu<br />
akademsku godinu, kako je propisano Ugovorom između Ministarstva<br />
znanosti i obrazovanja te Sveučilišta u Zagrebu.<br />
IGOR PAVLIĆ/ESN HRVATSKA<br />
IVONA MIKULČIĆ<br />
'Studij nije samo za<br />
kolokvije i učenje nego i<br />
za traženje interesa'<br />
Studenti anglistike samostalno su organizirali trodnevnu konferenciju<br />
na kojoj se, uz profesore, našlo 40 studenata s četiri hrvatska te čak 13<br />
europskih sveučilišta<br />
Tekst: Božica Kopić<br />
Hana Ivković<br />
Potaknuti uspjehom međunarodne<br />
studentske<br />
konferencije Words to<br />
Works održane u njihovoj<br />
organizaciji prošle godine,<br />
Klub studenata anglistike X.a na<br />
Filozofskom fakultetu odlučio je<br />
nastaviti tradiciju. Ove godine<br />
organizirao je međunarodnu anglističku<br />
studentsku konferenciju<br />
pod nazivom "Anglophilia",<br />
godišnji sajam anglista na kojem<br />
se sastaju profesori i studenti iz<br />
cijele Europe.<br />
Poticaj drugima<br />
Na trodnevnoj konferenciji,<br />
održanoj na Filozofskom fakultetu,<br />
40 studenata s četiri hrvatska<br />
te čak 13 europskih sveučilišta<br />
imali su izlaganja na temu<br />
engleskog jezika, književnosti,<br />
kulture zemalja engleskog govornog<br />
područja, prevođenja te<br />
poučavanja engleskog kao stranog<br />
jezika. Za svoja izlaganja ti<br />
studenti dobit će napomenu da<br />
su objavljivani autori.<br />
"To im može biti i u životopisu<br />
jednog dana pri prijavi za posao<br />
ili za njihovu akademsku karijeru",<br />
rekla je Sunčana Sinković,<br />
voditeljica konferencije. Ovakav<br />
se sajam održao i prošle godine,<br />
ali u dosta manjem opsegu, dok<br />
ga je ovaj put obilježila velika<br />
posjećenost. Najveće zasluge<br />
pripadaju Klubu studenata anglistike<br />
koji je uspio sam organizirati<br />
ovako velik događaj za<br />
nekoliko mjeseci, uz financijsku<br />
IVONA MIKULČIĆ<br />
'Ponekad je bilo naporno<br />
uskladiti obveze na fakultetu<br />
s organiziranjem<br />
konferencije, ali u konačnici<br />
ovo je rezultat marljiva<br />
rada i želje da svojim radom<br />
poboljšamo kvalitetu studiranja',<br />
rekao je Ivica Jeđud,<br />
predsjednik Kluba studenata<br />
anglistike<br />
podršku fakulteta.<br />
"S obzirom na to da smo svi<br />
studenti, ponekad je bilo naporno<br />
uskladiti obveze na fakultetu<br />
s organiziranjem konferencije,<br />
ali u konačnici ovo je rezultat<br />
marljiva rada i želje da svojim<br />
radom poboljšamo kvalitetu studiranja,<br />
ali i umrežavanja studenata<br />
i institucija", komentirao je<br />
Ivica Jeđud, predsjednik Kluba.<br />
Sama poanta konferencije<br />
jest, prema riječima voditeljice,<br />
približavanje akademskog svijeta<br />
studentima.<br />
"Nije fakultet dovoljan samo<br />
za učenje, kolokvije i pisanje<br />
seminara nego je poanta da studenti<br />
nađu svoj neki interes, da<br />
uživaju u onome što studiraju i<br />
da svojim kolegama pokažu da<br />
se mogu sjetiti nečega novoga i<br />
inovativnoga", rekla je Sinković<br />
te dodala kako vjeruje da će ova<br />
konferencija postati godišnja<br />
tradicija.<br />
Marina Grubišić, docentica<br />
anglistike na Filozofskom fakultetu,<br />
rekla je da je ova konferencija<br />
pun pogodak za Klub te da<br />
se nada kako će ovo biti poticaj<br />
drugim studentskim udrugama<br />
da se tako aktiviraju.<br />
Prepoznat potencijal<br />
Osim studenata izlagača na<br />
konferenciji su sudjelovali profesor<br />
dr. sc. Mateusz-Milan<br />
Stanojević i profesorica dr. sc.<br />
Nataša Pavlović sa Filozofskog<br />
fakulteta, te profesor dr. sc.<br />
Vladimir Brljak sa Sveučilišta u<br />
Cambridgeu. Organizacije poput<br />
British Councila, Oxford University<br />
Pressa Croatia te Hrvatskog<br />
udruženja profesora engleskog<br />
jezika prepoznale su potencijal<br />
konferencije te postale partneri<br />
u njenoj realizaciji. O svojim<br />
dojmovima ispričala nam je Dunja<br />
Karem, studentica anglistike<br />
koja je odslušala nekoliko predavanja<br />
na konferenciji.<br />
"Većinom sam nastojala poslušati<br />
TOEFL sekciju predavanja,<br />
neki predavači su me oduševili<br />
više, neki manje. Osobito me<br />
se dojmila studentica iz Mađarske<br />
koja je govorila o metodama<br />
učenja i poučavanja stranih jezika<br />
osoba s disleksijom", rekla je<br />
Dunja.
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Studentski život 5<br />
Kupovanje radova Usluga nije legalna, ali ju pojedinci otvoreno komercijaliziraju - za sada bez posljedica<br />
Akademsko nepoštenje otvorilo<br />
prostor za biznis i prevare<br />
Tekst: Anđela Svirčić<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Bolonjski sustav donio je<br />
studentima nove obveze,<br />
a jedna od njih je i<br />
redovno pisanje seminara.<br />
S jedne strane su oni koji<br />
za pisanje seminara ili nemaju<br />
dovoljno vremena ili su lijeni, a<br />
s druge strane cvate biznis svima<br />
onima koji nude usluge pisanja<br />
seminara i završnih radova za<br />
novac te se sve češće oglašavaju<br />
preko stranica kao što su Njuškalo.hr<br />
ili Facebook. Oni izrađuju<br />
vlastite profile za tu svrhu ili<br />
ih preporučuju prijatelji i ljudi<br />
koji su bili zadovoljni uslugom.<br />
Studentica Filozofskog fakulteta,<br />
Anamarija, kaže da je nekoliko<br />
puta platila za seminar u<br />
nedostatku vremena zbog ispita,<br />
ali ih, priznaje, nije imala ni volje<br />
pisati.<br />
Za 15 stranica 200 kuna<br />
"U jednu ruku plaćanje seminara<br />
je dobro pogotovo ako netko<br />
nema vremena, na primjer,<br />
zbog posla, ali s druge je strane<br />
loše zato što je neodgovorno<br />
i student ne nauči više o tom<br />
određenom gradivu koje je ipak<br />
korisno za struku", smatra ona.<br />
Dodala je i da je za seminar najviše<br />
platila otprilike 200 kuna za<br />
15 stranica.<br />
Oni studenti koji se odluče za<br />
plaćanje seminara trebaju također<br />
znati da bi mogli ostati bez<br />
novca koji su možda mukotrpno<br />
zaradili. Studentica Monika nam<br />
je ispričala kako je jednom zamalo<br />
bila prevarena.<br />
"Bila sam u stisci s vremenom<br />
Potražnja je očito velika. Naplaćuje se<br />
po karticama teksta, broju stranica ili po<br />
dogovoru, ovisi o osobi<br />
'Biznis' pisanja radova sve se izravnije oglašava i na društvenim mrežama<br />
i prvi put sam odlučila platiti za<br />
seminar. Netko je stavio oglas<br />
na grupi na Facebooku 'Tražim/<br />
nudim studentski posao' da pišu<br />
seminare i da su iskusni", ispričala<br />
nam je Monika dodavši<br />
Ministarstvo obrazovanja<br />
u Velikoj Britaniji razmatra<br />
sve strože mjere za plagiranje<br />
- kao što je upisivanje u<br />
kriminalni dosje<br />
kako se javila u očaju iako je bila<br />
sumnjičava.<br />
"Osoba kojoj sam se javila me<br />
požurivala i očekivala da uplatim<br />
novac za sat vremena preko<br />
Tiska pa sam odustala, a poslije<br />
sam vidjela kako je netko upozorio<br />
da se radi o prevarantu",<br />
rekla je Monika.<br />
Potražnja je ipak očigledno velika.<br />
Naplaćuje se po karticama<br />
teksta, broju stranica ili prema<br />
dogovoru. Studenti koji traže<br />
takvu vrstu usluge uglavnom se<br />
opravdavaju nedostatkom vremena<br />
ili seminare jednostavno<br />
ne smatraju toliko važnim faktorom<br />
za fakultetsko obrazovanje.<br />
Međutim, istina je kako su<br />
neki studenti preopterećeni obvezama,<br />
pogotovo oni koji uz<br />
fakultet i rade za opstanak ili za<br />
džeparac, a poslodavci nemaju<br />
uvijek razumijevanja. Pisanje<br />
seminara zahtijeva mnogo vremena,<br />
ali treba uzeti u obzir i to<br />
da je danas uz pomoć interneta<br />
mnogo lakše pronaći materijal<br />
i literaturu nego što je to bilo<br />
prije dvadeset godina. Dokaz da<br />
problem s pisanjem akademskih<br />
radova ide i izvan Lijepe Naše,<br />
pokazuje činjenica da Ministarstvo<br />
obrazovanja u Velikoj Britaniji<br />
razmatra sve strože mjere za<br />
plagiranje - kao što je upisivanje<br />
u kriminalni dosje.<br />
'Usluge' u paketu<br />
Pa opet, čini se da nikakve<br />
sankcije za pisanje bilo kakvih<br />
radova većinu u našoj zemlji ne<br />
zabrinjavaju. Zanimljivo je da<br />
je osnovana i "tvrtka" Virtus Intellecta<br />
koja, među ostalim, nudi<br />
uslugu profesionalnog pisanja<br />
seminarskih, diplomskih radova<br />
i disertacija, a pokrenulo ju je<br />
nekoliko diplomiranih ekonomista.<br />
Sudeći prema njihovoj internetskoj<br />
stranici oni su online<br />
urednički servis, a klijenti su im<br />
vlasnici malih i srednjih poduzeća,<br />
ljudi koji poboljšavaju životopis<br />
te studenti.<br />
Na stranici je dostupan i cjenik<br />
usluga pa tako jedan Akademski<br />
paket od dva seminarska<br />
rada na godinu od deset stranica<br />
s tri reference po stranici iznosi<br />
999 kuna.<br />
Slučajevi su za<br />
sankcije, ali su<br />
teško dokazivi<br />
Na Grafičkom fakultetu u Zagrebu<br />
još nisu imali zabilježen<br />
slučaj kupnje seminara. No ako<br />
se to dogodi, student bi bio<br />
sankcioniran u skladu s pravilnicima<br />
i normama koje propisuje<br />
Sveučilište u Zagrebu. "Pravilnik<br />
o stegovnoj odgovornosti koji je<br />
na snazi na Grafičkom fakultetu<br />
definira taj čin kao teži prijestup<br />
te bi bio prijavljen Stegovnom<br />
povjerenstvu", objasnio nam je<br />
Miroslav Mikota, prodekan za<br />
nastavu.<br />
Prodekanica za nastavu i<br />
studente Fakulteta političkih<br />
znanosti Marta Zorko izdvojila je<br />
slučaj dvoje Erasmus studenata,<br />
no kako se radilo o navodnim<br />
tvrdnjama nije bilo osnove za<br />
pokretanje postupka. Na stegovnom<br />
postupku završilo je dvoje<br />
studenata, ali za prepisivanje<br />
na ispitu i plagiranje dijela<br />
seminara. Zorko je istaknula<br />
kako je "teško provesti bilo<br />
kakvu proceduru bez dokaza,<br />
odnosno seminar mora stvarno<br />
biti kupljen uz dokaz o kupnji i<br />
predan profesoru". Zbog tih teškoća<br />
ovakav način akademskog<br />
nepoštenja još nije zabilježen ni<br />
sankcioniran na FPZG-u.<br />
Dogovori obično nastaju putem<br />
lažnih profila<br />
Hrvatski studiji U sjeni studentskih prosvjeda privatni sporovi<br />
HS tužili zbog otkaza i zaustavljenog natječaja<br />
Tekst: Ivor Kruljac<br />
Foto: Dorian Višnjić/<strong>Global</strong><br />
U<br />
turbulentnom stanju na<br />
Hrvatskim studijima,<br />
zbog promjene statusa<br />
u sveučilišni odjel i pokušaja<br />
ukidanja kvote za filozofe, sada<br />
su se pojavile i privatne tužbe<br />
pojedinih predavača koji tvrde<br />
da je HS kršio procedure i pravila<br />
pri zapošljavanju.<br />
"Motivacija za podnošenje<br />
tužbe mi je bio potpisani<br />
aneks ugovora o radu u kojem<br />
stoji kako sam zaposlenik<br />
HS-a do raspisivanja i okon-<br />
'Ljudi imaju pravo na svoje prigovore i dobili su<br />
odgovore', tvrdi voditelj HS-a Mario Grčević<br />
čanja natječajnog postupka<br />
za poslijedoktoranda", rekao<br />
je Bruno Pušić, bivši predavač<br />
metodike na HS-u. "U trenutku<br />
kada su mi poslali obavijest<br />
o prestanku radnog odnosa, ti<br />
uvjeti iz aneksa još nisu nastupili",<br />
objasnio je Pušić zašto<br />
je angažirao odvjetnika, smatrajući<br />
da je otkaz dobio neopravdano.<br />
Tužbu je podnio i<br />
Dušan Dožudić zbog natječaja<br />
za posao na koji se prijavio, a<br />
koji je njegov odvjetnik ocijenio<br />
"izrazito upitnim".<br />
"Potkraj 2015. Hrvatski studiji<br />
uz pisanu suglasnost Ministarstva<br />
znanosti, obrazovanja<br />
i sporta te rektora Damira<br />
Borasa raspisali su natječaj za<br />
radno mjesto docenta na Odjelu<br />
za filozofiju na neodređeno<br />
vrijeme", kazao je Dožudić,<br />
koji se na natječaj prijavio i<br />
komisija ga je odabrala kao<br />
najboljeg kandidata. Trebao je<br />
održati nastupno predavanje<br />
što je bio zadnji uvjet natječaja,<br />
a na njega je čekao mjesecima.<br />
Kad ga je napokon održao<br />
i ono je pozitivno ocijenjeno,<br />
rektor je povukao suglasnost<br />
za to radno mjesto. Stoga Dođudić<br />
uz tužbu od Sveučilišta<br />
očekuje da nakon više od godinu<br />
dana, kako kaže, obrazloži i<br />
pravno potkrijepi svoje odluke.<br />
"Ljudi imaju pravo na svoje<br />
prigovore i dobili su odgovore",<br />
tvrdi voditelj HS-a Mario<br />
Grčević i napominje da HS<br />
radi prema zakonu i kako misle<br />
da je najbolje. Od rektora<br />
i službe za odnose s javnošću<br />
Sveučilišta, na koju su nas<br />
uputili u pravnoj službi, nismo<br />
dobili odgovor na upit o tim<br />
slučajevima.
6 Studentski život<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
studentsk@psiha<br />
prof. psih. Ivana Mrgan<br />
kognitivno-bihevioralna<br />
terapeutkinja<br />
Centar za osobni<br />
razvoj Apsiha<br />
E-mail: ivana@apsiha.hr<br />
Bajka o<br />
perfekcionizmu<br />
Kao i svaka bajka, i ova je ispunjena<br />
mitovima. Tako će većina<br />
perfekcionista isticati kako je<br />
postigla uspjeh upravo zbog visokih<br />
kriterija za svoju izvedbu i<br />
rezultate: "Nikad ne bih završio<br />
povijest da nisam učio i fusnote."<br />
Nažalost, činjenica je da,<br />
kad je riječ o jednakim kompetencijama,<br />
perfekcionisti postižu<br />
slabiji uspjeh nego neperfekcionisti.<br />
S druge strane, perfekcionisti često<br />
imaju teškoća s poštivanjem<br />
rokova i odgađanjem jer im ništa<br />
što rade nije dovoljno dobro pa<br />
stalno prolongiraju započinjanje,<br />
ali i završavanje zadatka:<br />
"Nisam znao ovo pitanje. Možda<br />
da još jednom prođem cijelo gradivo."<br />
Ukratko, perfekcionizam<br />
se tiče niza samoporažavajućih<br />
misli i ponašanja povezanih s<br />
postavljanjem nerealno visokih<br />
ciljeva i standarda izvedbe.<br />
U novije se vrijeme promiče ideja<br />
kako nije sav perfekcionizam<br />
loš i nepoželjan. Kako znati da<br />
je riječ o negativnom perfekcionizmu?<br />
Iznimna samokritičnost i<br />
usmjerenost na vlastite pogreške<br />
ono je što čini razliku i dugoročno<br />
negativno utječe na mentalno<br />
zdravlje i psihološku fleksibilnost.<br />
Ideje poput "Pogreška je<br />
neuspjeh." ili "Ako nije savršeno,<br />
ništa ne valja." te ponašanja poput<br />
stalna provjeravanja, kontroliranja,<br />
ulaganja iznimna truda ili<br />
potpuna izbjegavanja održavaju<br />
negativni perfekcionizam.<br />
Ako ste se prepoznali u tekstu,<br />
u nastavku je nekoliko smjernica<br />
kako obuzdati perfekcionizam:<br />
1. Važite i izbjegavajte mišljenje<br />
"sve ili ništa" - naučite razlikovati<br />
važne i manje važne zadatke.<br />
2. Postavljajte realne ciljeve i podijelite<br />
ih u manje korake - uvedite<br />
malu nagradu na svakom od<br />
njih.<br />
3. Osvijestite svoje krute ideje<br />
vezane uz uspjeh i postignuće<br />
- preispitajte ih i ponovno procijenite.<br />
4. Pokušajte uložiti manje od<br />
100 posto - eksperimentirajte sa<br />
standardima i pratite ishode.<br />
5. Usmjerite se na proces, a ne<br />
samo na rezultat – bit ćete opušteniji<br />
i aktivnije uključeni pa će i<br />
rezultati biti bolji.<br />
6. Slavite svoje pogreške - pokušajte<br />
razmišljati o pogreškama<br />
kao o novom učenju, a ne neuspjehu.<br />
7. Redovito pratite svoj napredak<br />
- osvijestite prednosti ublažavanja<br />
perfekcionizma.<br />
Strani jezici Uz standardne, sve su brojnije i poduke manje zastupljenih kultura<br />
Konfucijev institut uz jezik poučava<br />
i kaligrafiju, kulinarstvo...<br />
Tekst: Ana Roksandić<br />
Foto: Lucija Adžić/<strong>Global</strong><br />
Na svijetu danas postoji<br />
oko 7120 jezika,<br />
a unutar hrvatskog<br />
obrazovnog sustava<br />
najčešći su engleski i njemački<br />
jezik. Tako da do trenutka kada<br />
upišu studij, hrvatski studenti<br />
poznaju i govore barem jedan<br />
strani jezik. U Hrvatskoj se<br />
najčešće uče drugi europski jezici,<br />
neovisno o tome koliko su<br />
blizu ili daleko zemlje njihova<br />
izvora, no Konfucijev institut<br />
Sveučilišta u Zagrebu nudi<br />
prigodu studentima da nauče<br />
jezik kojim govori najviše ljudi<br />
na svijetu. Naime, kineski jezik<br />
govori oko milijardu i 197<br />
milijuna ljudi.<br />
Izvorni govornici<br />
Konfucijev institut Sveučilišta<br />
u Zagrebu upisuje nove polaznike<br />
na tečajeve kineskoga<br />
jezika dva puta na godinu, u<br />
rujnu i u veljači. Jedan semestar<br />
ima ukupno 70 školskih<br />
sati, a po položenom ispitu polaznici<br />
dobivaju potvrdu o završenom<br />
stupnju. Nastava se<br />
održava na engleskom jeziku<br />
jer su profesori izvorni kineski<br />
govornici. Ako se dodatno<br />
zainteresirate za kinesku kulturu,<br />
Konfucijev institut provodi<br />
i brojne druge programe<br />
Kamo na Erasmus?<br />
Tekst: Matea Jurina<br />
musovcima, a za stan treba izdvojiti<br />
250 do 300 eura, što se<br />
ne razlikuje mnogo od troškova<br />
u Zagrebu. Naravno, cijene variraju<br />
od grada do grada. Studirati<br />
se može na engleskom, ali<br />
i na grčkom ako ga netko već<br />
zna ili možda želi usavršiti. Većina<br />
Grka govori engleski tako<br />
da problema u komunikaciji<br />
uglavnom nema. Studentima<br />
na razmjeni nudi se i mogućnost<br />
upisa tečaja grčkog te da<br />
GRČKA Zemlja koja mami studente s 11 sveučilišta<br />
Studij u prijestolnici zabave<br />
Grčka, kao jedno od najpopularnijih<br />
turističkih<br />
odredišta, sa svojim<br />
predivnim otocima, oazama te<br />
mnogim znamenitostima priziva<br />
mlade sa svih strana svijeta.<br />
Za one studente koji ipak odluče<br />
neko vrijeme provesti tamo<br />
i studirajući uz knjigu, ova zemlja<br />
nudi jedanaest sveučilišta.<br />
Grčka je jedina država u Europi<br />
koja zakonom ne dopušta<br />
formiranje privatnih fakulteta,<br />
a oni koji i postoje u toj zemlji<br />
uglavnom su američki. Studenti<br />
koji se odluče doći na razmjenu<br />
imaju opciju studiranja<br />
jedino na državnim fakultetima.<br />
Za sve studente iz zemalja<br />
Europske unije školarina je besplatna.<br />
Što se tiče smještaja, sobe u<br />
domovima nisu dostupne eraz-<br />
Na Filozofskom fakultetu moguće je naučiti<br />
engleski, njemački, francuski, ruski, španjolski,<br />
talijanski, nizozemski ili švedski<br />
za djecu, mlade i odrasle. Primjerice,<br />
možete se prijaviti na<br />
radionice kineske kaliografije,<br />
kineskog slikarstva ili kineskog<br />
kulinarstva. Tu su i internetski<br />
tečajevi, ako ne možete<br />
fizički do Savske 25 gdje je<br />
institut u Zagrebu. Osim u Zagrebu,<br />
Konfucijev institut ima<br />
svoje podružnice u Varaždinu,<br />
Rijeci, Splitu i Dubrovniku.<br />
Filozofski fakultet također<br />
nudi prigodu za učenje stranih<br />
jezika. Cijena početnih<br />
Konfucijev institut ima svoje<br />
podružnice u Varaždinu,<br />
Rijeci, Splitu i Dubrovniku, a<br />
nudi i internetske tečajeve<br />
tečajeva je 1390 kuna za 70<br />
sati nastave, a može se naučiti<br />
engleski, njemački, francuski,<br />
ruski, španjolski, talijanski,<br />
tako postanu bogatiji za jedan<br />
jezik.<br />
Atena i Solun dva su glavna<br />
grada za studiranje u Grčkoj<br />
jer je tamo najviše fakulteta i<br />
sadržaja za mlade. Najveće je<br />
Aristotle University of Thessaloniki<br />
u Solunu. Alka Lončar,<br />
Većina Grka govori engleski<br />
tako da problema u komunikaciji<br />
uglavnom nema<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
nizozemski ili švedski. Izvan<br />
sastavnica Sveučilišta u Zagrebu,<br />
također se pružaju mnoge<br />
mogućnosti. Primjerice, ako<br />
želite naučiti slovenski možete<br />
se obratiti slovenskoj nacionalnoj<br />
manjini u Zagrebu, točnije<br />
slovenskom domu. U Masarykovoj<br />
13 nastava je svakog<br />
ponedjeljka po dva školska<br />
sata.<br />
Drugi jezici<br />
Švedski je također jedan jezik<br />
koji nije moguće naći na<br />
baš svakom popisu tečajeva<br />
stranih jezika. Iznimka je pak<br />
EdukaCentar u ulici Petra Preradovića<br />
39, a ima i svoju podružnicu<br />
u Splitu. Uči se 60<br />
školskih sati u grupi, u blokovima<br />
po dva školska sata.<br />
Ako je netko pod utjecajem<br />
turskih sapunica pak poželio<br />
naučiti turski jezik, u Zagrebu<br />
postoji i ta opcija, u školi stranih<br />
jezika Duga. Tečaj turskog<br />
utemeljen je na razgovoru i<br />
pomaže da se polaznici uspješno<br />
snađu u svakodnevnim situacijama.<br />
Osim tečaja jezika,<br />
moguće je i upoznati se s tradicijom<br />
i običajima ove zemlje.<br />
Svakome tko želi naučiti neki<br />
drugi jezik od onih "uobičajenih"<br />
mogućnosti su ipak dostupne,<br />
samo to treba željeti i<br />
- imati dovoljno novca u novčaniku.<br />
studentica starogrčkog i latinskog<br />
jezika na Filozofskom<br />
fakultetu, trenutačno je na<br />
razmjeni upravo na tom Sveučilištu<br />
te je vrlo zadovoljna.<br />
"Profesori su jako pristupačni<br />
studentima na razmjeni i voljni<br />
pomoći oko gradiva i administrativnih<br />
stvari", kaže Alka.<br />
Velika je prednost besplatna<br />
menza koju mogu koristiti<br />
svi studenti na tom Sveučilištu<br />
jer je to ipak velika olakšica za<br />
studentski džep. Što se tiče zabave<br />
i izlazaka, toga sigurno ne<br />
nedostaje.<br />
"Grčka je prije nekoliko godina<br />
proglašena prijestolnicom<br />
zabave za mlade i mogu reći s<br />
punim pravom da i je tako",<br />
zaključila je Alka. Možda nije<br />
u prvih pet odredišta koje studenti<br />
odabiru za razmjenu, ali<br />
Grčka svakako može ponuditi<br />
bogato iskustvo.
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Srednja 7<br />
Studiranje u inozemstvu Besplatni studiji te bolji uvjeti i dalje mame naše mlade<br />
U Danskoj svakom studentu 5000<br />
kuna 'džeparca' na mjesec<br />
Tekst: Anamarija Dukši<br />
Čak 8700 mladih iz Hrvatske<br />
studira u inozemstvu.<br />
U potrazi za<br />
boljim obrazovanjem i<br />
sigurnim poslom, mladi najčešće<br />
odlaze u Austriju, Sloveniju<br />
ili u skandinavske zemlje. Tamo<br />
odlaze i zbog besplatnog studija.<br />
Diplome su priznatije, a veće su<br />
i šanse za zapošljavanje u struci.<br />
Komunikativan i ambiciozan,<br />
Matej Pergl svoju sreću pronašao<br />
je u Danskoj. Naime, od<br />
2016. godine studira tamo i iznimno<br />
je zadovoljan životom na<br />
sjeveru Europe. Upisao je studij<br />
marketinga i menadžmenta na<br />
VIA sveučilištu u gradu Horsensu.<br />
Prije upisa na VIA sveučilište,<br />
studirao je na Ekonomskom<br />
fakultetu u Zagrebu. Od prijateljice<br />
je doznao za studij u Danskoj.<br />
Poslije mu je prijatelj koji<br />
studira u Danskoj dao mnogo<br />
pozitivnih informacija o studiranju<br />
tamo.<br />
Postupak prijave<br />
Do VIA sveučilišta došao je<br />
preko BHV education, agencije<br />
koja na temelju razgovora i testiranja<br />
daje prijedlog o najboljem<br />
izboru studija. Za prijavu na<br />
danski fakultet potrebno je bilo<br />
sve ocjene s državne mature pre-<br />
Na predavanja nam dolaze razne kompanije s kojima zajedno rješavamo<br />
probleme. Velik je fokus na budućnosti, a to je najpozitivnije od svega,<br />
kaže Matej Pergl koji studira na sjeveru Europe<br />
Fakulteti<br />
određuju uvjete<br />
upisa, a<br />
time i koji je<br />
test o poznavanju<br />
engleskog<br />
jezika<br />
potrebno<br />
polagati -<br />
Oxford standardized<br />
test, TOEFL<br />
ili IBT<br />
vesti na danski jezik. Pergl navodi<br />
kako je to dosta težak proces.<br />
"Mnogo je lakše studije u inozemstvu<br />
potražiti preko agencija<br />
koje se isključivo time bave",<br />
savjetovao je Pergl. Njemu je za<br />
prijavu bilo potrebno napisati<br />
motivacijsko pismo, odraditi<br />
intervju preko Skypa i položiti<br />
Oxford standardized test. Tim<br />
testom potvrđuje se poznavanje<br />
engleskog jezika. Ono mora biti<br />
na razini iznad prosjeka (B2 razina).<br />
Postoji i TOEFL iBT test<br />
koji je priznatiji nego Oxford<br />
standardized test. Fakultet je taj<br />
koji određuje uvjete upisa i koji<br />
je test potrebno polagati.<br />
"Cijelo se školovanje u Danskoj<br />
percipira drukčije", tvrdi<br />
Pergl. Kaže da se fakultet u Danskoj<br />
više fokusira na praktične<br />
zadatke. Na predavanja im dolaze<br />
razne kompanije s kojima<br />
zajedno rješavaju probleme. Velik<br />
je fokus na budućnosti, što je<br />
Perglu najpozitivnije od svega.<br />
U Danskoj je životni standard<br />
na visokoj razini pa većina ljudi<br />
ne studira, iako je studij besplatan.<br />
Zbog toga postoji novčana<br />
potpora od 5000 kuna na mjesec<br />
koja se dodjeljuje studentima.<br />
Pergl studira i istodobno<br />
radi. Radi u skladištu, a prosječna<br />
mjesečna plaća je oko 10.000<br />
kuna. Studentski poslovi su<br />
uglavnom fizički, a djevojke najčešće<br />
rade kao spremačice.<br />
"Stranim studentima je teško<br />
pronaći neki drugi posao, uglavnom<br />
zbog nepoznavanja danskog<br />
jezika", tvrdi Pergl.<br />
Otvoreniji pogled na svijet<br />
Vrijeme u Danskoj je često<br />
kišovito i oblačno, što može biti<br />
deprimirajuće. Pergl tvrdi da<br />
vrijeme dosta utječe na ljude<br />
koji su tek došli u potrazi za boljim<br />
životom. Najčešće postanu<br />
depresivni i izgube motivaciju.<br />
No njemu to nije bila prepreka<br />
pošto se nikad nije mogao poistovjetiti<br />
s Hrvatskom. Dansko<br />
je društvo dosta zatvoreno i<br />
uglavnom se svi drže skupa.<br />
"Oni su jako čudan narod,<br />
prema mojem mišljenju", kaže<br />
Pergl. Od kad je u Danskoj, ima<br />
samo jednog prijatelja koji je<br />
Danac. Međutim, ne druže se<br />
pretjerano. Uglavnom ima prijatelje<br />
koji su također došli tamo<br />
studirati iz drugih zemalja. Studiranje<br />
na sjeveru Europe donijelo<br />
mu je otvoreniji pogled na<br />
svijet. Smatra da je postao obzirniji<br />
prema drukčijim ljudima,<br />
običajima i kulturama.<br />
fakulteti na pladnju<br />
studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove<br />
NUTRICIONIZAM<br />
(Prehrambeno-biotehnološki fakultet)<br />
MAGDALENA MERKAŠ: Nutricionizam<br />
je pojam koji se danas dosta<br />
spominje, pa tako raste i popularnost<br />
ovog studija. Dobar je izbor za sve<br />
koje zanima rad u laboratoriju, analiziranje<br />
namirnica, planiranje prehrane<br />
za različite dobne i spolne skupine.<br />
Nutricionizam uključuje znanja iz<br />
mnogih područja pa tako i osnovno<br />
znanje anatomije, psihologije i prava.Također, faks dosta vremena<br />
posvećuje sportskim aktivnostima kao što je Tehnologijada. Diploma<br />
nije nedostižna, no ovaj fakultet zahtijeva dosta rada i mnogo<br />
vremena provedenog na faksu te odlično znanje kemije.<br />
DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA<br />
(Grafički fakultet)<br />
FOTO: GRAFIČKI FAKULTET<br />
LUKA DRAŽETIĆ: Na grafičkom<br />
fakultetu se uči sve što<br />
je vezano za dizajn i tehnologiju.<br />
Naučit ćete kako izraditi<br />
fotografije iz filma, kako<br />
koristiti Adobeove programe,<br />
kako izraditi svoju igricu i još<br />
mnogo stvari koje su vezane<br />
uz grafičku tehnologiju i<br />
dizajn. Dodatan plus grafičkom<br />
fakultetu je taj što i dalje<br />
imaš vremena za spavanje i<br />
društveni život.<br />
FOTO: PBF<br />
FOTO: PMF<br />
SOCIJALNA PEDAGOGIJA<br />
(Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet)<br />
IVANA REBERNJAK: Znanstvena je to disciplina<br />
koja se koristi spoznajama iz različitih<br />
znanstvenih grana. Temelj socijalne pedagogije<br />
je bavljenje problemima u ponašanju<br />
(PUP). Socijalni pedagog sudjeluje u prevenciji,<br />
prepoznavanju i tretmanu PUP-a. Ljudi naše<br />
struke mogu se zaposliti u raznim ustanovama<br />
i na raznim područjima, primjerice na policiji ili<br />
sudu, u zatvorima, školama ili bolnicama. Smatram<br />
da je to jedna od najljepših i najhumanijih<br />
profesija jer zahtijeva mnogo ulaganja u samog<br />
sebe i žrtvovanja s ciljem da se pomogne<br />
drugoj osobi da poboljša život.<br />
GEOFIZIKA<br />
(Prirodoslovno-matematički fakultet)<br />
FOTO: EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET<br />
SARAH IVUŠIĆ: Ako volite fiziku i matematiku, a<br />
programiranje vam nije mrsko te vas zanimaju fizikalni<br />
procesi u atmosferi (meteorologija), oceanima (fizička<br />
oceanografija) i čvrstoj Zemlji (seizmologija), onda je<br />
geofizika pravi odabir. Studij je poprilično zahtjevan, no<br />
izuzetno zanimljiv. Nakon završetka studija geofizičari<br />
ne ostaju dugo nezaposleni, bilo da žele ostati raditi<br />
na sveučilištu ili znanstveno-istraživačkom institutu,<br />
službama poput DHMZ-a, Seizmološke službe ili pak u<br />
industriji. Nerijetko su zaposleni i kao programeri.
8 Društvo<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Tekst: Tamara Horvat<br />
Zvoneći na vrata potpunom<br />
strancu, mladi<br />
Zagrepčanin umalo je<br />
pozvan na spoj. To ne<br />
bi bilo čudno da nije riječ o dostavljaču<br />
pizze s jedne strane<br />
i transseksualnom mladiću u<br />
ženskom ogrtaču, nalakiranih<br />
noktiju i duboka glasa koji je<br />
jedini otkrivao naznake muškosti.<br />
Posao dostavljača sve je<br />
samo ne dosadan i monoton,<br />
a obavljajući ga, nikad ne znate<br />
tko je s druge strane vrata i<br />
čeka vašu dostavu ili pak nešto<br />
drugo - tvrde ljudi koji taj posao<br />
rade.<br />
Dostave biciklom<br />
Iako se može lako zaključiti<br />
da dostavljači po cijeli dan jure<br />
gradom dostavljajući hranu,<br />
sljedeći primjeri dokazuju da<br />
se prilikom dostava zaista nagledaju<br />
svega. Obiteljske svađe,<br />
manjak novca i atipični ljudi<br />
nisu rijetkost za dostavljače<br />
koji se na svakodnevnoj bazi<br />
susreću s takvim situacijama.<br />
Nije rijetkost ni vožnja automobila<br />
iz prošlog stoljeća, pa je<br />
tako mladi dostavljač iz Zagreba<br />
14 sati na dan, koliko mu je<br />
trajala smjena, bio vozač automobila,<br />
točnije - krntije iz 1996.<br />
godine. Naime, niti jedan od<br />
automobila njegova šefa kojima<br />
je dostavljao nije bio tehnički<br />
ispravan te mladića ne čudi pomisao<br />
da je šef imao jake veze<br />
na tehničkom pregledu vozila.<br />
Zbog neispravnosti prijevoznih<br />
sredstava zamalo se dogodila<br />
automobilska nesreća. Kako<br />
bi izbjegao tužbu, šef je ovog<br />
mladog dostavljača odlučio promaknuti<br />
u voditelja, nakon što<br />
ŽIVOT DOSTAVLJAČA Čari posla - na vratima ih dočekivali goli, pijani i napušeni<br />
Studentice se<br />
htjele 'trampiti' za<br />
besplatnu pizzu<br />
Kako bi prikrio potencijalnu nesreću zbog tehnički neispravnog vozila<br />
koje je dostavljač vozio u svojim 14-satnim smjenama, poslodavac je tog<br />
dostavljača 'nagradio' unapređenjem u voditelja<br />
se vratio s bolovanja. Ali mladića<br />
to nije uspjelo zadržati na poslu<br />
te je već nakon dva mjeseca dao<br />
otkaz u potrazi za boljim poslom<br />
s ispravnim vozilom.<br />
Slično je doživio i Matej, koji<br />
je također radio kao dostavljač.<br />
On je dostavu po Zagrebu<br />
obavljao svojim biciklom te<br />
ističe da je zbog takvih uvjeta<br />
često uništavao vlastitu odjeću<br />
i obuću. Bivši dostavljač Nikola<br />
također je vodio borbu s dostavom<br />
hrane. Vožnje skuterom<br />
kroz kišni Zagreb ne želi se ni<br />
Dok dostavljači<br />
'serviraju' narudžbe na<br />
vrata, i njima se svašta<br />
zna 'servirati'<br />
prisjećati, ali kaže da su nekoliko<br />
puta doslovno sletjeli s ceste<br />
jer su se vozili po snijegu i na<br />
niskim temperaturama.<br />
Spremnost na sve<br />
Matej se osim kao dostavljač<br />
okušao i kao babysitter. Naime,<br />
pri dostavi hrane majci<br />
s djetetom ostao je pričuvati<br />
bolesnog dječaka od tri-četiri<br />
godine jer je majka otišla razmijeniti<br />
200 kuna da bi mogla<br />
platiti dostavu. Briga o djetetu<br />
potrajala je desetak minuta,<br />
a dostavljač ga zapravo nije,<br />
kako kaže, ni pogledao.<br />
Dostavljači se susreću i s<br />
osobama koje uz sebe uopće<br />
nemaju novca. Tada su, kako<br />
Vožnje skuterom kroz kišni<br />
Zagreb bivši dostavljač Nikola<br />
se ne želi niti prisjećati,<br />
no kaže da su nekoliko puta<br />
doslovno sletjeli s ceste jer<br />
su se vozili po snijegu i na<br />
niskim temperaturama<br />
nam kažu, dužni iz vlastitog<br />
džepa nadoplatiti za dostavljenu<br />
hranu. Kao dostavljač<br />
Nikola je imao prigodu<br />
upoznati mnoge<br />
zanimljive ljude. Neki<br />
od njih su mu na Sigečici<br />
i u Folnegovićevu naselju<br />
vrata otvarali pijani, goli,<br />
bosi, napušeni i sa stavom<br />
da odbijaju platiti dostavljenu<br />
hranu, dok su mu neke studentice<br />
ponudile - sebe kao trampu<br />
za dostavu.<br />
Zadar<br />
Prvi Sajam stipendija u Dalmaciji<br />
Više od 25 izlagača iz Hrvatske i osam zemalja Europe i Sjeverne<br />
Amerike predstavili su svoje programe stipendiranja i<br />
studijske programe na prvom Sajmu stipendija i visokog obrazovanja<br />
u Zadru, održanom 16. svibnja u klubu Arsenal. To<br />
je ujedno i prvi takav sajam u Dalmaciji, a organizirali su ga<br />
Institut za razvoj obrazovanja i Grad Zadar. Posjetitelji su na<br />
sajmu mogli pronaći informacije i usluge ključne za uspješnu<br />
prijavu na stipendije i studijske programe u Hrvatskoj i<br />
inozemstvu, a popratni je program sadržavao radionice na<br />
temu financijskih potpora za studij, povezivanja obrazovanja<br />
i tržišta rada te akademske mobilnosti. Poseban je naglasak<br />
stavljen na predstavljanje stručnih studija na hrvatskim<br />
visokim učilištima, objašnjavanje njihove posebnosti u<br />
odnosu prema sveučilišnim studijima te na predstavljanje<br />
programa stručnih<br />
praksi u različitim<br />
tvrtkama namijenih<br />
studentima stručnih<br />
studija. Nakon Sajma<br />
u Zadru, tradicionalni<br />
Sajam stipendija u<br />
Zagrebu održat će se<br />
17. listopada. Hana<br />
Ivković<br />
EDIN TUZLAK<br />
Osobe s invaliditetom Pristupačnost fakultetima još je mnogima proble<br />
Bez asistenata Martina b<br />
Studentica socijalnog rada u Nazorovoj ima teškoća s motorikom i<br />
slabim vidom, a dolazak na fakultet i pohađanje nastave olakšalo bi joj<br />
postavljanje dodatnih rukohvata i lifta<br />
Tekst: Donatella Pauković<br />
Foto: Dorian Višnjić/<strong>Global</strong><br />
Martina je studentica<br />
i ima cerebralnu paralizu<br />
te samo osam<br />
do deset posto vida. Doći do<br />
fakulteta nije joj lako. Kao<br />
najveću zamjerku ističe neprilagođenost<br />
stuba na ulazu<br />
osobama s invaliditetom. Studentica<br />
je socijalnog rada, a u<br />
Nazorovoj ulici, gdje je njezin<br />
fakultet, na glavnom ulazu ne<br />
postoji rukohvat koji bi studentima<br />
s invaliditetom omogućio<br />
lakše kretanje. U zgradu<br />
njezina fakulteta može se ući<br />
s prednje i stražnje strane, a<br />
samo su na stražnjoj strani<br />
postavljeni rukohvati uz stubište.<br />
Upozoravanje na problem<br />
Koordinatorica za osobe s<br />
invaliditetom Studijskog centra<br />
socijalnog rada, profesorica<br />
Kristina Urbanc kaže da<br />
je za rješavanje bilo kakvog<br />
problema najvažnije upozoriti<br />
na njega. Poziva studente da<br />
joj se jave ako imaju određeni<br />
problem te ističe da im je<br />
"promaknulo postaviti rukohvate<br />
na oba ulaza". Također,<br />
smatra da je problem u tome<br />
što drugi studenti ulaze sa<br />
strane zgrade koja je prilagođena<br />
osobama s invaliditetom.<br />
Martini je velik problem<br />
Jedan od problema je i to<br />
što drugi studenti ulaze na<br />
bočni ulaz koji je prilagođen<br />
osobama s invaliditetom
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Društvo 9<br />
Hostese Djevojke rade preko agencija i na crno, a veliko istraživanje dalo je poražavajuće rezultate<br />
Tretiraju ih kao eskort dame, a<br />
više od pola ih je zlostavljano!<br />
Tekst: Iva Cota, Nera Nikolić,<br />
Anna Klarić<br />
Pošla sam prema WC-u<br />
i na vratima sam srela<br />
jednog starijeg muškarca<br />
koji mi je rekao<br />
da će mi dati 200 kuna budem li<br />
piškila ispred njega. Umrla sam<br />
od straha i od tad više ne radim<br />
kao hostesa, rekla je studentica<br />
Lucija koja je studentski proračun<br />
popunjavala radeći kao<br />
hostesa u noćnim klubovima.<br />
Fizički izgled prioritet<br />
Visoka, vitka i privlačna, uvjeti<br />
su koje moraju zadovoljiti djevojke<br />
i studentice koje uz posao<br />
hostese očekuju laku i brzu zaradu.<br />
Hostese vode rezervacije<br />
u noćnom klubu ili jednostavno<br />
"popunjavaju" klupski prostor,<br />
odnosno glume goste. Djevojke<br />
oglase najčešće pronalaze na internetskim<br />
stranicama, a mogu<br />
se zaposliti i preko agencija,<br />
koje im jamče sigurnost isplate<br />
preko ugovora.<br />
Međutim, zbog brže i jednostavnije<br />
zarade sve se više djevojaka<br />
odlučuje na rad na crno<br />
i u tom slučaju svoj honorar<br />
uglavnom dogovaraju na kraju<br />
večeri. U prosjeku, za posao<br />
hostese na privatnim zabavama<br />
i u noćnim klubovima djevojke<br />
zarade od 150 do 200 kuna. Iako<br />
se taj posao čini vrlo privlačnim,<br />
djevojke se sve više žale na uvjete<br />
i okruženje u kojima rade, te<br />
IVANKLINDIC.INFO<br />
'Čvrsto me uhvatio za ruku i zagrlio tako da me uhvatio za stražnjicu, a<br />
nisam se mogla istrgnuti. Ostali su se smijali', priča jedna hostesa<br />
dolazi do sve češćeg zlostavljanja<br />
na radnom mjestu.<br />
"Čvrsto me uhvatio za ruku<br />
i zagrlio tako da me uhvatio<br />
za stražnjicu, a nisam se mogla<br />
istrgnuti. Ostali su se samo<br />
smijali. Osjećala sam se tako<br />
nemoćno", ispričala je jedna<br />
hostesa. Studentice novinarstva<br />
Fakulteta političkih znanosti<br />
obavile su istraživanje na uzorku<br />
od 700 djevojaka koje se bave<br />
Pravobraniteljici se djevojke ne žale<br />
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže<br />
da do sada nije zaprimila niti jednu pritužbu hostesa, a u svome<br />
radu nije se susrela niti s problematikom isplaćivanja honorara<br />
hostesama na ruke, a ne preko ugovora o radu. Pojašnjava da je<br />
lako pretpostaviti zašto se hostesiranje uvriježeno smatra isključivo<br />
ženskim poslom. "U području zapošljavanja i rada prisutan je<br />
trend da se za određena zanimanja preferira zapošljavanje osoba<br />
određenog spola, pritom je prisutan visok rizik da takva praksa<br />
predstavlja diskriminaciju, što može voditi povredi osobnog dostojanstva",<br />
kaže ona. Tamara Horvat<br />
Samo 23 od<br />
528 hostesa<br />
prijavile su<br />
zlostavljanje<br />
na poslu<br />
policiji<br />
Posjetitelji događanja<br />
i klubova<br />
od hostesa<br />
nerijetko imaju<br />
očekivanja koja<br />
prelaze poslovne<br />
granice<br />
tim poslom i došle su do krajnje<br />
zabrinjavajućih rezultata. Više<br />
od pola ispitanih djevojaka tijekom<br />
je posla doživjela verbalno<br />
zlostavljanje, a na pitanje koliko<br />
je to bilo puta, djevojke najčešće<br />
odgovaraju tri. Najviše zabrinjava<br />
podatak da su samo 23 od<br />
528 hostesa prijavile zlostavljanje<br />
na poslu policiji.<br />
Isplate na crno<br />
Problem su hostesama, uz zlostavljanje<br />
na poslu, i neredovite<br />
isplate agencija, na što se žali<br />
više od pola anketiranih djevojaka.<br />
To je razlog zbog čega se<br />
sve više njih odlučuje na rad bez<br />
ugovora. Za potrebe istraživanja<br />
kontaktirane su dvije zagrebačke<br />
agencije za hostesiranje<br />
na koje su se djevojke žalile, In<br />
Vida i Promoteka. Glasnogovornici<br />
agencija izjavili su da djevojke<br />
kod njih uvijek rade preko<br />
ugovora i kako se nikad nisu<br />
žalile na zlostavljanje u klubu.<br />
Agencije jamče djevojkama sigurnost,<br />
tako što ih na radnom<br />
mjestu uvijek prati i štiti promoleader<br />
tijekom cijele noći. To je<br />
osoba zaposlena u agenciji koja<br />
se brine za sigurnost djevojaka<br />
na radnom mjestu, da stignu<br />
na posao i da se vrate s posla.<br />
S druge strane, pri radu bez<br />
ugovora, poslodavci nerijetko<br />
djevojkama, kako one kažu, na<br />
kraju večeri odbijaju isplatiti<br />
honorar u punom iznosu, što<br />
opravdavaju argumentima da<br />
nisu dobro obavile svoj posao.<br />
"Prijateljica i ja odlučile smo<br />
se za rad u noćnom klubu Element.<br />
Bilo nam je obećano 200<br />
kuna za četiri sata rada, od 23<br />
do 3 sata. Nakon što smo došle u<br />
poluprazni klub, voditelj nas je<br />
poslao za stol njegovih prijatelja<br />
koji su nas pozivali na grupni<br />
seks. U 3 sata rekle smo voditelju<br />
da nam da novac jer želimo<br />
ići kući. Rekao je da pričekamo<br />
još pola sata te smo to i napravile.<br />
U 3.45 nam je rekao da ne<br />
izgledamo kao na slikama te da<br />
će nam dati 150 kuna svakoj jer<br />
smo nesposobne i ružne", ispričala<br />
je Ana.<br />
m<br />
i teško došla do diplome<br />
nepostojanje rukohvata, s<br />
obzirom na njezinu lošu motoriku,<br />
usporeni hod i slabi<br />
vid. Osim tog propusta, ipak<br />
ima samo riječi hvale za brigu<br />
o osobama s invaliditetom na<br />
njezinu fakultetu.<br />
Stražnji ulaz je, kako Martina<br />
kaže, dalji. Jednostavnije<br />
joj je dolaziti s prednje strane<br />
zgrade gdje stubište nije prilagođeno<br />
osobama s invaliditetom<br />
jer je do fakulteta svaki<br />
dan voze roditelji.<br />
"Fakultet je ipak na neki način<br />
'doskočio' tom problemu.<br />
Postoji stražnji ulaz koji je<br />
prilagođen osobama s invaliditetom,<br />
prilaz namijenjenim<br />
osobama u kolicima te<br />
prilagođen sanitarni čvor. No<br />
ipak bih voljela da se riješi i<br />
problem tih stuba, s obzirom<br />
na to da je ipak brže i jednostavnije<br />
nego ići zaobilaznim<br />
putem", dodaje Martina.<br />
Unutrašnjost zgrade fakulteta<br />
dobro je prilagođena<br />
za osobe s invaliditetom, ali<br />
ima i nedostatak. Naime, ne<br />
postoji dizalo. Ipak, Martina<br />
kaže da joj u kretanju i ispunjavanju<br />
fakultetskih obveza<br />
mnogo znače njezine asistentice,<br />
studentice Ana i Mirela.<br />
Asistenti kao spas<br />
"Pomažu mi u svakodnevnim<br />
obvezama na predavanjima,<br />
zapisuju bilješke na<br />
predavanjima, vode me po<br />
fakultetu i pomažu što god mi<br />
zatreba. Usudila bih se reći da<br />
mi, uz moju obitelj, one pružaju<br />
najveću pomoć u mom<br />
cjelokupnom obrazovanju.<br />
Iskreno mislim da bi ono bez<br />
njihove pomoći bilo nemoguće",<br />
kaže Martina.<br />
Vrlo je važno da studenti s<br />
invaliditetom uspostave prijateljski,<br />
a ne autoritativni odnos<br />
s asistentima jer s njima<br />
provode velik dio vremena.<br />
Na visokoškolskoj razini obrazovanja<br />
ne postoji institucija<br />
koja bi osigurala asistente,<br />
kao što je to slučaj s osnovnoškolskom<br />
i srednjoškolskom<br />
razinom. Odabir i financiranje<br />
asistenata u nastavi za<br />
osobe s invaliditetom provodi<br />
se preko fakulteta.<br />
Rukohvati su nekim<br />
studentima s invaliditetom<br />
prijeko potrebni<br />
Moguće je i premještanje nastave<br />
na niži kat<br />
"Na katu fakulteta su predavaonice, kabineti i knjižnica. Na<br />
studijskom centru socijalnog rada nekoliko je studenata s invaliditetom<br />
koji se otežano kreću, dok studenata u invalidskim kolicima<br />
trenutačno nema. Kada bismo imali nekoga u invalidskim kolicima,<br />
nastava bi se organizirala u prostorijama na donjem katu, ali ta<br />
osoba ne bi mogla pristupiti knjižnici. Konceptualno nije u redu i na<br />
vrijednosnoj razini nije u redu", kaže koordinatorica Urbanac.
10 Svijet<br />
globalno<br />
Tekst: Mihael Gelo<br />
Masovni napad na<br />
računala diljem svijeta<br />
<strong>Global</strong>ni hakerski napad<br />
koji se dogodio sredinom<br />
svibnja pogodio je više od<br />
230.000 računala raznih<br />
kompanija i pojedinaca u<br />
najmanje 150 zemalja. Napad<br />
koji su izveli nepoznati<br />
hakeri proveden je korištenjem<br />
WannaCry virusa za<br />
probijanje Microsoft Windows<br />
operativnog sustava<br />
i onemogućavanja pristupa<br />
računalnim podacima,<br />
za čije su deblokiranje<br />
napadači tražili otkupnine<br />
u virtualnoj valuti bitcoinu.<br />
Stručnjaci upozoravaju na<br />
neposrednu blizinu drugog<br />
vala napada.<br />
Putin i Xi Jinping o<br />
novom 'Putu svile'<br />
Ruski predsjednik Vladimir<br />
Putin i kineski predsjednik<br />
Xi Jinping sastali su se u<br />
Pekingu u povodu kineskog<br />
plana za otvaranje novog<br />
"Puta svile", projekta za<br />
bolje trgovinsko povezivanje<br />
Europe i Istočne Azije<br />
kopnenom rutom. U planu<br />
je gradnja niza željezničkih<br />
veza i drugih infrastrukturalnih<br />
čimbenika koji bi<br />
omogućili lakši protok robe<br />
i smanjenje udjela morskog<br />
prometa u odnosu prema<br />
kopnenom.<br />
Sjevernokorejski<br />
napredak u balističkoj<br />
tehnologiji<br />
U jeku sjevernokorejske krize<br />
vodstvo zemlje odlučilo<br />
je prkositi novim raketnim<br />
testom koji su analitičari<br />
okarakterizirali kao najuspješniji<br />
dosad. Lansirana<br />
je raketa dosegla visinu od<br />
2111 kilometara, a zadržala<br />
se u zraku čak 30 minuta,<br />
što upućuje na raketu<br />
s proširenim dosegom i<br />
presedan u razvoju sjevernokorejske<br />
tehnologije.<br />
Sjeverna Koreja je također<br />
istaknula kako raketa ima<br />
potencijal za nošenje velike<br />
nuklearne bojeve glave.<br />
Makedonija Zatvorena vrata euroatlantskih integracija imaju svoje posljedice<br />
sadrži do 11 milijardi barela nafte,<br />
te oko 190 trilijuna kubičnih<br />
metara plina. Također, godišnja<br />
pomorska trgovina robe koja<br />
ovdje prolazi iznosi više od 5,3<br />
trilijuna dolara (a 1,2 trilijuna<br />
pripada SAD-u).<br />
Vezano uz narav teritorijalnih<br />
sukoba, docentica na Fakultetu<br />
političkih znanosti Marta Zorko,<br />
kaže da ih se može promatrati u<br />
trima točkama.<br />
Prije svega riječ je o sukobu<br />
SAD-a i Kine oko utjecaja na<br />
ravnotežu regije. Tu su i "srednji"<br />
igrači - Japan, Južna Koreja<br />
i Indonezija u užem smislu<br />
utjecaja u regiji, te Rusija i Indija<br />
u širem, ističe Zorko. SAD<br />
je pomagao srednjim i malim<br />
igračima, državama ASEAN-a<br />
(organizacije sa svrhom balansa<br />
odnosa u jugoistočnoj Aziji) kao<br />
što su Malezija, Vijetnam, Brunei,<br />
Filipini.<br />
Druga je točka sukoba uspon<br />
Kine naspram američke hegemonije.<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Etničke razmirice tresu regiju<br />
Tekst: Patricia Ivić<br />
Političko stanje i opće<br />
ozračje u Makedoniji<br />
uoči trenutnog sastavljanja<br />
vlade je burno.<br />
Još nakon izlaska u javnost tzv.<br />
Tiranske platforme makedonski<br />
su građani, ujedinjeni u inicijativu<br />
"Za zajedničku Makedoniju"<br />
krenuli u mirne prosvjede<br />
diljem zemlje, koji su prerasli u<br />
nasilni ulazak i tučnjavu u parlamentu.<br />
Razlog su pojedine točke<br />
Tiranske platforme, u kojoj se<br />
traži da albanski narod bude<br />
konstitutivan u Makedoniji, da<br />
albanski jezik bude služben na<br />
razini cijele države, da se provede<br />
fiskalna decentralizacija te da<br />
nadzor granice između Makedonije<br />
i Albanije, te Kosova bude<br />
integriran. Ove točke Makedoniju<br />
guraju u federalizaciju i mogućnost<br />
secesije općina u kojima<br />
dominiraju Albanci.<br />
Albanska politika separacije<br />
Blagoja Mirčevski, magistar<br />
politologije, tvrdi kako su zatvorena<br />
vrata euroatlantskim integracijama<br />
u Makedoniji otvorila<br />
alternative. Stranke su se više<br />
fokusirale na klijentelizam i etnicitet,<br />
te je u takvim uvjetima<br />
teško razvijati civilno političko<br />
društvo.<br />
"U tome se posebno ističu albanske<br />
stranke koje isključivo<br />
ističu albanski prefiks i zauzimaju<br />
se za pitanja koja su važna za<br />
albansku etničku zajednicu, a ne<br />
za makedonsko građansko društvo<br />
u cjelini, neovisno o etničkoj<br />
pripadnosti", dodaje Mirčevski.<br />
'Prekrajanjima granica na Balkanu prethodio je rat', kaže Mirčevski<br />
Južno kinesko more Sljedeće veliko geopolitičko žarište na Tihom oceanu?<br />
Zvecka se oružjem pred vratima Kine<br />
Tekst: Luka Lučić<br />
Nakon što je u veljači, tijekom<br />
navodne "uobičajene<br />
patrole" u Južno<br />
kinesko more uplovio američki<br />
nosač zrakoplova USS Carl Vinson,<br />
Kina je uputila diplomatski<br />
prosvjed i zaprijetila vojnom<br />
odmazdom ako SAD blokira<br />
pristup otocima u moru. Napetosti<br />
su na tom području velike<br />
jer nekoliko država jugoistočne<br />
Azije polaže teritorijalna prava<br />
na moru, a Kina je ondje već<br />
sagradila umjetne otoke kako bi<br />
ojačala svoj položaj.<br />
Zašto je upravo Južno kinesko<br />
more aktualno i vrijedno<br />
"zveckanja oružjem"? Razlozi<br />
su vezani uz prirodne resurse i<br />
geostrateški položaj. Područje<br />
Smatra i da se u Makedoniji<br />
na lokalnoj razini u općinama<br />
u kojima prevladava većinski<br />
albansko stanovništvo donose<br />
odluke samo u korist albanske<br />
etničke zajednice. Koliko je to<br />
uzelo maha, kaže Mirčevski, vidljivo<br />
je iz internetskih stranica<br />
pojedinih općina. Kao primjer<br />
navodi skopsku općinu Čair, većinski<br />
albansku koja internetsku<br />
stranicu ima dostupnu samo na<br />
albanskom jeziku.<br />
"To znači da albanska politika<br />
nije integracijska nego znači politiku<br />
isključivanja", zaključuje.<br />
Stranke su se fokusirale na<br />
etnicitet i u tim uvjetima<br />
teško je razvijati civilno<br />
političko društvo<br />
Vedran Obućina iz Instituta<br />
za europske i globalizacijske studije<br />
navodi kako Rusija smatra<br />
da su EU i NATO izazvali krizu<br />
ne bi li poduprli stvaranje "velike<br />
Albanije". Stoga Rusi upozoravaju<br />
na Tiransku platformu<br />
koja može utjecati na regije Crne<br />
Gore, Srbije, Makedonije i Grčke.<br />
Destabilizacija regije<br />
Obućina upozorava na ideje<br />
o podjeli Makedonije. Kao primjer<br />
navodi američkog kongresnika<br />
Rohrabachera koji smatra<br />
da Makedonija nije država. On<br />
je javno rekao kako Kosovari i<br />
Albanci iz Makedonije trebaju<br />
postati dio Kosova, dok ostatak<br />
Makedonije može biti dio Bugarske<br />
ili bilo koje druge zemlje<br />
s kojom se Skoplje identificira.<br />
Mirčevski se slaže da aktualno<br />
zazivanje stvaranja etnona-<br />
'Područje je širi okvir lokaliziranog odmjeravanja<br />
snaga s globalnim posljedicama', ističe Marta Zorko<br />
Brojevi kažu da je na tom<br />
području čak do 11 milijardi<br />
barela nafte te oko 190 trilijuna<br />
kubičnih metara plina<br />
cionalnih država destabilizira<br />
regiju i ističe da je svakom prekrajanju<br />
granica na Balkanu<br />
prethodio rat.<br />
Ono što može zabrinjavati cijelo<br />
područje je, smatra Mirčevski,<br />
to da bi se mogući konflikt ili<br />
obrazac prekrajanja granica mogao<br />
preliti i na susjedne zemlje.<br />
"Za Hrvatsku je u svakom slučaju<br />
važan BiH, ali i stanje u Makedoniji<br />
s obzirom na relativnu<br />
geografsku blizinu i ovisnost o<br />
turizmu", dodaje. U makedonskom<br />
se slučaju, tvrdi, isprepleću<br />
geopolitički utjecaji svjetskih<br />
i regionalnih sila. "Dok Albanska<br />
manjina ima snažnu podršku,<br />
Makedonija, ponajviše zbog<br />
grčke blokade euroatlantskih<br />
integracija, nije ostvarila značajniju<br />
međunarodnu poziciju te<br />
se samostalno ne može izboriti<br />
za vlastite interese", zaključuje<br />
Mrčevski.<br />
"Kina je pretežito kopnena<br />
sila, no sredinom 1990-ih modernizirala<br />
je mornaricu, učinivši<br />
iskorak u vlastitoj geostrategiji",<br />
kaže Zorko. Paralelno s tim,<br />
krenula je graditi umjetne otoke<br />
i vojne baze, suprotstavljajući se<br />
američkoj vojnoj prisutnosti.<br />
Treća dimenzija sukoba tiče<br />
se prevrtljivosti malih i srednjih<br />
država regije koje se repozicioniraju<br />
prema velikim igračima<br />
nastojeći izvući neku korist.<br />
"S obzirom na brojne otočiće<br />
u Južnom kineskom moru i teritorijalne<br />
zahtjeve Kine i država<br />
ASEAN-a, te neizravnih aktera<br />
SAD-a, Japana i Južne Koreje,<br />
područje je širi okvir lokaliziranog<br />
odmjeravanja snaga s globalnim<br />
posljedicama", navodi<br />
Zorko.
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Intervju 11<br />
Da se dođe do<br />
Marvela, potrebna<br />
je, kaže<br />
stripocrtač Dalibor<br />
Talajić,<br />
osim talenta<br />
i - upornost. Osim poznatih<br />
Marvelovih superjunaka kao<br />
što su Deadpool i X- Men, Talajić<br />
je također ilustrirao i strip<br />
"Madaya Mom", priču o životu<br />
i teroru koji prolazi stvarna neimenovana<br />
majka petero djece<br />
iz Madaye, grada pod opsadom<br />
u Siriji. Priča Majke iz Madaye<br />
obišla je svijet, a osim o njoj, za<br />
<strong>Global</strong> je razgovarao o stripu<br />
kao umjetnosti, njegovoj aktualnosti,<br />
kao i utjecaju koji ima<br />
na svijet.<br />
◼◼Koliko je strip obična zabava,<br />
a koliko nositelj bunta<br />
mladih?<br />
Strip je, za početak, umjetnost,<br />
kao i svaki drugi medij.<br />
Jeftina zabava, kao što je i svaki<br />
drugi kvalitetni medij jeftina<br />
zabava. S druge strane, strip je<br />
ujedno i industrija, i to golema<br />
industrija. Što se tiče bunta, živimo<br />
u čudno vrijeme i možda<br />
griješim – ali bunta i one klasične<br />
alternative zapravo i više<br />
nema. Čini mi se da se ljudi ne<br />
znaju buniti. Prije je postojao<br />
Novi kvadrat, skupina crtača<br />
u sedamdesetima, koji je napravio<br />
strašnu promjenu, i to u<br />
jednom političkom miljeu koji<br />
je strip službeno karakterizirao<br />
kao šund. Tako nečeg snažnoga,<br />
inatnoga, prkosnoga i<br />
iskrenog ja zapravo ne vidim.<br />
Ne čujem glasove koji probijaju,<br />
one peakove u amplitudama<br />
koji provociraju, guraju,<br />
prozivaju..<br />
◼◼Ima li strip danas svoje<br />
mjesto?<br />
Apsolutno. Mislim da, što se<br />
tiče naših prostora, tu treba zahvaliti<br />
Novom kvadratu koji su<br />
strip gurnuli u fokus javnosti.<br />
On se nakon toga borio manje<br />
ili više uspješno da taj status<br />
održi, ali danas je, recimo, pogotovo<br />
među mladima, strip<br />
sastavni dio interesa, mode.<br />
Danas su klinci mnogo pismeniji<br />
što se tiče stripa. Čitaju<br />
ga, ali ne masovno kao prije,<br />
jer prije je strip zapravo bio<br />
jedina alternativna zabava uz<br />
televiziju. Danas se strip mora<br />
boriti s hrpom stvari da bi bio<br />
u nečijem fokusu. Klinci riječi<br />
zamjenjuju brojevima kad pišu<br />
poruke da bi to brže išlo, nemaju<br />
strpljenja. No strip je postao<br />
na neki način snobovska<br />
zabava i kao takav obvezan dio<br />
fokusa običnog čovjeka. Mora<br />
se znati nešto o stripu – nisi<br />
dovoljno in ako ne znaš. Mislim<br />
da se strip ustabilio, i to je<br />
CRTAČ STRIPOVA IZ ELITNIH MARVELOVIH REDOVA<br />
'Nema više bunta<br />
među mladima,<br />
nema glasova<br />
koji probijaju'<br />
Ljudi uvijek imaju rasprave 'Hrvatski strip naspram...' Koji<br />
hrvatski strip? Hrvatski strip ne postoji! Postoje hrvatski crtači,<br />
hrvatski izdavači – jedini koji izdaju domaće stripove su Modra<br />
lasta, Prvi izbor... i to je to. Jad i bijeda.<br />
Tekst: Hana Ivković Foto: Matea<br />
zapravo super.<br />
◼◼A koliko treba da se napravi<br />
jedan strip i kako ga radite?<br />
Za jednu epizodu, to je 20<br />
strana, rok je nekakvih pet<br />
tjedana. Da se malo pravim<br />
važan - meni treba tri do četiri<br />
tjedna.<br />
Primitivan sam, sve<br />
radim rukom. Photoshop<br />
tu i tamo,<br />
ako nešto baš 'sfušam'.<br />
◼◼Koja je razlika<br />
između<br />
američkih i<br />
europskih<br />
izdavača?<br />
Europski<br />
izdavači –<br />
konkretno<br />
francuski,<br />
za njih sam<br />
radio - na<br />
glasu su da<br />
njeguju strip<br />
kao umjetnost,<br />
za razliku od<br />
'američkog šunda',<br />
kako ga zovu. Međutim,<br />
uredničko upletanje u sam<br />
crtež tu je strahovito naporno<br />
za crtača. Mnogo je borbe<br />
potrebno da bi se čovjek izborio<br />
za svoju viziju. Amerikanci,<br />
nakon što ti daju posao,<br />
ostavljaju te da radiš po svom.<br />
'Mi smo tebe zaposlili jer znaš<br />
Talajić je također ilustrirao<br />
i strip 'Madaya<br />
Mom', priču o životu i<br />
teroru koji prolazi<br />
stvarna neimenovana<br />
majka petero<br />
djece iz Madaye,<br />
grada pod opsadom u<br />
Siriji. Priča je to koja je<br />
obišla svijet<br />
Petrović/<strong>Global</strong><br />
crtati. Zato crtaj!'<br />
◼◼Kako vam je bilo<br />
crtati strip 'Madaya<br />
Mom'? Doima se<br />
jako teško, s emotivne<br />
strane, crtati<br />
priču o gladi<br />
i strahu<br />
za život u<br />
okupiranom<br />
sirijskom<br />
gradu.<br />
Bilo je<br />
teško. Osjećao<br />
sam prije<br />
svega strah.<br />
Naime – kad<br />
crtam bilo<br />
koju priču,<br />
najprije vidim<br />
scenarij.<br />
Ne počinjem<br />
crtati dok ga<br />
ne vidim. Moram<br />
priču učiniti<br />
svojom. Tako je bilo<br />
i s 'Madaya Mom', ali<br />
problem je bio što nisam<br />
dobio nikakve podatke, pa<br />
niti izgled jer čuvaju njezinu<br />
sigurnost. Ja sam nju morao<br />
stvoriti, ona je bila moj<br />
lik. Ali ona je stvarna žena i<br />
zato me je bilo užasno strah<br />
eksploatiram li ja nečiju<br />
stvarnu životnu tragediju<br />
na jeftin način. Kroz taj<br />
projekt sam počeo osjećati<br />
odgovornost za tu ženu. I<br />
dalje sam u kontaktu s novinarkom<br />
koja je prenosila njezine<br />
poruke. Užasno mi je jer svakog<br />
dana može doći poruka da nje<br />
više nema.<br />
No to je priča koja traje. Kad<br />
je strip pušten u javnost, to je<br />
eksplodiralo – imao sam intervjue<br />
iz Južne Koreje, iz cijelog<br />
svijeta. Ali svako čudo za tri<br />
dana dosta. Priča je gotova,<br />
svijet ide dalje, ali ona je još<br />
tamo. To je muka.<br />
◼◼Svjesni ste eksplozije ekranizacija<br />
Marvelovih stripova.<br />
Mislite li da je to uništilo<br />
čar stripova?<br />
Ne. Mislim da sam jedan od<br />
rijetkih koji navija upravo za to.<br />
Naravno da je komercijalizacija<br />
za Marvel super, oni zarađuju<br />
brda i brdesa, ali radeći tako<br />
uspješne adaptacije stripa uspjeli<br />
su fokus javnosti usmjeriti na<br />
strip uopće. Strip u Americi i svijetu<br />
nikad nije bolje stajao. Sav<br />
taj uspjeh prelijeva se i na ostale<br />
kuće i svi dobivaju svoj dio kolača<br />
pa je tako strip i postao dio<br />
opće kulture, treba se o njemu<br />
znati.<br />
◼◼Jednom ste izjavili kako<br />
hrvatski strip nema budućnosti.<br />
Mislite li još tako?<br />
Osoba iz Hrvatske koja želi<br />
živjeti od stripa mora raditi za<br />
strance. Kad kažem da nema<br />
budućnost, to je zato jer sam<br />
ljutit. Ja zapravo želim reći<br />
da bih žarko želio da hrvatski<br />
strip ima budućnost. Ništa kod<br />
nas nema budućnost bez potpore<br />
države. U tom smislu, kad<br />
je već potrebna pomoć države<br />
za bilo što iz kulture, moraju<br />
shvatiti da je i strip dio kulture.<br />
Strip je dio pismenosti i u<br />
tom smislu bi trebao dobivati<br />
pomoć na način da se njeguje<br />
stvaralaštvo.<br />
Ljudi uvijek imaju rasprave<br />
'Hrvatski strip naspram...' Koji<br />
hrvatski strip? Hrvatski strip<br />
ne postoji! Postoje hrvatski crtači,<br />
hrvatski izdavači – jedini<br />
koji izdaju domaće stripove su<br />
Modra lasta, što je bilo oduvijek,<br />
Prvi izbor.. i to je to. Jad<br />
i bijeda.<br />
◼ ◼ Što je za vas superheroj?<br />
Superheroji inače lete, ruše<br />
zgrade ali.. Biti superheroj je<br />
stvar odluke. To je stvar duha.<br />
U situaciji kad pokušavaš prikazati<br />
normalnim ono što je<br />
apsolutno abnormalno, i zatrašujuće<br />
fatalno - tu mislim<br />
na 'Madaya Mom' - to je superheroj.<br />
Podsjećam se na film<br />
'Život je lijep' Roberta Beninija<br />
– glavni lik ima nezamislivu<br />
situaciju prikazati rat djetetu,<br />
čak i u samom trenutku kad on<br />
ide u smrt, kao dječju igru – to<br />
je za mene superheroj. Netko<br />
će se lancem vezati pred skupštinu,<br />
netko će štrajkati glađu,<br />
a netko će - letjeti.<br />
DALIBOR TALAJIĆ Crtač stripova
12 Fotoreportaža<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
AtmoSFeraKon<br />
Autorica: Matea Petrović<br />
Dolaskom proljeća u Zagreb, osim prirode svake se godine probudi i znanstvena fantastika. Hodnici<br />
Fakulteta elektrotehnike i računarstva već tradicionalno u svibnju na jedan vikend postaju premali jer<br />
se u njima gužvaju cosplayeri i njihovi simpatizeri. Predavanja, kvizovi, radionice, tu se nađe za svakog<br />
ponešto još od davne 1977. godine, kada je tradicija Dana znanstvene fantastike započela. Dobro došli<br />
na SFeraKon, mjesto gdje su Darth Vader i Han Solo prijatelji, a profesor Snape pozdravlja sa smješkom.
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Reportaža 13<br />
BALKANSKA RUTA Priča o onima koji su 'zaglavili' u Makedoniji i Grčkoj<br />
'Povratak u Irak za mene bi<br />
značio vraćanje u pakao!'<br />
Tekst: Rebeka Lesac, Tijana<br />
Jakovljević, Katarina<br />
Šapina<br />
Foto: Katarina Šapina/<strong>Global</strong><br />
Zatvaranje balkanske<br />
rute u ožujku<br />
2016. mnoge je sirijske<br />
obitelji razdvojilo<br />
i otežao im<br />
normalan život.<br />
Isto se dogodilo i 63-godišnjem<br />
Nooriju. U Vinojugu u Makedoniji<br />
živi nešto manje od godinu<br />
dana. Hvatajući se u koštac s<br />
vremenom, Noori je u trenutku<br />
zatvaranja rute došao tek do<br />
tamo i zaglavio, dok je njegova<br />
šesteročlana obitelj njemačku<br />
granicu uspjela prijeći na vrijeme.<br />
Zbog nedostatka novca za<br />
putovanje u "obećanu zemlju",<br />
žrtvovao se i za obitelji pošao<br />
nekoliko mjeseci poslije. Iako se<br />
s obitelji redovito čuje, Nooriju<br />
osamljen boravak u Makedoniji<br />
teško pada.<br />
Kao zatvorenik<br />
"Mjesto je zatvorila policija.<br />
Ne smijem se pomaknuti odavde.<br />
Kao zatvorenik. Može se ići<br />
samo u Grčku", rekao je. Od tada<br />
Noori marljivo uči jezik ne bi li<br />
se lakše integrirao u njemačko<br />
društvo i brže pronašao posao.<br />
Njemačka mu je vlada odobrila<br />
vizu kako bi se ujedinio s obitelji,<br />
pa sada čeka na izradu privremene<br />
putovnice kako bi vrijedan<br />
dokument došao na pravo mjesto<br />
- u Noorijeve ruke. Zatvaranje<br />
rute aktiviralo je krijumčarsku<br />
mrežu.<br />
"Često naiđu na obične kriminalce<br />
koji ih provozaju nekoliko<br />
kilometara i ostave na makedonskom<br />
teritoriju gdje ih policija<br />
nađe i deportira natrag u Grčku.<br />
Ili ih prime u Makedoniju, pa im<br />
na sjevernoj granici ne daju ući<br />
u Srbiju nego ih zatvaraju i drže<br />
kao taoce dok njihove obitelji ne<br />
pošalju novac. Uz 'jamčevinu' ih<br />
puste u Srbiju, što još ne jamči<br />
spas jer ih često srpska policija<br />
uhvati i vrati natrag", kaže<br />
Jasmin Legis, predsjednik neprofitne<br />
nevladine organizacije<br />
LEGIS-a, koja djeluje u makedonskim<br />
tranzitnim središtima.<br />
Rješenje krize vidi samo ako se<br />
promijeni situacija na Bliskom<br />
istoku.<br />
"Europa ih mora integrirati u<br />
društvo jer će se, kada prestane<br />
rat u Siriji i Iraku, ti ljudi vratiti<br />
natrag. Bolje da ih vratimo u njihove<br />
zemlje s europskim vrijednostima<br />
nego s frustracijom prema<br />
Europi", zaključio je Legis.<br />
Zatvaranje rute aktiviralo je krijumčarsku mrežu, a mnogi kriminalci<br />
provozaju migrante nekoliko kilometara i ostave na makedonskom<br />
teritoriju, gdje ih policija nađe i deportira natrag u Grčku<br />
Tekst je nastao u sklopu projekta "Balkan bridges: bringing together journalism students to enhance mutual understanding<br />
and promote tolerance and diversity" (reportingrefugees.com)<br />
U jesen 2015. u jednom je<br />
danu makedonsku granicu<br />
prelazilo i do 14.000 izbjeglica.<br />
Tijela reda bila su zadužena<br />
za sigurnost svih koji su ušli u<br />
zemlju, ali je državna politika<br />
jasno odredila da dulja zadržavanja<br />
izbjeglica u zemlji nisu<br />
moguća osim ako ne zatraže<br />
azil. U Skoplju trenutačno<br />
nema izbjeglica.<br />
Tridesetak ljudi živi u prihvatnom<br />
središtu u Tabanovcima,<br />
a još manje u tranzitnom<br />
centru Vinojug smještenom u<br />
Gevgeliji na jugu Makedonije.<br />
Na vrhuncu izbjegličkog vala<br />
ondje je bilo 700 ljudi, a na dan<br />
našeg dolaska samo devetoro.<br />
Žive u stambenim kontejnerima,<br />
a kad trebaju do grada,<br />
'Europa ih mora integrirati u<br />
društvo. Bolje da ih vratimo<br />
u njihove zemlje s europskim<br />
vrijednostima nego li s<br />
frustracijom prema Europi',<br />
kaže Jasmin Legis, iz neprofitne<br />
nevladine organizacije<br />
LEGIS-a<br />
netko od volontera ide s njima.<br />
U mirnom i pustom Vinojugu<br />
žive i tri djevojčice koje živahno<br />
love mačke, plešu, igraju se i<br />
smiju. Ondje im je lijepo jer ne<br />
strahuju od rata, a žele u Njemačku<br />
svojem ocu. Dok čekaju<br />
'I go Germany',<br />
naučila su<br />
reći djeca<br />
dokumentaciju, njihova majka<br />
Leila to vrijeme koristi za učenje<br />
engleskog jezika. I kćeri<br />
su svladale osnove. Uzimajući<br />
ruksak na leđa, jedna od djevojčica<br />
na pitanje kamo ide, kratko<br />
odgovara: "I go Germany".<br />
No dok se Leila i njezine djevojčice<br />
pripremaju za put u<br />
Njemačku, petnaestogodišnja<br />
Miriam Naseir vraća se kući.<br />
Zatekle smo je s obitelji na željezničkom<br />
kolodvoru u grčkom<br />
Solunu kako sjedi pokraj svojih<br />
kofera. Nakon bijega iz Iraka,<br />
plaćanja krijumčarima i dolaska<br />
na sigurno tlo, vraćaju se<br />
iz obiteljskih razloga. Mariam<br />
je zbog toga nesretna, jer ovdje<br />
vidi sreću i budućnost, a ondje<br />
je ponovno očekuje život u strahu.<br />
Članovi ISIS-a njezinoj su<br />
obitelji upali u dom i zahtijevali<br />
da i Miriam i njezin brat pođu s<br />
njima – ona za udaju, a on kao<br />
pojačanje njihovoj ubilačkoj organizaciji.<br />
S takvim sjećanjima<br />
povratak u rodnu zemlju postaje<br />
još bolniji.<br />
"Sve se čini kao san iz kojeg<br />
se želim probuditi!", rekla je<br />
Miriam nakon što je ispričala<br />
priču svoje jedanaesteročlane<br />
obitelji.<br />
Predani volonteri<br />
U vrijeme dok je balkanska<br />
ruta bila otvorena, u grčkom<br />
selu Idomeni bilo je tranzitno<br />
središte. U skladištu smještenom<br />
u predgrađu Soluna naišle<br />
smo na trinaestero volontera.<br />
Skupili su se iz Njemačke,<br />
Engleske, Španjolske, Bosne i<br />
Hercegovine, Slovenije te si nadjenuli<br />
ime Soul food kitchen.<br />
Dnevno pripreme barem 300<br />
obroka za sve izbjeglice koje<br />
žive u napuštenim zgradama i<br />
na ulicama Soluna.<br />
"U kuhinji je bilo malo 'čupavo'<br />
jer nismo imali vode,<br />
smrznula se. Zamrznuta je bila<br />
11 dana i prali smo suđe snijegom.<br />
Topili smo ga da bismo<br />
mogli prati suđe. Od lokalnih<br />
ljudi dobivali smo vodu. Onda<br />
se njima voda smrznula. Tu je<br />
bio mali problem, ali kuhali<br />
smo svaki dan dva obroka kao<br />
što smo naviknuli", prisjetio se<br />
Bošnjak Pixi posljednje zime.<br />
"Bombe, rat, opasno. Opasno<br />
okruženje za sve. Ne znate<br />
što će vas snaći. Moja kuća<br />
bombardirana, puno oružja.<br />
Stakla slomljena. Zadnji kat je<br />
uništen", opisao je Noori tužno<br />
stanje svojeg gradića u Siriji.<br />
"Ne želim se vratiti. Nikada.<br />
To je ravno povratku u pakao.<br />
Prošlih 14 godina provela sam<br />
u tom paklu. Ne mogu izlaziti<br />
iz kuće, ne mogu se normalno<br />
družiti s prijateljima, raditi<br />
mnoge stvari. Ne mogu ići u<br />
školu", zavapila je Miriam u<br />
iščekivanju vlaka koji će njezinu<br />
obitelj odvesti odbačenom<br />
domu.<br />
"Moja djeca i ja ovdje napokon<br />
ne živimo u strahu", s<br />
osmijehom na licu je rekla Iračanka<br />
Leila. Prema Općoj deklaraciji<br />
o ljudskim pravima iz<br />
1942. godine, "sva ljudska bića<br />
se rađaju slobodna i jednaka u<br />
dostojanstvu i pravima." Ovo bi<br />
trebala biti jedna od niti vodilja<br />
novinara. Jer Noori, Leila,<br />
Miriam. Svi su oni, prije svega,<br />
ljudi, a tek onda – izbjeglice.
14 Novac<br />
Financijska pismenost Ekonomska klinika provodi projekt obrazovanja u osnovnim školama<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Od trivijalnih pitanja do zavidnih znanja<br />
Tekst: Mateo Henec<br />
Mia Musulin<br />
Statistički podaci pokazuju<br />
da su "najnepismeniji"<br />
mlađi od 19<br />
godina s prosječnom<br />
ocjenom financijske pismenosti<br />
9,3 od mogućeg 21 boda.<br />
Potaknuti tim podacima i zabrinjavajuće<br />
niskom razinom<br />
financijske pismenosti učenika<br />
u Hrvatskoj, Ekonomska<br />
klinika razvila je projekt Financijska<br />
pismenost osnovnoškolaca,<br />
kojim su, kao sa<br />
svojevrsnom prevencijom nepismenosti,<br />
krenuli od najmlađih<br />
članova naše zajednice.<br />
Ovom projektu konačni je<br />
cilj da se djeca pravodobno<br />
sponzor rubrike*<br />
Učenice drugog razreda osnovne škole Tina<br />
Ujevića bez mnogo razmišljanja kažu da je bolje<br />
štedjeti u banci nego u kasici zbog kamata koje<br />
su nam u tom slučaju 'dar'<br />
upoznaju s osnovama funkcioniranja<br />
financijskog sustava,<br />
kako bi izrasli u educirane građane<br />
koji će u budućnosti znati<br />
upravljati osobnim financijama.<br />
Konkretni zadaci<br />
Manje formalizirana predavanja<br />
upravo to mogu postići<br />
jer omogućavaju učenicima da<br />
se opušteno uključe u raspravu<br />
s predavačima te poistovjete s<br />
problemima s kojima se svaki<br />
dan susreću i dobiju odgovore<br />
* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike<br />
na pitanja koja ih zanimaju.<br />
"Predavanje se otvara trivijalnim<br />
pitanjima što se vežu na<br />
temu koja se taj sat izvodi kako<br />
bi se odmah na samom početku<br />
sata potaknula interakcija<br />
učenika, stvorila prijateljska<br />
atmosfera i sloboda učenika<br />
da izraze svoje mišljenje. Nakon<br />
uvodnih pitanja slijedi<br />
glavni dio u kojem predavač<br />
uz pomoć prezentacije definira<br />
pojmove i na primjerima<br />
bliskim dobi djece kojoj nastoji<br />
približiti problematiku",<br />
EKONOMSKA KLINIKA<br />
Održana je<br />
radionica<br />
financijske<br />
pismenosti za<br />
osnovnoškolce<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Uz OTP banku još uvijek možeš<br />
povoljnije na INmusic<br />
Ove godine mogućnost za povoljniji odlazak na festival imaju i korisnici<br />
programa vjernosti OTPetica<br />
Poznati su glavni izvođači, poznati<br />
su dnevni rasporedi, znamo<br />
već sve i o brzom i jednostavnom<br />
beskontaktnom plaćanju i samo<br />
je još malo vremena ostalo prije<br />
nego dobre vibracije protresu sve<br />
prisutne na 12. izdanju INmusic<br />
festivala, od 19. do 21. lipnja na<br />
zagrebačkom Jarunu.<br />
Nastupima svjetskih zvijezda<br />
bogatiji no ikad, festival će sigurno<br />
privući rekordan broj posjetitelja,<br />
jer zalihe ulaznica već se<br />
ozbiljno tope: moćni lineup predvode<br />
Kings of Leon, Arcade Fire,<br />
Alt-J i Kasabian, a nastupaju i Repetitor,<br />
Michael Kiwanuka, Flogging<br />
Molly, Public Service Broadcasting,<br />
Darko Rundek, Slaves i<br />
mnogi drugi sjajni domaći i strani<br />
izvođači. I OTP banka će se, kao<br />
sponzor i partner festivala, pobrinuti<br />
da zabave ne nedostaje u<br />
njenoj već dobro poznatoj Green<br />
Point zoni. Posjetitelji festivala<br />
tako će svake večeri održavanja<br />
festivala ponovo moći prepustiti<br />
u ruke umjetnika koji se bave<br />
face paintingom te sudjelovati u<br />
nagradnim natječajima u kojima<br />
mogu osvojiti prigodne nagrade.<br />
Na INmusic još možeš otići povoljnije<br />
od redovne cijene. Do 31.<br />
svibnja u OTP banci traje posebna<br />
akcija: ako odlučiš svoju ulaznicu<br />
za INmusic uplatiti u nekoj od<br />
poslovnica banke, možeš predati<br />
zahtjev za besplatno izdavanje<br />
MC contactless prepaid kartice s<br />
pologom od 50 kuna! Ove godine<br />
mogućnost za povoljniji odlazak<br />
na festival imaju i korisnici programa<br />
vjernosti OTPetica, u kojoj<br />
se bodovi prikupljeni rješavanjem<br />
izazova mogu zamijeniti i za ulaznice<br />
za naš najveći open air festival.<br />
Već su poznati sretnici koji su<br />
osvojili jednu od 20 ulaznica na<br />
Facebook kvizu OTP banke "Upadni<br />
na INmusic" tijekom svibnja, no<br />
simbolične nagrade sve do početka<br />
festivala možeš osvajati i ako<br />
pratiš Facebook stranicu OTP banke<br />
i točno odgovoriš na pitanja<br />
koja postavlja OTP-ov vodič kroz<br />
INmusic festival.<br />
Bezgotovinsko i beskontaktno<br />
plaćanje pomaže ti u uživanju u<br />
glazbi i izbjegavanju redova: ako<br />
koristiš Mastercard contactless<br />
prepaid karticu, napuniti je možeš<br />
korištenjem m-banking aplikacije<br />
OTP banke ili uplatom na top up<br />
pointu OTP banke na samom festivalu.<br />
Koristiš li pak festivalsku<br />
karticu, uplatu možeš izvršiti na<br />
jednoj od brojnih lokacija na jarunskim<br />
otocima. AKo ne potrošiš<br />
sve s festivalske kartice, dođi na<br />
neku od top up lokacija i zatraži<br />
povrat, a u tjednu nakon festivala<br />
povrat možeš zatražiti i u jednoj<br />
od stotinjak poslovnica OTP banke<br />
u cijeloj Hrvatskoj.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
objašnjava studentica Ivana<br />
Divić, ovogodišnja voditeljica<br />
radionica. Dodaje da na kraju<br />
djeca dobivaju i zadatak koji<br />
prezentiraju pred razredom.<br />
Nakon jedne od održanih radionica<br />
upitali smo dvije učenice<br />
drugog razreda Osnovne<br />
škole Tina Ujevića u Zagrebu<br />
što su naučile i što najzanimljivije<br />
nose s radionice. Djevojčice<br />
su istaknule da su naučile<br />
jako mnogo o novcu, a najviše<br />
ih se dojmilo znanje o ostalim<br />
valutama jer nisu bile upućene<br />
u to da se ne plaća svagdje u<br />
kunama ili eurima.<br />
Na pitanje zašto Hrvatska<br />
još nije uvela euro iako je u<br />
Europskoj uniji platežno sredstvo<br />
odgovarale su vidno informirane<br />
o tome da je Hrvatska<br />
trenutačno u dugovima pa da<br />
novac u tom slučaju ne može<br />
imati preveliku vrijednost. Bez<br />
mnogo razmišljanja odgovorile<br />
su na pitanje što sve možemo<br />
raditi novcem - zaraditi,<br />
štedjeti, kupiti nešto njime ili<br />
ga donirati, a složile su se i da<br />
je bolje štedjeti u banci nego<br />
u kasici, zbog kamata koje su<br />
nam u tom slučaju 'dar'.<br />
Osmišljena i 'Učilica'<br />
Ekonomska klinika osmislila<br />
je i jedinstveni edukativni<br />
softver "Učilica financijske<br />
pismenosti", koji će uz pomoć<br />
zabilježenih videopredavanja<br />
i multimedijalnih igara biti<br />
Ljetna škola<br />
Koncept<br />
radionice<br />
Trenutačno se provode četiri<br />
programa u drugim i trećim razredima<br />
osnovnih škola. Dosad<br />
je održano više od 120 radionica<br />
u 12 osnovnih škola u kojima je<br />
sudjelovalo više od 2000 učenika<br />
u svrhu podizanja opće<br />
financijske pismenosti mlađih<br />
članova zajednice. Projekt se<br />
sastoji od četiri modula: "Potrebe<br />
i želje", "Novac, valute i kartice",<br />
"Banke, krediti i štednja",<br />
"Pametni potrošač".<br />
prilagođen djeci od prvog do<br />
osmog razreda osnovne škole.<br />
"Smatramo da je jako važno<br />
imati dokumentirana predavanja<br />
koja će djeca od predškolske<br />
dobi do upisa u srednju<br />
školu moći pregledavati, slušati<br />
i učiti ono o čemu na nastavi<br />
nemaju prigodu razgovarati. S<br />
obzirom na to da su djeca vrlo<br />
zainteresirana za teme ekonomije<br />
i financija, ovo će vrlo biti<br />
uspješan projekt financijskog<br />
opismenjavanja", ističe Ivana<br />
i dodaje da djeca mnogo nauče<br />
dok su mala, ali da im je u<br />
planu razvijanje programa i za<br />
više razrede osnovne škole, s<br />
obzirom na to da mnogo učenika<br />
upiše srednju školu s vrlo<br />
niskom razinom znanja o novcu<br />
ili bankama.<br />
Organizacija ljetne škole prvi je korak prema pružanju ekonomske edukacije<br />
djeci diljem Hrvatske. Igrom i zabavom, ali i interaktivnim radionicama<br />
sa zadacima djeca će biti informirana o osnovnim ekonomskim<br />
pojmovima i naučiti što su njihove želje, a što potrebe, kako raspolagati<br />
novcem, karticama, zašto moraju ići u banku ili zašto moraju paziti na<br />
cijene pri kupnji u trgovačkim središtima. Formirane grupe prilagođavat<br />
će se dobnim skupinama i preferencijama djece, radionice će trajati<br />
četiri dana, a održavat će se u srpnju ili kolovozu u dogovoru s nekim od<br />
dječjih kampova u Dalmaciji.
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Karijera 15<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO<br />
LEAP summit Najveća trodnevna konferencija za mlade u regiji<br />
Jedini jamac napretka je izlazak<br />
iz vlastite zone komfora<br />
'Cilj nam je od generacija mladih napraviti milenijalse, pobjednike koji neće imati problema u traženju posla nakon studija',<br />
rekao je Milenko Pilić, osnivač portala HeySuccess, i dodao da nas diploma ne čini konkuretnima<br />
Tekst: Antonija Šipušić<br />
Marija Edita Feldi<br />
Milenko Pilić iz Bosne i<br />
Hercegovine, jedan je<br />
od uspješnih mladih<br />
ljudi koji su zahvaljujući studentskom<br />
angažmanu na konferencijama<br />
slična tipa danas<br />
vrhunski lideri. Još prije diplome<br />
dobio je nekoliko ponuda za<br />
posao, a sve ih je odbio je jer je<br />
odlučio raditi za sebe. Osnovao<br />
je kompaniju HeySucess koja<br />
okuplja više od 20.000 mladih<br />
iz cijelog svijeta.<br />
"Cilj nam je od generacija<br />
mladih napraviti milenijalse,<br />
pobjednike koji neće imati problema<br />
u traženju posla nakon<br />
studija", rekao je Pilić na LE-<br />
AP-u koji se održao u Studentskom<br />
centru u Zagrebu od 11. do<br />
13. svibnja. Dodao je kako nas<br />
diploma ne čini konkuretnima,<br />
a one koji vjeruju u to nazvao je<br />
izgubljenom generacijom.<br />
Sport ih uči poslu<br />
"Nikad prije se nije toliko znanja<br />
očekivalo od jednog zaposlenika.<br />
Nikad prije privatni sektor<br />
nije bio toliko agilan. Da bi se<br />
poduzetnik okružio dobrim lju-<br />
'Da bi se<br />
poduzetnik<br />
okružio dobrim<br />
ljudima<br />
on sam mora<br />
biti vrhunski<br />
lider', rekao<br />
je Andreas<br />
von der<br />
Heydt<br />
dima on sam mora biti vrhunski<br />
lider", rekao je jedan od govornika,<br />
Andreas von der Heydt, čovjek<br />
koji je radio na visokim položajima<br />
u Amazonu i L'Orealu.<br />
Svoje je znanje podijelio u knjizi<br />
koju je napisao, a sudionicima je<br />
otkrio tajnu uspješnosti svakog<br />
budućeg lidera. Za Heydta to su<br />
inspiracija, vodstvo i ispunjavanje<br />
zadataka, osobni rast i razvoj,<br />
briga prema sebi i drugima,<br />
istraživanje te inoviranje.<br />
Kao i nebrojeno puta, na konferenciji<br />
se još jednom potvrdilo<br />
da sportaši iskustvo iz sporta<br />
prenose na posao. Lada Tedeschi<br />
Fiorio, uspješna poslovna<br />
žena u Atlantic grupi i polumaratonka,<br />
usporedila je svoju<br />
unutarnju borbu za vrijeme trke<br />
s poslovnim izazovima.<br />
"Uvijek postoje teški trenuci i<br />
krize. Nemojte da ih konkurencija<br />
primijeti", poručila je mladima<br />
prvog dana konferencije.<br />
Sudionicima je poručila i da ih<br />
"ostanak unutar vlastite zone<br />
komfora neće unaprijediti". Slično<br />
predavanje održala je još jedna<br />
snažna žena, Cathy O'Dowd.<br />
Ona se prije 21 godine popela<br />
brojke<br />
1900<br />
mladih lidera<br />
33<br />
zemlje<br />
60<br />
predavača<br />
4<br />
pozornice u SC-u<br />
LEAP SUMMIT<br />
na Mount Everest s obje strane<br />
i tako je upisana u povijest kao<br />
prva žena kojoj je to uspjelo.<br />
"Kao mala nisam voljela timske<br />
sportove. Danas bih kao<br />
glavnu stvar u svojim planinarskim<br />
ekspedicijama istaknula<br />
upravo tim", rekla je O'Dowd.<br />
Nemojte odrasti<br />
Zvijezda konferencije bio je i<br />
Lars Silberbauer Andersen, globalni<br />
direktor za social media<br />
marketing u LEGO-u. Kritizirao<br />
je svijet odraslih i mladima poručio<br />
kako nikad ne smiju upasti<br />
u njihovu zamku u kojoj nedostaje<br />
kreativnosti.<br />
"Navršene godine života postale<br />
su nepotrebne. Danas je<br />
važno koliko kao pojedinac vrijediš<br />
i koliko novih stvari možeš<br />
donijeti u poslovnu zajednicu.<br />
Samo tako ćeš razviti i sebe", rekao<br />
je Lars s velikim entuzijazmom.<br />
Inspiriraju ga upravo djeca,<br />
za koju kaže da je sretan kada<br />
na društvenim mrežama njihovih<br />
roditelja ugleda fotografije<br />
raznih izvedbi od lego-kockica.<br />
Čitateljima <strong>Global</strong>a Lars je poručio:<br />
"Iskoristite sve mogućnosti<br />
koje vam život pruža i krenite<br />
naprijed!".<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO<br />
Job Fair Više od 90 poslodavaca predstavilo se studentima na FER-u<br />
Studente traže Google, Microsoft i Rimac<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Foto: Vilim Hlušička/<strong>Global</strong><br />
Svi oni koji su htjeli doznati<br />
kako dobiti posao<br />
u Microsoftu, Googleu,<br />
Zagrebačkoj banci ili pak Mobilisu,<br />
mogli su to učiniti na<br />
ovogodišnjem Job Fairu koji se<br />
održao na Fakultetu elektrotehnike<br />
i računarstva 17. i 18. svibnja.<br />
Deveta je ovo godina da se<br />
sajam održava, a svake godine<br />
broj tvrtki izlagača udvostručuje<br />
se. Ove godine više od 90<br />
poslodavaca iz Hrvatske i inozemstva<br />
otvorilo je svoja vrata<br />
studentima. Visokopozicionirane<br />
tvrtke kao što su Google,<br />
Microsoft, Rimac automobili,<br />
među ostalima, predstavile su<br />
se posjetiteljima i putem polusatnih<br />
predavanja koja su<br />
održavana oba dana.<br />
Studenti na Googleovu predavanju<br />
mogli su doznati kako<br />
'Svaka od tvrtki koje dolaze nekoliko godina zaredom ima pozitivna<br />
iskustva pri zapošljavanju mladih', kaže Filip Hormot, glavni organizator<br />
Ove godine posjećenost<br />
Job Fairu je<br />
dosegla novi rekord<br />
Jedan od zanimljivijih<br />
poslova koji se nude<br />
je i posao kontrolora leta<br />
se radi aplikacija Google Maps,<br />
dok je tvrtka Rimac automobili<br />
upoznala studente s ljetnim<br />
praksama koje se kod njih provode<br />
uz mogućnost stalnog zaposlenja.<br />
Da bi dodatno animirali<br />
i motivirali posjetitelje da<br />
dođu na njihov štand, prezenteri<br />
su za njih organizirali i brojne<br />
dodatne atrakcije kao što su<br />
nagradne igre i mali darovi.<br />
"Dolaskom na Job Fair, studenti<br />
definitivno imaju jako<br />
veliku prigodu za razmjenu<br />
iskustava", rekao je Filip Hormot,<br />
glavni organizator sajma.<br />
Kao prednost ovog sajma ističe<br />
poznanstva i znanje o tome što<br />
im je potrebno u trenutku kad<br />
odluče pronaći posao.<br />
"Tako se mogu bolje upoznati<br />
s cijelim tržištem, doznati što se<br />
traži više, a što manje", rekao<br />
je. Sajam svake godine posjeti<br />
oko 3500 ljudi, uglavnom studenata<br />
FER-a, koji svoje podatke<br />
pohranjuju u veliku bazu<br />
životopisa koja se šalje poslodavcima<br />
na izbor.<br />
"Naša baza životopisa bude<br />
poprilično puna. Svaka od ovih<br />
tvrtki koje dolaze nekoliko godina<br />
zaredom ima pozitivna<br />
iskustva pri zapošljavanju studenata",<br />
izjavio je Hormot. Ove<br />
godine sajam je imao rekordnu<br />
posjećenost. Već prvog dana<br />
posjetilo ga je više od 2000 studenata.<br />
Koje se konkretne vještine<br />
traže od studenata ovisi o tvrtki<br />
koja ih zapošljava. Tako, na<br />
primjer, tvrtka Croteam koja se<br />
bavi razvojem videoigara traži<br />
uglavnom C++ programere koji<br />
su gameri, žele i vole raditi videoigre<br />
i imaju barem nekakav<br />
projekt iza sebe. S druge strane,<br />
Hrvatska kontrola zračne plovidbe<br />
u potrazi je za kontrolorima<br />
leta. Od kandidata traže<br />
izvrsno poznavanje engleskog<br />
jezika, odlično snalaženje u<br />
prostoru, izvrsno pamćenje,<br />
percepciju i pozornost i naravno,<br />
visoku motivaciju za rad<br />
kao kontrolor zračnog prometa.
16 Kultura<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Aktivizam Reper IFEEL svoju glazbu spojio je s ljubavi prema životinjama<br />
Kada hip-hop upozna veganstvo<br />
IFEEL je reper koji svojom glazbom spaja ljubav prema energičnom hip-hopu s aktivističkim tekstovima o pravima životinja<br />
Tekst:Vanessa Curman<br />
Oduvijek sam volio<br />
životinje, baš kao i<br />
hip-hop, ali nisam<br />
spojio jedno s drugim<br />
dok mi tadašnja cura nije<br />
rekla - A zašto onda ne napraviš<br />
album koji priča priču<br />
o životinjama? Dvije godine<br />
nakon te njezine rečenice snimio<br />
sam album "Animal in<br />
me" s pjesmama napisanim iz<br />
perspektive životinja. Tu je i<br />
moja priča, naravno, vezana uz<br />
veganstvo i prava životinja na<br />
dostojanstven život, rekao je<br />
Dragan Šurlan, hip-hop glazbenik<br />
i veganski aktivisti umjetničkog<br />
imena IFEEL.<br />
Svoj put prema životu bez<br />
životinjskih proizvoda započeo<br />
je vegetarijanstvom, a 2012.<br />
godine je postao vegan. "Zbog<br />
te odluke sam sretniji, zdraviji<br />
i zadovoljnji jer znam da<br />
svojim životom ne pridonosim<br />
patnji životinja", kaže ovaj<br />
glazbenik.<br />
Pjesmom do promjena<br />
Iako su njegove pjesme<br />
uglavnom aktivističke veganske<br />
tematike, nisu svi IFEELovi<br />
obožavatelji vegani.<br />
"Hip-hop je energija. Postoji<br />
instrumental, glas i poruka.<br />
Imam dosta fanova nevegana<br />
koji osjete energiju mojih<br />
pjesama, a neki od njih mi se<br />
poslije javljaju da mi kažu da<br />
'Bez kontakta<br />
sa<br />
životinjama<br />
koje su spašene<br />
i žive u<br />
utočištima<br />
ništa od<br />
ovoga nema<br />
smisla', kaže<br />
glazbenik<br />
razmišljaju o poruci", kaže<br />
IFEEL. Neki od njegovih obožavatelja,<br />
potaknuti porukom<br />
glazbe, postaju vegetarijanci i<br />
vegani.<br />
Ipak, većina obožavatelja<br />
IFEEL-ove glazbe već jesu vegani<br />
i aktivisti. "A obzirom na<br />
to da je moja glazba na engleskom,<br />
većina tih fanova je u<br />
Americi i Njemačkoj", objašnjava.<br />
Za stvaranje je aktivističke<br />
glazbe, osim ljubavi prema životinjama,<br />
potrebna i ljubav<br />
prema glazbi. IFEEL-ova ljubav<br />
prema hip-hopu počela je<br />
još u doba kasetofona, kada<br />
je slušao Slavina Balena i nje-<br />
govu emisiju "Rap Attack" na<br />
Radiju 101.<br />
"Kod kuće sam imao super<br />
gramofon, radio i kasetofon<br />
sve u jednom, pa sam snimao<br />
svaki show na kasetu,<br />
zapisivao lyricse,<br />
a onda repao,<br />
scratchao i<br />
snimao sebe<br />
i frenda",<br />
kaže i dodaje<br />
kako<br />
te uratke i<br />
dalje čuva<br />
IFEEL na eventu<br />
za prava uličnih<br />
životinja u Kölnu<br />
IFEEL i<br />
Bones u<br />
Kölnu<br />
FOTO: WALTER E. HERMANNS<br />
doma na kasetama.<br />
Osnova IFEEL-ove ljubavi<br />
prema hip-hopu bila je ljubav<br />
prema slobodi izražavanja<br />
energije koju je imao u sebi<br />
i koju nije mogao izraziti<br />
na bilo koji drugi<br />
način. Ljubav za<br />
hip-hopom se<br />
dalje rasplamsala<br />
njegovim<br />
krajem<br />
srednje škole<br />
i njegovim<br />
odlaskom<br />
u Ameriku.<br />
Od svoje sedamnaeste<br />
godine<br />
je živio u New Yor-<br />
ku, Louisiani i Los Angelesu,<br />
gdje je imao prigodu upoznati<br />
hip-hop kulturu uživo.<br />
Kreativnost i empatija<br />
Stari i novi obožavatelji novu<br />
će glazbu moći poslušati već<br />
ovoga ljeta, do kada IFEEL<br />
planira izbaciti dva nova singla.<br />
Dragan ističe da se jedna<br />
od pjesama tematski razlikuje<br />
od dosadašnjih.<br />
"To je pjesma o moru – jer<br />
volim Jadransko more i mislim<br />
da ono zaslužuje svoju<br />
pjesmu", kaže glazbenik.<br />
Uz nove singlove i spotove,<br />
IFEEL radi na idejama za<br />
novi album. Osim toga, planira<br />
posjetiti brojna utočišta za<br />
životinje jer, kako kaže "bez<br />
kontakta sa životinjama koje<br />
su spašene i žive u utočištima<br />
ništa od ovoga nema smisla."<br />
Percepcija veganskog aktivizma<br />
u široj je javnosti uglavnom<br />
ograničena na prosvjede,<br />
vege festivale i emotivne reklame.<br />
IFEEL-ova glazba osvježavajući<br />
je aktivistički medij u<br />
kojemu se spajaju kreativnost<br />
hip-hopa i empatija veganstva.<br />
"Ipak, ima li šanse ova vrsta<br />
aktivizma za prava živih bića<br />
koja nisu ni kriva ni dužna<br />
što ih mi ljudi iskorištavamo,<br />
mučimo i koljemo samo zato<br />
jer možemo? Meni je svakako<br />
vrijedno uložiti moje vrijeme,<br />
kreativnost i energiju u tom<br />
smjeru", kaže Dragan.<br />
Deložacije Nakon prijetnje Mediki, na 'piku' se našla i Sretna kuća<br />
Gašenje urbane kulture briga je za mlade?<br />
Korisnici nestrpljivo iščekuju prve političke odluke o sudbini Medike nakon lokalnih izbora<br />
Tekst: Tina Ozmec-Ban<br />
Foto: Zrinka Medak/<strong>Global</strong><br />
Zagrebačka uprava zamalo<br />
je zatvorila Mediku,<br />
prostor bivše istoimene<br />
tvornice lijekova. Sanacijski<br />
upravitelj Studentskog centra<br />
Mirko Bošnjak želi pak zatvoriti<br />
jedini zatvoreni prostor za skejtere,<br />
Sretnu kuću, koja se koristi<br />
i kao skladište Teatra &TD, a<br />
na koju je nedavno postavljena<br />
- nova brava.<br />
Brojne radionice, koncerte<br />
i izložbe nezavisnih, mladih<br />
umjetnika odlukom Grada trebalo<br />
je obustaviti, a sve umjetnike<br />
iseliti iz Medike, jednog od<br />
rijetkih gradskih prostora koji<br />
njeguje alternativnu kulturu izražavanja.<br />
"Autonomni kulturni centar<br />
Medika više je od noćnog kluba.<br />
Prvo, nekako ideološki, to<br />
je platforma na kojoj se susreću<br />
istomišljenici iz svih dijelova<br />
svijeta i koji upravo zbog ovog<br />
mjesta i susreta ovdje stvaraju<br />
nove ideje, dolaze do novih kreativnih<br />
rješenja koje prezentiraju<br />
kao projekte", istaknula je<br />
Sunčica Remenar, predstavnica<br />
AKC-a na konferenciji za novinare<br />
održanoj 12. svibnja u Mediki.<br />
Vanjski<br />
prostor<br />
Medike<br />
"Dopis koji smo dobili kulminacija<br />
je višegodišnjeg srozavanja<br />
nezavisne kulture u Zagrebu,<br />
a čemu je dokaz koji su<br />
danas dobili i predstavnici Sretne<br />
kuće u SC-u", izjavila je glazbena<br />
umjetnica Sara Ercegović.<br />
Sretna kuća je, paralelno s<br />
Medikom, zatvorena novom<br />
bravom zbog navodne životne<br />
opasnosti u koje se dovode članovi<br />
kluba "Shpaolin", koji ovaj<br />
prostor koriste već devet godina.<br />
Nekoliko dana poslije, u utorak<br />
16. svibnja, rezidenti Medike<br />
održali su i cjelodnevni program<br />
radionica, Pavle Pavlović<br />
otvorio je svoju novu izložbu,<br />
a glazbenu podršku dali su i<br />
bendovi Disbaja i Crutches. Organizatori<br />
su pozvali korisnike<br />
prostora da održavaju čistoću<br />
dvorišta, ne budu preglasni i<br />
da, u biti, poštuju imovinu i susjede<br />
kako do deložacije ipak ne<br />
bi došlo.<br />
U međuvremenu je gradonačelnik<br />
Milan Bandić izjavio<br />
kako Medika ostaje, a sve<br />
potrebne sanacije će provesti<br />
Grad, u nekoliko navrata, kako<br />
se korisnici ne bi trebali iseliti,<br />
dok je situacija u Sretnoj kući,<br />
prozvana "greškom u komunikaciji",<br />
potaknuta brigom sanacijskog<br />
upravitelja Mirka Bošnjaka<br />
o djeci koja tamo skejtaju.<br />
Ovi centri nezavisne kulture<br />
već dulje trebaju preuređenje,<br />
no samo ono infrastrukturno, a<br />
ne politički uvjetovano. Svi oni i<br />
dalje, nažalost, čekaju što će biti<br />
nakon lokalnih izbora.
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Kultura 17<br />
Izdavaštvo u problemu Donosimo drugu stranu priče<br />
Izdavači plaču, ali pisci,<br />
lektori i prevoditelji<br />
žele zasluženu plaću<br />
Tekst: Tina Ozmec-Ban<br />
Kao što se dogodilo<br />
i u slučaju Agrokora,<br />
domino-efektom<br />
pao je i Algoritam,<br />
a pripadnici struke krenuli su<br />
u brzo traženje rješenja koje<br />
bi umanjilo moguću štetu hrvatskom<br />
izdavaštvu. Problem<br />
je nastao kad su tvrtke Ram 3<br />
d.o.o. i FOCUS pustile zadužnice<br />
na naplatu i tako blokirale<br />
Algoritam. Samo izdavaštvo je<br />
počelo doživljavati krizu padom<br />
Agrokora, zbog Tisak medije u<br />
njegovu vlasništvu. Algoritam,<br />
kao najveća i najjača izdavačka<br />
kuća u Hrvatskoj, tako je redom<br />
zabrinula mnoge kulturne radnike<br />
u ovoj branši.<br />
No predstečajnu nagodbu ove<br />
izdavačke kuće neki su književni<br />
djelatnici dočekali s osmijehom<br />
na licu jer, baš kao i dobavljači<br />
Agrokora, nisu dobivali<br />
svoj pošteno zarađen novac.<br />
Devet mjeseci čekanja<br />
"Da se razumijemo, malo koji<br />
od svih velikih izdavača poštuje<br />
rokove zadane ugovorom,<br />
svakako nijedan za kojeg sam<br />
radila, a radila sam za mnoge.<br />
U tome i jest fora jer svi imaju<br />
isti odgovor: u ovom poslu je to<br />
tako - ako hoćeš raditi, ugovor<br />
ćeš dobiti nakon odrađenog posla",<br />
objasnila je Ana Lovrenčić,<br />
koja je za Algoritam obavljala<br />
lekture i korekture za velik broj<br />
knjiga, a za nekoliko njih još<br />
nije dobila honorar.<br />
Prema njezinim riječima,<br />
često se u ovakvim poslovima<br />
nađe u situaciji u kojoj ugovor<br />
dobiva tek mjesecima nakon<br />
obavljenog posla i u kojem stoji<br />
kako će još ugovorena svota biti<br />
isplaćena u maksimalnom roku<br />
od dva mjeseca. Međutim, nije<br />
joj strano da za odrađen posao<br />
plaću dobije tek nakon pola godine<br />
do čak devet mjeseci.<br />
"Nisu prevoditelji ni lektori,<br />
dakle, profesori, baš redom<br />
naivni ni blesavi, ali nerijetko<br />
se nađu u situaciji da taj posao<br />
moraju prihvatiti iz financijskih<br />
razloga", istaknula je Lovrenčić<br />
i dodaje kako je, kada napokon<br />
dočekaju svoje honorare,<br />
obično već grcaju u neplaćenim<br />
računima. Muke po naplati od<br />
izdavača osjetila je i <strong>Global</strong>o-<br />
'Krajnje je nemoralno nuditi poslove kukajući pritom da, nažalost, sad<br />
baš nemaš novca', napomenula je lektorica Ana Lovrenčić<br />
'Prema predstečajnoj<br />
nagodbi, počeli su mi ih<br />
isplaćivati, i to po 23,19 kn<br />
na mjesec. Negdje do kraja<br />
života trebali bi mi ih isplatiti',<br />
kaže Lovrenčić<br />
va lektorica Snježana B. Višnjić:<br />
"Kad dobivate posao, vrlo<br />
su precizno postavljeni rokovi<br />
unutar kojih morate obaviti<br />
posao, ali takvi rokovi ne vrijede<br />
za plaćanje. Algoritam mi<br />
je isplatio pročitane knjige pet<br />
godina nakon odrađenog posla,<br />
i to nakon što sam gospođi<br />
Antičević poslala vrlo osobno<br />
pismo, pošto sam tek bila ostala<br />
bez posla i osjećala se izgubljeno.<br />
I Profil mi je platio dio<br />
dugovanja tri godine nakon<br />
što su knjige već izašle također<br />
nakon što sam direktoru napisala<br />
dugačko pismo. Za ostatak<br />
dugovanja molili su me da budem<br />
strpljiva. I čekam već dvije<br />
godine, a honorari su mi jedini<br />
izvor prihoda. Jedan izdavač,<br />
koji većinu prihoda ostvaruje<br />
od udžbenika, ponudio je mojoj<br />
kolegici da joj honorar od 3000<br />
kuna isplati tijekom pet godina<br />
u mjesečnim ratama, istodobno<br />
se hvali egzotičnim putovanji-<br />
Porazne brojke<br />
I po dvije do pet godina<br />
- čeka se ponekad<br />
isplata honorara, iako u<br />
ugovoru piše da je krajnji<br />
rok dva mjeseca<br />
Čak za 40 posto je u<br />
prošloj godini pala prodaja<br />
knjiga u Algoritmu<br />
Za 676 i 797 kartica<br />
na kojima je obavila<br />
lekturu i korekturu, Ana<br />
Lovrenčić je počela dobivati<br />
honorar tek nakon<br />
predstečajne nagodbe<br />
Bez pisaca, lektora i<br />
prevoditelja knjige ne<br />
mogu doći do čitatelja<br />
ma u medijima. Kako ulaze u<br />
poslove koje ne mogu platiti?<br />
Kad će svi shvatiti da propadaju<br />
zbog nepoštena odnosa prema<br />
ljudima s kojima rade?! Pravi<br />
vlasnici najprije isplate radnicima,<br />
ulažu u proizvodnju, pa<br />
tek onda uzmu sebi, ako ostane.<br />
Sebičnost caruje našim krajevima<br />
i, iako je mnogi danas pokušavaju<br />
opravdati kao 'poslovno<br />
opravdanu odluku', sebičnost je<br />
i dalje samo mana protiv koje se<br />
treba boriti".<br />
Školska knjiga povukla je s<br />
polica Algoritma sva svoja izdanja,<br />
Fokus komunikacije, Profil<br />
i Mozaik su zabranili prodaju<br />
svojih knjiga, a ako se to prekrši,<br />
Algoritam bi, već uz dug od<br />
40-ak milijuna kuna mogao biti<br />
i kažnjeno gonjen zbog krađe.<br />
"Mislim da je vrijeme da poduzetnici<br />
shvate da ne mogu<br />
samo tako zinuti više nego što<br />
mogu prožvakati i da je krajnje<br />
nemoralno nuditi poslove<br />
kukajući pritom da, nažalost,<br />
sad baš nemaš novca. Ni mi ne<br />
pregovaramo u trgovini možemo<br />
li namirnice platiti za devet<br />
mjeseci kad nam netko odluči<br />
isplatiti honorar", objašnjava<br />
Lovrenčić.<br />
Isplate - pomalo<br />
Pa bez obzira na izlike kojima<br />
se vlasnik Algoritma, Neven<br />
Antičević, pokušao opravdati u<br />
medijima posljednjih tjedana,<br />
previsoki iznosi najma, kao i<br />
značajan pad prodaje knjiga od<br />
čak 40 posto nije razlog i daljnjeg<br />
ulaženja u honorano zapošljavanje,<br />
koje pritom nema<br />
nikakvu financijsku osnovu.<br />
"Algoritam mi nije još isplatio<br />
nekoliko knjiga, od kojih su dvije<br />
po 696 i 797 kartica. Ostale i<br />
ne spominjem, ali te sam dvije<br />
radila 16 sati na dan tjednima",<br />
napomenula je Lovrenčić.<br />
Predstečajnom nagodbom Algoritma,<br />
Ani se počeo isplaćivati<br />
zaostali honorar. Pomalo,<br />
naravno i to - 23,19 kuna mjesečno.<br />
"Negdje do kraja života trebali<br />
bi mi ih isplatiti. Srećom,<br />
danas mogu birati s kime ću raditi.<br />
S takvima više ne radim",<br />
zaključila je.<br />
o kulturi<br />
KULTURNO<br />
g<br />
Dorotea<br />
Kovačićek-Veliki<br />
O Frljiću i<br />
(o)frljiću<br />
Oliver Frljić bio je inspiracija za<br />
prosvjedne ekshibicije ispred<br />
splitskog HNK, koje su se održale<br />
zbog njegove predstave<br />
koja je još jednom uvrijedila<br />
osjećaje konzervativnog puka.<br />
Iako naviknuti na Frljićev status<br />
dežurnog "svepljuvača", taj<br />
kazališni enfant terrible još je<br />
jednom uspio razdrmati medijsku<br />
i društvenu scenu svojom<br />
politički nabrijanom i ideološki<br />
obojenom umjetnošću i na<br />
tome mu treba zapljeskati.<br />
Osim što dokazuje kako šok i<br />
umjetnost i dalje idu zajedno<br />
(u čemu zapravo nema ništa<br />
loše) on upire prstom u poraznu<br />
činjenicu kako u hrvatskoj<br />
sferi iznova uspijevaju i sto<br />
puta prežvakane teme.<br />
Je li Frljić dobar redatelj ili još<br />
bolji manipulator, o tome dvoje<br />
i iskusniji kazališni i medijski<br />
kritičari. Običnom građaninu<br />
koji u kazalište odlazi jednom<br />
na godinu (ako), Frljić je esencija<br />
provokatora koji se služi<br />
onim trikovima koji su na Zapadu<br />
bili popularni u prošlom<br />
desetljeću. Na kraju krajeva,<br />
ako i tih trikova ponestane<br />
Frljić uvijek spremno vadi as<br />
adut - ustaša i partizana. A ako<br />
mu se zamjerite, prozvat će<br />
vas notornim fašistima, što je<br />
također svojevrsni as adut.<br />
Možda se zbog svega toga<br />
Frljićev mehanizam skupljanja<br />
bodova čini vrlo prozirnim, a<br />
računica se može primijeniti i<br />
na posljednju predstavu: Isus<br />
siluje muslimanku, muslimanka<br />
vadi hrvatsku zastavu iz<br />
spolovila.<br />
Cilj je pronaći okidače, staviti<br />
okidače u predstavu, okupiti<br />
bijesnu rulju i izazvati kontroverzu,<br />
pa protivnicima te<br />
rulje dati do znanja kako je<br />
samim činom izazivanja bijesa<br />
posrijedi neko veliko umjetničko<br />
djelo. I uspije mu baš svaki<br />
put.<br />
Kad se sve zbroji, šok i umjetnost<br />
svakako idu zajedno, kao<br />
i vađenje iz konteksta i prosvjedi<br />
bez smisla. Umjetnost<br />
može biti i kontroverzna, ali<br />
ne prežvakana. Može pomicati<br />
granice, a može lamentirati o<br />
njima još jako dugo. Što će biti<br />
iduća tema predstave? Frljiću,<br />
iznenadi nas, ako još možeš!
18 Kultura<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Izložba D. Višnjića<br />
'Životinje su mi<br />
zbog nevinosti<br />
zanimljivije od ljudi'<br />
Dorian Višnjić mladi je<br />
fotograf čije su fotografije<br />
dio izložbe "O životinjama i<br />
ljudima", koja je u Etnografskom<br />
muzeju postavljena do<br />
studenoga. Iako mu se otac<br />
profesionalno bavi fotografijom<br />
od mladosti, Dorianu je<br />
fotografija ušla u fokus prije<br />
četiri godine. Tada je upisao<br />
fotografski odjel u Školi primijenjene<br />
umjetnosti i dizajna.<br />
Iako je oduvijek bio velik ljubitelj<br />
životinja, fotografska mu<br />
se radoznalost prema njima<br />
javila kad je u srednjoj školi<br />
morao napraviti fotokolekciju<br />
portreta.<br />
"S obzirom na to da je velika<br />
većina motiva u fotografskim<br />
portretima čovjek, moja<br />
se kreativna radoznalost<br />
okrenula životinjama koje su<br />
mi zbog svojevrsne nevinosti<br />
mnogo zanimljivije od ljudi",<br />
objasnio je Dorian.<br />
'Motivi mi iskrsnu<br />
spontano i jedino tako<br />
mi se čini pošteno raditi',<br />
istaknuo je Dorian<br />
"Što se tiče samog fotografiranja,<br />
najvažnije mi je bilo<br />
ostvariti prisnost te pokušati<br />
razbiti nevidljivu distancu<br />
između fotografa i 'modela'<br />
koja se često osjeti u dokumentarnoj<br />
fotografiji", rekao<br />
je Dorian o svome pristupu<br />
fotografiji. Naravno, takav pristup<br />
nosi i određene izazove.<br />
"Za razliku od ljudskih, životinjski<br />
se portret ne može namjestiti,<br />
te sam bio prisiljen<br />
strpljivo čekati pravi trenutak<br />
za okidanje fotki", dodao je<br />
mladi fotograf.<br />
Priznaje kako je malo nestrpljiv<br />
kada je riječ o tehničkoj<br />
strani fotografije, ali ga to<br />
rijetko sputava u onome što<br />
želi poručiti fotografijom.<br />
"Motivi mi iskrsnu spontalno i<br />
jedino tako mi se čini pošteno<br />
raditi," rekao je Dorian, i<br />
dodao: "Težim nekoj iskonskoj<br />
čistoći i istinitosti na svim<br />
razinama, što znači da ću<br />
čekati dok životinja sama izađe<br />
iz svoje nastambe koliko<br />
treba." Vanessa Curman<br />
Zvjezdani ratovi Prvi put u Hrvatskoj proslavljen 'May the 4th'<br />
Ribnjak okupirali Jedi ratnici<br />
Tekst: Vanessa Curman<br />
Foto: Katarina Šapina/<strong>Global</strong><br />
Četvrti svibnja ili May<br />
the 4th međunarodni<br />
je Dan Zvjezdanih ratova<br />
- oni koji govore<br />
engleski već su (točno) zaključili<br />
da je to zato što datum zvuči<br />
kao uzrečica "May the Force be<br />
with you!" ili "Neka sila bude s<br />
tobom".<br />
U Zagrebu se prvi put ovo<br />
slavlje ipak održalo 6. svibnja.<br />
Program je organizirala udruga<br />
Mos Croatia Spaceport, a odvijao<br />
se na Ribnjaku. Prvi se put<br />
takvo događanje održava kod<br />
nas.<br />
Program za sve generacije<br />
"Prošle smo godine imali kraće<br />
okupljanje na Trgu bana Jelačića,<br />
kada je došao znatan broj<br />
djece i roditelja pa smo odlučili<br />
da stvar možemo i proširiti. Rekla<br />
sam, sljedeći put moramo<br />
ljudima ponuditi još više", rekla<br />
je Azra Imširović, glavna organizatorica<br />
Star Wars dana.<br />
U sklopu programa održane<br />
su brojne radionice kao što je<br />
origami, vježba mačevanja lightsaberima,<br />
te force training.<br />
Na pitanje djeteta kako da pogodi<br />
metu u igri, voditelj mu je<br />
rekao jednostavno: "Lako je.<br />
Samo koristi Silu!"<br />
"Nije nepoznanica da<br />
kada čovjek voli nešto, odašilje<br />
to oko sebe. Svi smo događaj<br />
odradili volonterski, zato što<br />
smo to željeli, i to se onda<br />
Program je organizirala udruga Mos Croatia Spaceport, a posjetiteljima<br />
je najzanimljivija bila vježba mačevanja lightsaberima<br />
Posjetiteljice Star Wars dana kostimirane u heroine Rey i Padme<br />
osjeti i prema van i zarazi i<br />
'obične' posjetitelje koji su recimo<br />
došli u pratnji svojoj djeci.<br />
Tako se moglo vidjeti i mame<br />
kako se hvataju lightsabera i<br />
zabavljaju", prokomentirala je<br />
Imširović pozitivno ozračje cijelog<br />
događaja.<br />
Natjecanje kostimiranih<br />
obožavatelja<br />
Iako je većina programa<br />
bila namijenjena najmlađima,<br />
bilo je sadržaja i za<br />
starije posjetitelje, poput<br />
Kazališni aktivizam Završni rad pretvoren u predstavu<br />
Parodijom do društvene morbidnosti<br />
Koje su teme još tabu, jesu li žene i dalje u gorem položaju od muškaraca i koliko je potrebno da<br />
se reagira na nepravdu samo su neka od pitanja kojima se predstava bavi<br />
Tekst: Dorotea Kovačićek-Veliki<br />
Predstava "Sve što nije<br />
tvoje" autorski je glumačko-aktivistički<br />
projekt<br />
koji ideje i teme feminizma<br />
pokušava prenijeti širokoj<br />
populaciji, osobito onoj konzervativnije<br />
nastrojenoj. Projekt<br />
je originalno započeo kao<br />
završni rad Lejle Jerković, na<br />
Ženskim studijima u Zagrebu,<br />
ali vrlo se brzo, gotovo spontano,<br />
razvio u samostalni projekt.<br />
Na predstavi je radilo čak<br />
11 volontera koji su je "postavili<br />
na noge" nakon pola godine<br />
rada.<br />
Ova eksperimentalna drama<br />
u nekoliko situacija prikazuje<br />
odnos žena-tijelo-glas-društvo,<br />
kroz koje istražuje koliko<br />
Prizor iz<br />
predstave<br />
često prihvaćamo svakodnevne<br />
diskriminatorne situacije<br />
i doživljavamo li ih uopće kao<br />
takve?<br />
Teme koje se obrađuju u<br />
predstavi polaze od onih "najbenignijih"<br />
kao što je nepravednost<br />
u podjeli kućanskog<br />
rada, do diskriminacije žena u<br />
kontekstu religije, nametanja<br />
restriktivnog mišljenja o reproduktivnim<br />
pravima i možda<br />
najkontroverznije - dječje<br />
seksualnosti.<br />
TINA KADOIĆ<br />
cosplay natjecanja. Za neupućene,<br />
cosplay je kostimiranje u<br />
likove iz filmova, serija, knjiga i<br />
stripova. Brojnoj djeci u publici<br />
to je bilo ostvarenje snova jer su<br />
mogli vidjeti svoje heroje uživo,<br />
a stariji su uživali gledati vrhunski<br />
napravljene kostime - od<br />
Dartha Vadera, Padme i princeze<br />
Leie, do Jawa. Dodjelom nagrada<br />
za najbolje kostime Star<br />
Wars dan je završio. Okupljeni<br />
su polako kretali kući, mislima<br />
još u galaktici negdje daleko,<br />
daleko.<br />
"Cilj je da se publika zapita",<br />
objašnjava Jerković. To se<br />
posebno tiče one publike koja<br />
nije čest gost kazališta i nije<br />
dovoljno upućena u aktivizam.<br />
Porazgovarali smo i s glumcima<br />
koji su izrazili veliko zadovoljstvo<br />
premijerom predstave,<br />
a naš su razgovor započeli<br />
s oduševljenjem jer je publika<br />
"puna dojmova".<br />
Svoje su likove okarakterizirali<br />
kao blago parodizirane, a<br />
upravo ta parodija, kažu, nagovještava<br />
morbidnost koja se<br />
provlači nezapaženo u društvu.<br />
Pa uz malo svakodnevnih parodija,<br />
šala, rečenica, ponekog<br />
starog-novog običaja i "nevažnih"<br />
komentara sve brzo prelazi<br />
u "nisi dovoljno dobra - jer<br />
si žena".
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Tehnologija 19<br />
Ovisnost o internetu Svakodnevna navika može voditi u ovisnost 21. stoljeća<br />
'Pišem poruku pa završim<br />
tražeći cijenu lipicanca'<br />
gadgeti<br />
Tekst: Silvio Šipušić<br />
U bolnici Sveti Ivan otvoren je odjel za ovisnosti o internetu<br />
Tekst i foto: Marija Edita Feldi<br />
Svakodnevne aktivnosti,<br />
poput provjeravanja<br />
elektroničke pošte,<br />
društvenih mreža, pa<br />
čak i guglanje postoje zahvaljujući<br />
internetu, ali iako živimo<br />
u 21. stoljeću, u svemu postoji<br />
granica. Ako ne možete zamisliti<br />
jedan dan bez WiFi-ja ili mobilnih<br />
podataka, možda imate<br />
problem. Među takvim je ljudima<br />
Karlo, student arhitekture,<br />
koji je na internet spojen 24/7.<br />
"Ne sjećam se kad sam bio<br />
više od dva dana off-line", priznaje<br />
Karlo, te dodaje da već<br />
drugi dan osjeća "egzistencijalnu<br />
krizu". Sličnu situaciju<br />
opisuje i Barbara s Učiteljskog<br />
fakulteta, kojoj je teško zamisliti<br />
dan bez interneta jer, tvrdi,<br />
"imam pristup internetu kad i<br />
gdje god želim". Ivana Delač,<br />
diplomirana psihologinja, ovakav<br />
osjećaj anksioznosti prepoznaje<br />
kao problem.<br />
"To su znakovi da se razvio<br />
blaži oblik ovisnosti o internetu<br />
koji može, iako ne mora nužno,<br />
voditi u teže oblike", objašnjava<br />
Delač. Smatra i da je "većina<br />
Ovom tipu ovisnosti lijekovi nisu tablete, već samokontrola i pomoć stručnjaka<br />
studentske populacije zahvaćena<br />
makar blažim oblikom ovisnosti<br />
o internetu" upravo zbog<br />
konstantne dostupnosti interneta<br />
putem mobilnih uređaja.<br />
Iako se primarno služe njime<br />
da provjere e-mail ili Facebook,<br />
najčešće završe na nečemu<br />
sasvim drugom.<br />
"Odem odgovoriti na poruke<br />
na društvenim mrežama, ali<br />
'Ovisnost o<br />
internetu<br />
ima podmukli,<br />
pritajeni<br />
tijek razvoja i<br />
svodi se na zadovoljavanje<br />
potreba koje<br />
ne uspijevamo<br />
zadovoljiti<br />
u off-line životu',<br />
tumači<br />
Ivana Delač,<br />
diplomirana<br />
psihologinja<br />
brzo se uhvatim kako tražim<br />
koliko stoji čistokrvni lipicanac",<br />
objašnjava Karlo.<br />
"Navika radi svoje", tvrdi<br />
Barbara i vjeruje da ona osobno<br />
nema problem s ovisnošću.<br />
No za one koji imaju otvoren je<br />
odjel za ovisnosti o internetu u<br />
bolnici Sveti Ivan.<br />
"Sve ovisnosti, pa tako i ovisnost<br />
o internetu, imaju podmukli,<br />
pritajeni tijek razvoja<br />
zbog kojeg treba dugo da se<br />
problem prepozna i svode se<br />
na zadovoljavanje potreba koje<br />
osoba ne uspijeva zadovoljiti u<br />
svom svakodnevnom off-line<br />
životu", tumači Delač. Naravno,<br />
treba raditi na prepoznavanju<br />
tih potreba, a u tome ovisnicima<br />
pomažu psiholozi, psihijatri<br />
i psihoterapeuti.<br />
BRAGI DASH PRO<br />
Nove Bluetooth slušalice,<br />
Dash Pro pokušavaju<br />
popraviti sve probleme<br />
prijašnjih Dash slušalica.<br />
Izgledom izgledaju gotovo<br />
isto kao i prijašnji model,<br />
ali je unutrašnjost znatno<br />
drukčija. Novi dizajn<br />
komponenata trebao bi poboljšati<br />
ključne funkcije bežičnih<br />
slušalica, zbog čega<br />
Dash Pro ima kvalitetniji<br />
zvuk i bolju Bluetooth<br />
povezanost, sve uz pet sati<br />
rada. Osim toga, Dash Pro<br />
ima i neke novitete, poput<br />
istodobna prijevoda stranih<br />
riječi putem aplikacije<br />
iTranslate. Ako ste aktivni,<br />
Dash Pro može prepoznati<br />
vaš pokret i automatski<br />
započeti fitness-praćenje.<br />
Možete se kretati kroz<br />
korisničko sučelje dodirom<br />
na slušalice, a ako želite<br />
izgledati kao freak, isto<br />
možete činiti i pomakom<br />
vaše glave. Ako su ovakve<br />
slušalice "glazba za vaše<br />
uši", pripremite 329 dolara<br />
(oko 2200 kuna).<br />
POLAROID POP<br />
Umjetna inteligencija Održan prvi AI meetup u Zagrebu<br />
U budućnosti će inteligentan biti<br />
i prostor u kojem se nalazimo<br />
Tekst: Ramona Ščuric<br />
Foto: Marija Edita Feldi/<strong>Global</strong><br />
Da je Hrvatska jedna od<br />
zemalja koja nešto sporije<br />
dolazi k sebi od vala<br />
tehnoloških napredaka, dokazuje<br />
i to da se tek ove godine<br />
održao prvi Artificial Intelligence<br />
Future (AI2F) meetup u<br />
Zagrebu. Ovo je bio prvi skup<br />
koji je odlučio svoju viziju i misiju<br />
posvetiti vjerojatno najnaprednijem<br />
koraku u tehnologiji<br />
– umjetnoj inteligenciji. Održan<br />
je 18. svibnja u prostorijama<br />
HUB Impacta u Zagrebu te<br />
je broj uzvanika bio ograničen<br />
na 160 ljudi.<br />
Organizator ovog događaja,<br />
Ratko Mutavdžić, svoj poriv za<br />
kreiranjem ovakvog događaja u<br />
Hrvatskoj pronašao je u obrazovanju.<br />
"Treba krenuti od početka, a<br />
'Treba uvesti kreativnost u srednje škole i na<br />
fakultete, gdje se moraju raditi primijenjene stvari,<br />
a manje lamentirati o teoriji', kaže organizator<br />
to je ono što se danas djelomično<br />
radi već u osnovnoj školi.<br />
Treba uvesti više kreativnosti<br />
u srednje škole, a posebno<br />
na fakultete, gdje<br />
se moraju raditi<br />
više primijenjene<br />
stvari, a manje<br />
lamentirati o<br />
teoriji ovoga i<br />
onoga", objašnjava<br />
Mutavdžić.<br />
Na meetupu<br />
se raspravljalo<br />
o samoj<br />
umjetnoj<br />
inteligenciji,<br />
njezinu<br />
definiranju<br />
i položaju u<br />
svijetu, ali i u Hrvatskoj, dok<br />
su neki od gostiju bili prisutni<br />
samo virtualno. Hrvoje Benko,<br />
viši istraživač u Microsoftu,<br />
nazočio je meetupu<br />
putem Skypea te je<br />
svojih pet minuta<br />
posvetio napretku<br />
AR/VR tehnologiji<br />
te tome<br />
što donosi budućnost<br />
umjetne<br />
inteligencije.<br />
"Meni su uvijek<br />
najdraži projekti<br />
koji nekako<br />
uspiju iznenaditi<br />
Umjetna će se inteligencija<br />
uskoro mnogo<br />
više integrirati u naše<br />
živote<br />
krajnje korisnike. Trenutačno<br />
me dosta zanima tema ambient<br />
intelligence, gdje sve inteligentniji<br />
postaje - prostor, i to<br />
zahvaljujući senzorima, kamerama<br />
i multimodalnoj tehnologiji“,<br />
kaže Benko.<br />
Meetup je bio samo prvi<br />
korak boljem razumijevanju<br />
umjetne inteligencije i njene<br />
primjene u svim sektorima<br />
rada i ljudskoga života, od industrije<br />
do zdravstva, jer se već<br />
ove godine u rujnu organizira<br />
konferencija umjetne inteligencije,<br />
Artificial Inteligence<br />
Future unConference 2017.<br />
"Danas se mladi ljudi moraju<br />
povezivati i stjecati iskustva na<br />
raznim projektima, ne samo iz<br />
Hrvatske nego i globalno. Imaju<br />
prigodu raditi u jednoj od<br />
grana koje se povezuju s umjetnom<br />
inteligencijom, a takvih je<br />
sve više”, zaključuje Mutavdžić.<br />
Danas gotovo svi fotkaju,<br />
gledaju i dijele fotografije<br />
na svojim mobitelima. Ako<br />
volite fotografije koje fizički<br />
postoje, koje možete dodirnuti,<br />
dati svojim bakama i<br />
djedovima, Polaroid Pop će<br />
vas usrećiti. Kamera Popa<br />
ima 20 megapiksela, a te<br />
fotografije možete urediti<br />
raznim stickerima i "filtrima".<br />
Na 4-inčnom zaslonu<br />
možete gledati i uređivati<br />
svoje fotografije, a zatim<br />
ih isprintati u dimenzijama<br />
3 x 4 inča (oko 7,5 x 10<br />
centimetara). Ne morate<br />
samo slikati i printati, jer<br />
Pop snima i video full HD<br />
rezolucije. Cijena i potpune<br />
funkcije Polaroid Popa nisu<br />
trenutačno dostupne, a na<br />
tržište bi trebao izaći uoči<br />
blagdana ove godine.
20 Sport<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Ultimate frisbee Nekada piknik zabava, danas profesionalan sport<br />
UFC borci<br />
TOP 5 NAJBOLJIH<br />
Anderson<br />
Silva -<br />
jedan od<br />
najvećih<br />
Anderson Silva (17-<br />
1. 4-1)<br />
Iako neki borci statistički<br />
imaju bolji omjer, Brazilac<br />
je jednostavno najveći<br />
u povijesti najveće MMA<br />
organizacije. Drži rekorde<br />
za najviše pobjeda u nizu,<br />
najviše nokauta, najviše<br />
obrana naslova i još<br />
mnoge druge. Svojim prepoznatljivim<br />
stilom i karizmom<br />
Silva je zacementiran<br />
u povijesne knjige.<br />
Georges St. Pierre<br />
2. (20-2)<br />
Nedvojbeni velikan veltera,<br />
čovjek koji je rano<br />
u svojoj karijeri poražen<br />
dvaput, no kad je počeo<br />
ići prema vrhu, nije stajao.<br />
Nakon devet obrana naslova,<br />
Rush se odmaknuo od<br />
MMA scene bez gubljenja<br />
titule i još se čeka njegov<br />
povratak.<br />
Connor McGregor<br />
3. (9-1)<br />
Irac je još relativno svjež<br />
u kompaniji (debitirao je<br />
2013.), ali ne sjećam se<br />
da je takav učinak i utjecaj<br />
TOP 5 NAJGORIH<br />
Alessio je<br />
izgubio<br />
svih 5<br />
borbi<br />
John Alessio (0-5)<br />
1. Ne postoji borac u<br />
cijeloj povijesti UFC-a koji<br />
ima 0-5 omjer. Alessio je<br />
u drugim promocijama bio<br />
solidan borac, ali ni blizu<br />
vrhunske razine, uspio je<br />
izdržati čak 12 godina u<br />
kompaniji (?!), ali je lako<br />
izgubio sve borbe u velteru,<br />
a čak je jedna bila za<br />
naslov.<br />
Sean Gannon (0-1)<br />
2. Iako s mnogo boljim<br />
skorom od Alessia, Gannon<br />
je bio blizu broja jedan.<br />
Čovjek kojeg je UFC pozvao<br />
na osnovi dvorišnih<br />
tučnjava na YouTubeu<br />
ukratko se osramotio u<br />
svojem debiju izdršavši 46<br />
sekundi protiv Brandena<br />
Lee Hinklea.<br />
Tiki Ghosn (0-4)<br />
3. Tri gušenja i jedan<br />
nokaut. Dovoljno je reći da<br />
u tako kratkom roku itko<br />
imao igdje u slobodnoj borbi.<br />
Karizmatični McGregor<br />
je jedini čovjek u povijesti<br />
koji je istodobno držao<br />
naslove u dvije težinske<br />
kategorije i za koju godinu<br />
će možda biti i na vrhu ove<br />
liste.<br />
Randy Couture (11-8)<br />
4. Kao i kod Silve, rezultati<br />
nekad manje znače od<br />
drugih postignuća i utjecaja.<br />
Couture je prvi osvajao<br />
naslove u različitim kategorijama<br />
i učinio to normalnom<br />
pojavom za sebe,<br />
osvojivši dvije poluteškaške<br />
titule te čak tri teškaške.<br />
Treba li dodati više?<br />
Jon Jones (16-1)<br />
5. Najmlađi UFC-ov<br />
prvak ikad (23), najviše<br />
obrana naslova u poluteškoj<br />
(8), najviše pobjeda u<br />
poluteškoj (16). Ima ih još<br />
mnogo, a Bonesu je samo<br />
29 godina i kad riješi svoje<br />
privatne probleme možemo<br />
se nadati rušenju još<br />
rekorda već legendarnog<br />
poluteškaša.<br />
je Ghosn u svoje četiri UFC<br />
borbe izdržao samo šest<br />
minuta.<br />
Emanuel Yarborough<br />
(0-1) 4.<br />
U UFC-u su u 1994. mislili<br />
da će sumo-hrvač biti kompetitivan<br />
s treniranim MMA<br />
borcima. Dobro je što je<br />
tad organizacija bila dosta<br />
mlada i nepopularna jer su<br />
se debelo osramotili. Čak<br />
<strong>27</strong>2 kilograma teškog Yarborougha<br />
nokautirao je u<br />
samo dvije minute gotovo<br />
200 kilograma lakši Keith<br />
Hackney.<br />
Gabe Rudiger (0-3)<br />
5. Prije vaganja za borbe<br />
potajno je jeo sladoled, a<br />
nakon tih vaganja se žalio<br />
kako ne može skinuti kile i<br />
doći do željene kilaže. Očekivano<br />
je u UFC-u u tri borbe<br />
tri puta bio nokautiran s<br />
lakoćom.<br />
UFC.COM<br />
UFC.COM<br />
Nema sudaca pa<br />
igrači sve rješavaju<br />
dogovorom<br />
'U Hrvatskoj postoje samo dva turnira, jedan koji organizira bivši igrač negdašnjeg kluba<br />
s Hvara, drugi je turnir na Rabu u rujnu, objasnio je predsjednik FlyBy-a, Igor Tukarić<br />
Tekst: Vehmir Džakmić<br />
Ako ste mislili da je<br />
frisbee samo zabava<br />
i popratna pojava<br />
na obiteljskim druženjima<br />
i feštama s prijateljima,<br />
grdno se varate. Frisbee je<br />
odavno mnogo više od atrakcije<br />
na prostranim livadama. Još<br />
početkom 1970-ih frisbee se na<br />
američkom tlu počeo tretirati<br />
kao sport, a na naše prostore<br />
u tom obliku dolazi početkom<br />
21. stoljeća. Ono što uvelike<br />
razlikuje ultimate frisbee od<br />
ostalih sportova je fair-play<br />
koji ovaj sport čini primjerom<br />
svima ostalima.<br />
'Duh igre'<br />
Teško je zamisliti sport bez<br />
sudaca i njihovih kontroverznih<br />
odluka zbog kojih često<br />
sportaši ostaju zakinuti za<br />
uspjeh, ali ultimate frisbee je<br />
našao rješenje. Ono što ovaj<br />
sport izuzima iz takvih okolnosti<br />
je Spirit of the game. Naime,<br />
izostankom sudaca igrači<br />
sami rješavaju sporne trenutke<br />
dogovorom. Ono što je nezamislivo<br />
u drugim sportovima u<br />
ultimate frisbeeju je stvarnost,<br />
"Timovi se međusobno<br />
ocjenjuju u smislu poštivanja<br />
protivnika, stava tijekom<br />
utakmice, na kraju se<br />
radi ljestvica, a tim s najviše<br />
osvojenih fair-play bodova<br />
dobiva Spirit of the game. To<br />
je svakako vredniji trofej nego<br />
osvajanje prvog mjesta na<br />
turnirima", objasnio je Igor<br />
Tukarić, predsjednik FlyBy<br />
Ultimate Frisbee kluba Zagreb.<br />
FlyBy Ultimate Frisbee Zagreb<br />
jedini je frisbee klub u<br />
Hrvatskoj, osnovan prije 12<br />
godina. Klub trenutačno ima<br />
15 članova, a sadašnji predsjednik<br />
kluba izrazio je žaljenje<br />
zbog manjka interesa za<br />
taj sport u Hrvatskoj jer, kako<br />
kaže, to može negativno utjecati<br />
i na one koji se bave tim<br />
sportom.<br />
"U Hrvatskoj postoje samo<br />
dva turnira, jedan koji organizira<br />
jedan od bivših igrača<br />
nekadašnjeg kluba s Hvara,<br />
drugi je turnir na Rabu u rujnu,<br />
i to su jedini koji postoje.<br />
ZELJKO HLADIKA/24SATA/PIXSELL<br />
Za razliku od američkog nogometa, frizbi je beskontaktni sport<br />
Timovi se međusobno<br />
ocjenjuju u smislu poštivanja<br />
protivnika, stava<br />
tijekom utakmice, na<br />
kraju se radi ljestvica, a<br />
tim s najviše osvojenih<br />
fair-play bodova dobiva<br />
Spirit of the game<br />
Frizbi<br />
- izrazito<br />
zahtjevan,<br />
ali i zabavan<br />
Glavni je cilj privući strance i<br />
turiste jer u Hrvatskoj se nema<br />
za koga organizirati", rekao je<br />
Tukarić. Kada pogledamo susjedne<br />
zemlje, one su u boljem<br />
položaju od Hrvatske, posebice<br />
BiH i Slovenija.<br />
'Boom' u Sloveniji<br />
"U BiH je donedavno postojao<br />
samo jedan klub, ali oni su<br />
pokrenuli ljude preko američke<br />
ambasade, a u Sloveniji se<br />
dogodio boom posebno zbog<br />
rada sa srednjoškolcima, naročito<br />
na području Maribora",<br />
objasnio je predsjednik kluba.<br />
Pravila ovoga sporta, zapravo,<br />
vrlo su jednostavna. Kada<br />
bi ga uspoređivali s nekim od<br />
sportova, najlakše bi ga povezali<br />
s američkim nogometom,<br />
ali uz jednu veliku razliku.<br />
Ultimate frisbee je beskontaktni<br />
sport, pa upravo zbog<br />
tog razloga nisu ni potrebni<br />
suci. Ipak, cilj je isti kao i u<br />
američkom nogometu: primiti<br />
dodavanja u gol zoni. Frisbee<br />
je fizički izrazito zahtjevan<br />
sport. Iako ga se uspoređuje<br />
s američkim nogometom jer<br />
su dimenzije terena iste, frisbee<br />
je donekle zahtjevniji jer<br />
je u polju samo po sedam<br />
igrača svake ekipe.<br />
No to ne sprečava<br />
sve dobne uzraste da<br />
sudjeluju u tome mladom<br />
sportu.<br />
KRISTINA ŠTEDUL-FABAC/PIXSELL
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Sport 21<br />
Svjetsko školsko košarkaško prvenstvo Srednjoškolci iz svih krajeva svijeta oduševljeni su organizacijom<br />
Poreč postao epicentar sporta<br />
mladih i poligon za regrutaciju<br />
224<br />
utakmice<br />
Tekst: Edi Džindo<br />
Čudesno, u pravom<br />
smislu riječi. Zelena<br />
laguna nadomak Poreča<br />
od 30. travnja do 7.<br />
svibnja izgledala je poput malog<br />
Olimpijskog sela. Tinejdžeri cijele<br />
zemaljske kugle, od Brazila i<br />
Čilea do Novog Zelanda u Poreč<br />
su se došli nadmetati za titulu<br />
najboljih košarkaša među vršnjacima<br />
na svijetu i, koliko god<br />
se ovo kompletno natjecanje<br />
možda i činilo manje važnim od<br />
nekih seniorskih natjecanja, svi<br />
su se pobrinuli da ova konkurencija<br />
mladih nada od 32 muške<br />
ekipe te 28 ženskih ekipa zavrijedi<br />
pozornost koju zaslužuje.<br />
Hrvatski školski sportski savez<br />
(HŠSS) ulogu je domaćina<br />
zavrijeđenu od Međunarodne<br />
školske sportske federacije (ISF)<br />
preuzeo na najozbiljniji i najodgovorniji<br />
mogući način. U projekt<br />
je bilo uključeno 200-tinjak<br />
volontera koji su radili gotovo<br />
sve, od omogućavanja prijenosa<br />
uživo na YouTubeu i Facebooku<br />
do osiguravanja osvježenja za<br />
igrače, trenere, suce i ugledne<br />
osobe.<br />
Sve nadomak ruke<br />
Prvenstvo se održavalo u četiri<br />
dvorane i na sedam terena.<br />
Glavna dvorana bila je dvorana<br />
Intersporta, smještena usred<br />
Zelene lagune u kojoj su se, uz<br />
finalne utakmice, održavale i<br />
iznimno zabavne i zanimljive<br />
svečanosti otvaranja i zatvaranja<br />
prvenstva. Naravno, najbolje<br />
mlade košarkaše ugostile su<br />
i legendarna porečka dvorana<br />
Veli Jože te jedna od najmodernijih<br />
dvorana u ovom dijelu Europe,<br />
Žatika. Prvi dan prvenstva<br />
igralo se i u Sportskoj dvorani<br />
Pazin.<br />
Problem koji je u većini drugih<br />
zemalja domaćina ovakvih<br />
manifestacija bio znatno izražen,<br />
u Poreču je bio izvrsno riješen.<br />
Naime, svi su natjecatelji<br />
bili smješteni na istom mjestu<br />
(Hotel Delfin) te su, isključujući<br />
prvi dan i pazinsku dvoranu,<br />
sve dvorane bile u krugu od dva<br />
kilometra te su autobusi konstantno<br />
išli iz hotela do dvorana<br />
i nazad. Za primjer, na prošlom<br />
Svjetskom školskom košarkaškom<br />
prvenstvu u Francuskoj,<br />
učenici su bili smješteni u osam<br />
različitih hotela te igrali u devet<br />
različitih dvorana, od kojih<br />
su neke bile udaljene i do 80<br />
kilometara. Treba nadodati da<br />
svu svi gosti bili prezadovoljni i<br />
'Iznimno smo zadovoljni projektom jer smo dali sve od sebe da svi<br />
nakon turnira budu sretni, a to smo i uspjeli. Povratne informacije su<br />
fenomenalne', ponosno je utvrdio Hrvoje Čustonja, glavni tajnik HŠSS-a<br />
Turci slave<br />
svoj drugi<br />
naslov u nizu<br />
POREDAK<br />
MUŠKI:<br />
1. Turska<br />
2. Francuska<br />
3. Finska<br />
...<br />
8. HRVATSKA<br />
(III. gimnazija Zagreb)<br />
...<br />
29. HRVATSKA<br />
(Gimnazija Dubrovnik)<br />
uslugom i hranom.<br />
Sve je to zasluga odlične organizacije<br />
HŠSS-a, a jedan od<br />
glavnih u organizaciji turnira<br />
bio je Hrvoje Čustonja, glavni<br />
tajnik saveza, koji nam je iznio<br />
svoje dojmove o cjelokupnom<br />
projektu, ali isto tako i prenio<br />
povratne informacije iz ISF-a.<br />
"Iznimno smo zadovoljni cjelokupnim<br />
projektom jer smo<br />
dali sve od sebe da svi nakon<br />
turnira budu sretni, a to smo i<br />
uspjeli. Razgovarao sam s nekoliko<br />
šefova delegacije i povratne<br />
III. gimnazija<br />
- školska<br />
sportska sila<br />
ŽENE:<br />
1. Srbija<br />
2. Grčka<br />
3. Finska<br />
...<br />
8. HRVATSKA<br />
(III. gimnazija Zagreb)<br />
...<br />
25. HRVATSKA<br />
(Ekonomska škola Šibenik)<br />
informacije su fenomenalne",<br />
ponosno je utvrdio Čustonja.<br />
I turnir je bio iznenađujuće<br />
zanimljiv, a košarka je bila jako<br />
dobra. Sigurno se može reći da<br />
će dobar dio tih djevojaka i mladića<br />
živjeti od košarke i imati<br />
svijetlu budućnost u sportu, a<br />
neki su joj već i blizu. Primjerice,<br />
na turniru je za Francusku<br />
nastupao 16-godišnji Hugo<br />
Pellure koji je igrao fantastično,<br />
a konstantno je oko francuskog<br />
stožera brujilo da oko<br />
na Pellureu imaju New York<br />
FOTO: HŠSS<br />
Knicksi te ga žele što prije u svojim<br />
redovima. Tolika je zapravo<br />
bila jačina tog turnira.<br />
Pobjedu u muškoj konkurenciji<br />
očekivano su odnijeli Turci,<br />
čija je momčad puna igrača koji<br />
nastupaju u jakoj seniorskoj<br />
košarkaškoj ligi u svojoj zemlji.<br />
Turci su lako svladali Francuze<br />
u finalu rezultatom 76:47, dok<br />
su broncu uzeli Finci. Djevojke<br />
iz Srbije bile su ugodno iznenađenje<br />
prvenstva te predvođene<br />
MVP-jem turnira Ivanom Katanić<br />
došle do zlata u finalu preko<br />
Grkinja, pobijedivši ih s velikih<br />
71-52. Kao i njihovi sunarodnjaci,<br />
i Finkinje su uzele broncu.<br />
Ne treba zanemariti ni postignuća<br />
hrvatskih momčadi<br />
na prvenstvu. Zagrebačka III.<br />
gimnazija pokazala je zašto hrvatska<br />
metropola bruji da je to<br />
najjača sportska srednja škola u<br />
državi. Dečki i djevojke uzeli su<br />
odlična osma mjesta u svojim<br />
konkurencijama, pa ravnatelj<br />
Martin Oršolić, a tako i trener<br />
FOTO: HŠSS<br />
BROJKE IZ POREČA<br />
60<br />
ekipa<br />
730<br />
natjecatelja<br />
60<br />
FIBA sudaca<br />
200<br />
volontera<br />
300<br />
tisuća gledatelja na<br />
streamovima<br />
3000<br />
gledatelja na finalu<br />
muške ekipe Boris Gnjidić,<br />
te trenerica ženske ekipe<br />
Ana Čačić nisu krili oduševljenje<br />
nastupom učenika i<br />
učenica iz Treće.<br />
Sjajan par<br />
Otkrila je Hrvatska i svoje<br />
mlade dragulje na prvenstvu<br />
koji će, prema prikazanom,<br />
zaista imati svijetlu budućnost.<br />
Dino Bistrović ('00.),<br />
koji je, inače, junior Cibone,<br />
nosio je momčad na leđima tijekom<br />
cijelog turnira, a isto to je<br />
radila i Nika Mühl ('01.) koja već<br />
nastupa za seniorsku momčad<br />
Trešnjevke 2009. Zanimljivo je<br />
to što su Dino i Nika u vezi, pa<br />
tako i zajedno teže istom cilju.<br />
"Da, Nika mi je djevojka i ima<br />
stvarno velik potencijal", kratko<br />
nam je s osmijehom na licu potvrdio<br />
mladi Bistrović.<br />
Uz Dinu i Niku, tu je još more<br />
talenata koji mogu dogurati do<br />
vrha hrvatske, pa čak i europske<br />
košarke te su ovakva prvenstva<br />
za skaute, koji su sigurno kriomice<br />
pristigli u Poreč, najbolji<br />
način prikupljanja i primjećivanja<br />
vrhunskih potencijala.<br />
Mnogi su plusevi ovakvih natjecanja<br />
već spomenuti, a vjerojatno<br />
najveći je što su se mladi<br />
iz cijelog svijeta imali prigodu,<br />
kako nadmetati, tako i ugodno<br />
družiti i pružiti svima u Poreču,<br />
ali i onima koji su pratili putem<br />
interneta, pravu lijepu sportsku<br />
priču.
22 Lifestyle<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Iz druge perspektive Alžirka govori kako modu vidi iz aspekta svoje vjeroispovjesti<br />
'Neke djevojke imaju kolekciju<br />
cipela, a ja - marama'<br />
Rania Ania mnogobrojne znatiželjne upite ljudi<br />
o marami smatra simpatičnima, a svojim prijateljicama<br />
je više puta pokazivala na koje je sve<br />
načine moguće nositi hidžab<br />
Tekst i foto: Patricija Topić<br />
Hidžab je dio mene,<br />
moje osobnosti. Zato<br />
ga ponosno nosim,<br />
rekla je Rania Ania,<br />
dvadesetjednogodišnjakinja iz<br />
Alžira koja u sklopu Erasmus<br />
programa studira biologiju u<br />
Zagrebu. S obzirom na to da je<br />
islamske vjeroispovijesti, Rania<br />
pokušava modne trendove<br />
prilagoditi vjerskim normama.<br />
Hidžab, nikab i burka različiti<br />
su odjevni predmeti u<br />
islamskoj modi. Hidžab je veo<br />
ili marama kojom se pokrivaju<br />
kosa i tijelo, to jest vidljivi su<br />
lice i ruke. Nikab je veo koji<br />
prekriva lice, u pravilu, od crne<br />
tkanine. Burka je veo iz jednog<br />
dijela koji prekriva cijelo tijelo.<br />
To ga čini zatvorenijim od<br />
drugih muslimanskih velova.<br />
Često ima usku mrežicu samo<br />
u predjelu očiju.<br />
Unutarnja ljepota<br />
"U nas se u narodu kaže:<br />
'Kosa je pola ljepote', što bi<br />
značilo da ako skrivaš kosu,<br />
skrivaš i pola ljepote", pojasnila<br />
je Rania. Tako se čuva misterioznost<br />
i pokazuje skromnost.<br />
"Radi se o njegovanju unu-<br />
tarnje ljepote", nadodala je.<br />
Pod utjecajem ubrzana načina<br />
života i rapidnog konzumerizma,<br />
danas se često zaboravi<br />
da je duhovni razvoj iznimno<br />
važan ljudskom biću te da je<br />
on postojan samo uz rad na<br />
samom sebi. Povedena tim<br />
mislima Rania je kazala da<br />
"hidžab u jednu ruku znači zaljubljenost<br />
muškarca u osobnost<br />
žene, a ne njezin izgled".<br />
To je jedna od osnovnih svrha<br />
hidžaba. Djevojke koje nose<br />
hidžab sklone su intenzivno<br />
šminkati oči. No Rania ne radi<br />
tako. Ona je zagovornica<br />
no make-up<br />
looka jer<br />
vjeruje u moć<br />
prirodne ljepote.<br />
"Svoj stil<br />
odijevanja<br />
prilagođavam<br />
svom<br />
raspoloženju,<br />
ali<br />
Pojedinci i dalje agresivni prema<br />
djevokama s maramom<br />
Ranijina<br />
kolekcija<br />
marama<br />
"Loših ljudi ima uvijek i svugdje", prisjetila se Rania jedne zgode.<br />
Iako se činilo da se to jutro ni po čemu neće razlikovati od ostalih,<br />
neugodna situacija u tramvaju učinila je svoje. U onoj standardnoj<br />
gužvi stari čovjek stajao je ispred izlaznih vrata tramvaja. Njegovi<br />
nervozni pokreti odavali su negodovanje što pored njega stoji<br />
djevojka s maramom. "Kada su se vrata otvorila samo me je izgurao<br />
vani i počeo je glasno pričati na hrvatskom", prepričala je Rania. Nije<br />
ga ništa razumjela, ali je po izrazu njegova lica mogla pretpostaviti da<br />
ne govori ništa lijepo."Najgori dio bio je što su se ljudi smijali tom događaju<br />
umjesto da je netko stao na moju stranu", istaknula je Rania. Usprkos<br />
tome, nije to uzela previše k srcu jer zna da je riječ samo o pojedincima.<br />
me najčešće možete zapaziti<br />
u nekom casual izdanju jer<br />
se tako osjećam najugodnije",<br />
istaknula je Rania. Na jutarnje<br />
spremanje i dotjerivanje potroši<br />
oko 20 minuta, a najviše<br />
vremena uloži na namještanje<br />
marame.<br />
Odraz osobnosti<br />
"Nosim je već šest godina i<br />
još nisam usavršila njeno stavljanje",<br />
rekla je. Mnogobrojne<br />
znatiželjne upite ljudi iz svoje<br />
okoline o marami smatra simpatičnima,<br />
a svojim prijateljicama<br />
je više puta pokazivala<br />
na koje je sve načine moguće<br />
nositi hidžab. Rania vjeruje da<br />
nečiji stil govori mnogo o samoj<br />
osobi te da se na temelju<br />
izgleda, također može "iščitati"<br />
osobnost. Naravno, to nije pravilo,<br />
ali nikako ne treba zanemariti<br />
tu mogućnost.<br />
"Svaki stil osobnost je za<br />
sebe", dodala je Rania. Ona<br />
obožava boje i šarenilo.<br />
"Neke djevojke kod kuće<br />
imaju 'kolekciju' cipela, a ja<br />
imam 'kolekciju' marama", rekla<br />
je Rania uz blag smiješak<br />
na licu. Posebnu ljubav ima<br />
prema tradicionalnim haljinama<br />
koje izdvaja kao idealan<br />
primjer odjevnih predmeta jer<br />
imaju povijest i žive tisućama<br />
godina.<br />
"Ne gube na svojoj ljepoti",<br />
rekla je Rania, "nego se samo<br />
prilagode vremenu".<br />
Muškarci pred ogledalom Jesu li 'kremice' rezervirane samo za žene?<br />
Ni odjeća niti obrve ne prepuštaju se slučaju<br />
Možemo primijetiti i porast broja muškaraca u svijetu beauty bloggera i influencera na društvenim mrežama<br />
Tekst: Sara Lea Čenić<br />
Foto: Luka Šatara/<strong>Global</strong><br />
Pojam dobrog i njegovanog<br />
izgleda već neko vrijeme<br />
nije više povezan isključivo<br />
uz žene. U posljednja dva<br />
desetljeća formirala se slika modernog<br />
muškarca koji itekako<br />
pazi na sebe, njegovan je i drži<br />
do svog izgleda.<br />
Muškarci "koji drže do sebe"<br />
opisuju se pojmom metroseksualnosti<br />
koji je još 1994. godine<br />
osmislio novinar Mark Simpson<br />
u svom članku za britanski<br />
dnevni list The Independent.<br />
Pojam metroseksualnosti stavlja<br />
naglasak na konzumerizam, odnosno<br />
na volju i želju muškarca<br />
da svoj novac troši na odjeću,<br />
modne dodatke te kozmetičke<br />
preparate i tretmane. Student<br />
Ekonomskog fakulteta, Marko<br />
polaže dosta vremena i truda na<br />
svoj izgled.<br />
"Volim dobro izgledati. Često<br />
kupujem odjeću i smišljam<br />
odjevne kombinacije", kazao je<br />
Marko. Također, koristi razne<br />
proizvode za stiliziranje kose<br />
i redovno vodi brigu o svojim<br />
obrvama.<br />
Postupno se ustaljuju i "normaliziraju"<br />
navike muškaraca<br />
da u jednakoj mjeri provode vrijeme<br />
pred ogledalom kao i žene.<br />
Neki su otišli i korak dalje, pa<br />
možemo primijetiti porast broja<br />
muškaraca u svijetu beauty<br />
bloggera i influencera na društvenim<br />
mrežama. Da muškarci<br />
u Hrvatskoj ne ostaju imuni na<br />
svjetske trendove, potvrđuje<br />
i mišljenje studenta Jakova s<br />
Pravnog fakulteta. On smatra da<br />
Tko kaže da muškarci ne znaju što znači beauty sleep?<br />
se o svom izgledu brine jednako<br />
kao i većina muškaraca njegove<br />
dobi.<br />
"Pod redovnom brigom smatram<br />
povremeno osvježavanje<br />
garderobe te odlaske u frizerski<br />
'Redovna<br />
briga su<br />
osvježavanje<br />
garderobe<br />
i odlasci u<br />
kozmetički<br />
salon', ističe<br />
Jakov<br />
i kozmetički salon", istaknuo<br />
je Jakov. Od kozmetičkih proizvoda<br />
koristi ono najnužnije,<br />
a tjelovježbom se bavi ako ima<br />
slobodnog vremena. Student<br />
Vanja Hozmec kaže da vodi brigu<br />
o svom izgledu onoliko koliko<br />
mu to obaveze dopuštaju. Ipak,<br />
smatra da je izgled jako važan<br />
jer "živimo u vizualnom dobu i<br />
izgled ostavlja snažan prvi dojam".<br />
Vanja od kozmetičkih proizvoda<br />
obožava parfeme, a što<br />
se tiče odjeće voli s prijateljima<br />
otići u neko trgovačko središte<br />
u kupnju. Ovi studenti potvrđuju<br />
da njegovani muškarci nisu<br />
mit, a uz to dokazuju da briga o<br />
izgledu nije rezervirana samo za<br />
djevojke i žene.
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Lifestyle 23<br />
Modna ilustracija Studentica TTF-a Ana Grgurić svoju je ljubav pretočila u posao<br />
Lansirao ju Instagram, a njezin<br />
'rukopis' sad naručuju slavni<br />
Iako na Tekstilno-tehnološkom fakultetu postoje smjernice pri crtanju figura modela, Ana tvrdi da<br />
na većini kreativnih kolegija studenti i studentice u crtanju imaju slobodu<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Foto: Tin Bedenko/<strong>Global</strong><br />
Među mnoštvom<br />
trendova i ''isplativih''<br />
zanimanja u<br />
hrvatskom društvu<br />
- ona iz kulture, umjetnosti i<br />
mode gotovo su na marginama.<br />
Unatoč tome, Ana Grgurić, studentica<br />
Tekstilno-tehnološkog<br />
fakulteta, stvara modne ilustracije<br />
i može se pohvaliti mnoštvom<br />
suradnji na našem modnom<br />
tržištu. Njezin su talent<br />
prepoznala i neka slavna lica<br />
hrvatske modne scene. Ilustracijama<br />
se posvetila jer je voljela<br />
bilježiti različite stilove, osobito<br />
kosu. Nije ni slutila da društvena<br />
mreža, u njezinu slučaju Instagram,<br />
može omogućiti prigodu<br />
za poslovne suradnje, uz koje<br />
idu i popularnost i vjerni obožavatelji.<br />
Izvori inspiracije<br />
U crtanju modnih ilustracija<br />
Ana se okušala s 12 godina, iako<br />
tad još nije bila svjesna što točno<br />
radi. Voljela je crtati ljude i zanimala<br />
ju je odjeća, pa je u početku<br />
crtala lijepo odjevene žene. Pričajući<br />
o svojim počecima, Ana je<br />
istaknula da je znala nacrtati figuru,<br />
izrezati iz časopisa haljinu<br />
koja bi joj se svidjela i zalijepila<br />
bi je na crtež.<br />
"Svašta sam kombinirala, a<br />
Inspiraciju sam ponekad crpila<br />
od starije sestre i njezinih odjevnih<br />
kombinacija", rekla je. Tada<br />
je na neki način ''ispipavala'' i<br />
tražila ono što joj se sviđa, pa su<br />
ilustracije ostale po strani, a u<br />
prvi plan su došli 3D crteži i hiperrealni<br />
portreti.<br />
Kreativne ideje za svoje modne<br />
ilustracije Ana je, među ostalim,<br />
dobivala i na fakultetu. Inspirirao<br />
ju je i britanski modni<br />
ilustrator Hayden Williams, a uz<br />
to na Instagramu otkriva inspirativne<br />
modne profile. Iako na<br />
Tekstilno-tehnološkom fakultetu<br />
postoje smjernice pri crtanju<br />
figura modela, Ana tvrdi da na<br />
većini kreativnih kolegija studenti<br />
i studentice u crtanju imaju<br />
slobodu.<br />
"Neke osnovne smjernice postoje,<br />
ali svatko ih iskoristi za<br />
kreiranje stila koji mu najviše<br />
odgovara", nadodaje.<br />
Uloženo vrijeme u ilustraciju,<br />
kaže, ovisi o dosta faktora.<br />
"Sve ovisi o tome je li ilustracija<br />
projekcija iz moje glave ili<br />
O Ani kažu...<br />
Marko Grubnić:<br />
"Gledajući njezine radove<br />
sa stopostotnom sigurnošću<br />
mogu reći da je čeka sjajna<br />
budućnost i uspjeh. U Anine<br />
sam ilustracije zaljubljen i<br />
kod kuće ih imam uramljene<br />
u radnoj sobi..."<br />
crtam stvarnu osobu, imam li<br />
smjernice prema kojima radim<br />
ili imam apsolutnu slobodu izražavanja<br />
te radim li cijelu figuru<br />
ili samo glavu", objasnila je Ana.<br />
Jedan od razloga zbog kojih se<br />
ponekad cijeli proces oduži, Ana<br />
je navela svoju ljubav prema hiperrealizmu.<br />
"Imam naviku ilustraciju raditi<br />
i po nekoliko dana ako nema<br />
vremenskog roka. Svaki dan po<br />
malo", rekla je. Obično pusti rad<br />
da ''odleži preko noći'' tako da<br />
sutradan, kada pregledava ilustraciju,<br />
jasnije<br />
vidi detalje<br />
koje želi<br />
popraviti.<br />
Na mjesečnoj<br />
bazi napravi<br />
pet do šest ilustracija.<br />
Ana je bila<br />
često primorana i<br />
zapustiti svoje fakultetske<br />
obveze kako bi<br />
uspjela na vrijeme odraditi<br />
sve narudžbe crteža.<br />
"Ljudi me često znaju<br />
pitati: 'Kako stigneš izgurati<br />
faks uz narudžbe?'<br />
Odgovorim im uz<br />
pritajeni podsmijeh:<br />
'Ne stignem'. Naizgled<br />
možda djeluje<br />
da je moguće istodobno<br />
studirati i raditi<br />
'nešto sa strane', ali<br />
realnost je drukčija", istaknula<br />
je Ana.<br />
Jedno je razdoblje neprekidno<br />
bila fokusirana na narudžbe.<br />
Upiti su joj stalno stizali i za nju<br />
nije bilo odmora. Uz stare, stalno<br />
su stizale nove narudžbe i<br />
teško joj je, kaže, bilo napraviti<br />
Lejla Filipović:<br />
"Sigurna sam da ćemo u<br />
budućnosti opet surađivati. Ja<br />
sam imala ideju, ali od ideje<br />
ne bi bilo ništa da Ana nije<br />
shvatila što ja želim i sve to<br />
lijepo nacrtala. Njezine sam<br />
radove vidjela na Instagramu<br />
i nije bilo nikakve dileme - to<br />
je jednostavno bilo ono što<br />
sam tražila."<br />
ravnotežu, te se posvetiti fakultetu.<br />
"Sve što sam donekle stizala<br />
bilo je odlaziti na<br />
predavanja. Znala<br />
sam crtati do<br />
tri, četiri ujutro<br />
pa u osam sati<br />
Modne ilustracije<br />
Ane Grgurić<br />
tiskane su na<br />
majice kao dio<br />
kampanje Lejle<br />
Filipović<br />
ujutro doći na prvo predavanje",<br />
tvrdi Ana.<br />
Društvene mreže su Ani pomogle<br />
u stjecanju obožavatelja,<br />
ali i poslovnih suradnji.<br />
Odskočna daska<br />
"Imam stranicu na Facebooku<br />
i Instagram, ali primijetila sam<br />
da je Instagram mnogo bolje<br />
mjesto za promoviranje svog<br />
rada. To primjećujem po dvostruko<br />
više pratitelja, a i većinu<br />
upita i ponuda dobivam ondje",<br />
pojasnila je.<br />
Od javnih ličnosti u Hrvatskoj,<br />
Anu je prvi primijetio Marko<br />
Grubnić.<br />
"On mi se javio na samom<br />
početku i tako mi mnogo pomogao<br />
da se probijem na hrvatsko<br />
modno tržište. Nakon njega su<br />
se ostali zainteresirani počeli<br />
javljati", rekla je. Do sada je<br />
surađivala s nekoliko poznatih<br />
ličnosti, a jedna od njoj značajnijih<br />
suradnji bila je s Lejlom<br />
Filipović za koju je kreirala<br />
ilustracije za majice. Ana je<br />
rekla da je bila riječ o posebnoj<br />
reviji.<br />
"Tada je plasirana Recover<br />
kolekcija pa je Lejla<br />
modnu reviju dodatno<br />
naglasila s majicama i<br />
otisnutim ilustracijama<br />
mojih modnih likova<br />
koji na neki način<br />
prikazuju nju<br />
samu", ističe te otkriva<br />
da joj je najnovija<br />
suradnja s<br />
brendom My Case,<br />
koji svoje zaštitne<br />
maske za mobitele<br />
prodaje u nekoliko<br />
zemalja. Priznaje da<br />
o pitanju isplativosti<br />
crtanja modnih ilustracija,<br />
u početku, nije<br />
znala mnogo, ali sada zarađuje<br />
pristojan džeparac.<br />
"Svoje prve radove<br />
sam jeftino naplaćivala<br />
jer nisam znala kako<br />
funkcionira tržište i što<br />
znači stvarati svoj prepoznatljiv<br />
'rukopis'. Neke<br />
suradnje sam odradila dosta<br />
jeftino jer nisam bila<br />
svjesna vrijednosti svojih<br />
crteža, ali danas više ne pristajem<br />
na neozbiljne suradnje<br />
bez ugovora", rekla je Ana.<br />
Svoju budućnost vidi u svijetu<br />
mode te joj je želja plasirati<br />
vlastitu kolekciju pod vlastitim<br />
brendom.<br />
namirnica<br />
mjeseca<br />
Tekst: Kristina Vranić<br />
Maslačak<br />
Maslačak, biljka koju većina<br />
populacije smatra korovom,<br />
a čiji cvjetovi uljepšavaju<br />
livade tijekom proljeća, blagotvorna<br />
je za zdravlje. To je<br />
višegodišnja zeljasta biljka<br />
koja obiluje vitaminima A,<br />
B, C i D, mineralima poput<br />
željeza, kalija i cinka. Pozitivno<br />
utječe na rad jetre,<br />
žuči i bubrega. Povećava<br />
proizvodnju urina (diuretik) i<br />
tako izbacuje višak tekućine<br />
iz tijela, potpomaže probavu,<br />
stimulira apetit te jača<br />
imunološki sustav.<br />
"Znam blagodati maslačka<br />
pa se često nađe na mome<br />
jelovniku. Najčešće je to<br />
u različitim salatama ili<br />
sendvičima", rekla je Nita<br />
Šarić, studentica diplomskog<br />
studija nutricionizma.<br />
Listovi se beru prije cvjetanja,<br />
a najukusniji su oni<br />
mladih biljaka kod kojih nije<br />
došlo do formiranja cvjetne<br />
glavice i cvjetanja. Listovi<br />
biljaka s cvjetnom glavicom<br />
i razvijenim cvijetom<br />
postaju gorči, ali gorčina se<br />
može ublažiti ispiranjem i<br />
laganim stiskanjem listova<br />
pod mlazom vruće vode ili<br />
blanširanjem.<br />
RECEPT: Salata<br />
od maslačka<br />
Sastojci:<br />
‣ 3 stručka očišćenih mladih<br />
listova maslačka<br />
‣ 0,5 kg krumpira<br />
‣ luk<br />
‣ maslinovo ili bučino ulje<br />
‣ vinski ili jabučni ocat<br />
‣ papar<br />
‣ sol<br />
Priprema:<br />
Skuhati krumpir i narezati<br />
ga na ploške ili kockice.<br />
Pomiješati ga u zdjeli s<br />
usitnjenim listićima maslačka.<br />
Nakon miješanja dodati<br />
luk, ulje, ocat, papar i sol u<br />
količini koja vam najviše odgovara<br />
i sve ponovno dobro<br />
pomiješati. Salati možete<br />
dodati i kuhana jaja kako<br />
biste je proteinski obogatili.<br />
U slast!
24 Zadnja<br />
travel tips<br />
AUTOR:<br />
XANT<br />
Veliki<br />
ruski car<br />
(1672-<br />
1725.)<br />
Otkinuti,<br />
otrgati<br />
Dugačka<br />
rimska<br />
halja<br />
Zubna<br />
ispuna<br />
Jetra na<br />
engleski<br />
... Sofija<br />
Mala<br />
tacna<br />
Too good to go<br />
Jedi dobro, uštedi novac, spasi planet, moto je<br />
hvale vrijedne mobilne aplikacije koja se bori protiv<br />
bacanja viška hrane u restoranima. Naime, putem<br />
ove aplikacije možete jeftino naručiti hranu (cijene<br />
se kreću već od jednog eura), platiti je, a onda je<br />
pokupiti u restoranu s potvrdom koja vam je stigla na<br />
mobitel. Zasad, aplikaciju možete koristiti u Ujedinjenom<br />
Kraljevstvu, Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj,<br />
Švicarskoj, Norveškoj, Danskoj, Austriji, a uključilo se<br />
i nekoliko restorana u Indiji i na Tajvanu. Mia Meglić<br />
Donji dio<br />
cipele<br />
Zavičaj<br />
Etolaca u<br />
Grčkoj<br />
Čovjek<br />
koji se<br />
bavi trgovinom<br />
Šareni<br />
gušteri<br />
Koje ne<br />
pripada<br />
nikome<br />
Dušik<br />
Sestrino<br />
muško<br />
dijete<br />
Thomas<br />
Mann<br />
Mjera za<br />
površinu,<br />
jutro<br />
(množ.)<br />
križaljka<br />
Rafael<br />
Nadal<br />
„Paze“<br />
na brzinu<br />
Biljka<br />
žuka<br />
Sat po<br />
kajkavcima<br />
Pašnjak<br />
Räikkönenov<br />
nadimak<br />
Sedmo<br />
slovo<br />
grčkog<br />
alfabeta<br />
...<br />
Brockovich<br />
Smjesta<br />
Planet u<br />
Star<br />
Treku<br />
Liv Tyler<br />
Politički<br />
ili<br />
sportski<br />
vođe<br />
Rum.<br />
marka<br />
auta<br />
... gušt<br />
Sastavni<br />
veznik<br />
100 m2<br />
Madag.<br />
valuta<br />
(..i...i)<br />
Ted<br />
Danson<br />
Neutron<br />
mediopedija<br />
Ljudi koji<br />
„ganjaju“<br />
karijeru<br />
Novinarska patka<br />
1<br />
Popularna<br />
2<br />
Iako<br />
3<br />
Koliko<br />
lutka Barbie<br />
"izum" je američke poduzetnice<br />
Ruth Handler.<br />
Zašto se lutka zove<br />
baš – Barbie?<br />
a) Zbog njezina krsnog<br />
imena.<br />
b) Zbog njezine kćeri.<br />
c) Zbog njezine najbolje<br />
prijateljice.<br />
d) Zbog njezine omiljene<br />
pjevačice.<br />
ga djeca danas ne<br />
upotrebljavaju na takav<br />
način, čemu je prvotno<br />
služio Play-Doh?<br />
a) Kao ekološka "krpa" za<br />
čišćenje tapeta.<br />
b) Kao insekticid.<br />
c) U proizvodnji plastike i<br />
tekstila.<br />
d) Kao hrana.<br />
je metara žice potrebno<br />
za izradu originalnog<br />
Slinkija?<br />
a) 41<br />
b) 72<br />
c) 59<br />
d) 63<br />
pet za pet<br />
5<br />
Navodno<br />
BROJ <strong>27</strong>, svibanj 2017.<br />
Novinarska patka žargonski je izraz za dezinformaciju, odnosno<br />
netočnu vijest koja je namjerno ili slučajno puštena<br />
u javnost. Često se koristi kao "poslastica" za čitatelje ili<br />
služi za skretanje pozornosti s važnijih tema. Postoji patka<br />
o nastanku novinarske patke koja kaže kako je urednik<br />
po završetku diktiranja članka, dodao skraćenicu "N.T.",<br />
inicijale latinske uzrečice koja obilježava neprovjerenu<br />
informaciju. Ali novinar to nije znao pa je zapisao što je i čuo, dakle: ente, što na<br />
njemačkom znači patka. Naposljetku se pokazalo da je plasirana informacija bila<br />
lažna, a riječ patka do danas je sinonim za dezinformaciju. Hana Ivković<br />
Bivša hrv.<br />
odbojkašica,<br />
Kirilova<br />
Riba<br />
ušata,<br />
crnorep<br />
4<br />
U jednoj je<br />
zemlji hula<br />
hoop zabranjen<br />
jer bi<br />
mogao – "pobuditi<br />
strasti".<br />
Kojoj?<br />
a) Kambodža<br />
b) Indonezija<br />
c) Vijetnam<br />
d) Tajland<br />
je jedan od<br />
američkih predsjednika<br />
izumio omiljenog medvjedića<br />
Teddy bear!<br />
a) William McKinley<br />
b) Woodrow Wilson<br />
c) Theodore Roosevelt<br />
d) Herbert Hoover<br />
sudoku<br />
Žensko<br />
ime,<br />
Antonija<br />
"Novinarstvo "Novine su točno je pitati onoliko i<br />
drugu dobre koliko stranu, je u dobar praksi to<br />
zaista najslabiji tako tekst funkcionira."<br />
u tim<br />
Miodrag novinama."<br />
Šajatović, glavni urednik<br />
Lidera<br />
Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala<br />
USKORO!<br />
Intervjue s glavnim urednicima<br />
vodećih hrvatskih medija na temu<br />
novinarstva danas pročitajte u<br />
specijalnom izdanju <strong>Global</strong>a u lipnju!<br />
GLOBALKO VAS POZIVA...<br />
Ako imate prijedloge, kritike, pohvale, probleme<br />
i teme koje želite da istražimo, slobodno nam se<br />
javite na e-mail: redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
premetaljka<br />
POKRETALA!<br />
— — — — — — — — —<br />
Autor: XANT<br />
ODGOVORI:<br />
1.b, 2.a, 3.d, 4.b, 5.c<br />
Kolega globalko pali<br />
ste ispit.<br />
ne vjerujem.<br />
show me the<br />
numbers!<br />
nemate bodova za prolaz.<br />
ova 3 boda sam vam oduzeo,<br />
ovaj 1 jedva pustio.<br />
kako vi mislite<br />
proći ispit?<br />
globalko
Change language