20.03.2018 Views

IZVESTAJ REALIZACIJE AKTIVNOSTI U 2017 GODINI

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

SEMENARSKA ASOCIJACIJA SRBIJE<br />

IZVEŠTAJ <strong>REALIZACIJE</strong> <strong>AKTIVNOSTI</strong><br />

U <strong>2017</strong>. <strong>GODINI</strong><br />

NOVI SAD, MART 2018. GODINA


SEMENARSKA<br />

ASOCIJACIJA<br />

SRBIJE<br />

Bulevar Oslobođenja 69/1<br />

21000 Novi Sad, RS<br />

tel: +381 21 6624 760<br />

fax: +381 21 526 161<br />

e-mail: office@semenarska.rs<br />

Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />

2750010221016824 04<br />

PIB: 106637076<br />

REALIZACIJA <strong>AKTIVNOSTI</strong> U <strong>2017</strong>. <strong>GODINI</strong><br />

Kao veoma značajno, može se izdvojiti lobiranje koje je sprovođeno tokom cele godine, na svim nivoima,<br />

za iznalaženje mogućnosti i modela subvencionisanja upotrebe sertifikovanog semena, kao i za<br />

izradu Nacrta Zakona o semenu. Još 2015. godine sastavljena je Radna grupa za izradu Nacrta Zakona<br />

o semenu. Članove Radne grupe je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede, a u članstvu ove grupe su i<br />

članovi Asocijacije: dr Svetlana Balešević-Tubić, Generalni sekretar i Luka Popović, Delta Agrar. Međutim,<br />

usled političkih događanja, Radna grupa nije bila aktivna ali u daljem toku izrade Nacrta Zakona<br />

o semenu, članovi Radne grupe se neće menjati. Bez obzira na ovakav sled događaja, nastavljeno je<br />

lobiranje za značaj rešavanja pitanja zakonske regulative u semenarskom sektoru, kao i usaglašavanja sa<br />

regulativom EU iz ove oblasti, pri čemu su korišćena i sredstva medija (gostovanja u emisijama ili pisani<br />

mediji). Svakako da je u tom lobiranju bila i nezaobilazna tema – upotreba sertifikovanog semena. Više<br />

puta je upućivan dopis relevantnom ministarstvu, odnosno ministru u vezi značaja upotrebe sertifikovanog<br />

semena sa svim proračunima oko gubitaka zbog nekorišćenja deklarisanog semena, zajedno sa<br />

predlogom za indirektno subvencionisanje upotrebe sertifikovanog semena.<br />

U cilju promovisanja aktivnosti Asocijacije i lobiranja, napravljen je promotivni film koji je premijerno<br />

prikazan na 5. Semenarskim danima regiona, održanim 08-10.11.<strong>2017</strong>. godine na Svetom Martinu na<br />

Muru u Hrvatskoj. Isto tako, prikazan je, u celosti, u emisiji za poljoprivrednike „Lenija” na Novosadskoj<br />

TV. Takođe, ovaj film se nalazi i na sajtu Asocijacije u rubrici Aktuelnosti, tako da ga može videti svaki<br />

posetilac sajta. Plan je da se film prikazuje na svim skupovima koji su u organizaciji Asocijacije, na skupovima<br />

na kojima je Asocijacija učesnik, kao i u televizijskim emisijama za poljoprivrednike. Na ovaj<br />

način se pokušava podići svest poljoprivrednih proizvođača, kao i cele zajednice o značaju upotrebe<br />

sertifikovanog semena.<br />

Potpisan je Protokol o saradnji sa Udruženjem semenara i proizvođača Turske (TSUAB), na njihovu<br />

inicijativu. Semenarska Asocijacia Turske je veoma dobro organizovana sa velikim brojem članova jer su<br />

u novi Zakon o semenu koji je donet 2007. godine uspeli da unesu odrednicu da svako ko je uključen<br />

u semenarski sektor mora biti član ove Asocijacije. Protokolom je obuhvaćena kako komercijalna, tako<br />

i saradnja u oblasti istraživanja, što može biti samo pozitivan doprinos za sve članove naše Asocijacije.<br />

Protokol je potpisan 20.02.<strong>2017</strong>. godine u Beogradu u Hotelu Crowne Plaza.<br />

Za članove Asocijacije je organizovana stručna poseta Mađarskoj od 31.05. do 02.06.<strong>2017</strong>. godine.<br />

Poseta je započeta posetom Instituta Gabonakutato koji se nalazi u okolini Segedina. To je Institut sa<br />

izuzetno dugom tradicijom čija je delatnost: stvaranje novih sorti i hibrida različitih biljnih vrsta (kukuruz,<br />

suncokret, strna žita, soja i dr.), organizovanje semenske proizvodnje, dorada, pakovanje i promet<br />

semena. Nakon toga, 01.06.<strong>2017</strong>. godine, obilazak je nastavljen posetom firme HÓD-MEZŐGAZDA<br />

ZRT koja se bavi ratarskom i semenskom proizvodnjom i poseduje svoj doradni centar, na koji su domaćini<br />

veoma ponosni. Obilazak je nastavljen posetom doradnog centra kompanije Pioneer u Szarvasu,<br />

što je bio i najznačajniji i najinteresantniji segment ove posete, obzirom da je ovaj doradni centar<br />

jedan od najvećih u svetu. Doradni centar je opremljen najsavremenijom opremom, a posebnu pažnju<br />

izaziva njegova odlična organizacija i ogromnan kapacitet. Godišnje se u njemu doradi i upakuje<br />

preko 1.300.000 setvenih jedinica od 80.000 zrna. Proces u ovom doradnom centru je velikim delom


automatizovan, počev od prijema semena do njegovog pakovanja u vreće namenjene tržištu. Stručna<br />

poseta Mađarskoj je završena, 02.06.<strong>2017</strong>. godine, posetom firmi Agromag u Telekgerendásu. Fokus<br />

ove firme je, pre svega, semenska proizvodnja i dorada sunckoreta, mada proizvode i druge biljne vrste.<br />

Doradni centar koji poseduju je, upravo zbog toga, najviše prilagođen doradi i pakovanju semena suncokreta.<br />

Ova stručna poseta je bila vrlo korisna i interesantna članovima Asocijacije. Članovima je omogućeno<br />

da upoznaju organizaciju proizvodnje i dorade semena više firmi u Mađarskoj, a omogućeno im<br />

je i da vide organizaciju i opremu sa kojom raspolažu ove firme.<br />

Asocijacija, Predsednik UO, je uzela učešće na seminaru realizacije TAIEX projekta u vezi priznavanja<br />

biljnih sorti, a na poziv Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Organizator skupa je bila<br />

Uprava za zaštitu bilja, Odeljenje za priznavanje sorti.<br />

Asocijacija je i u ovoj godini organizovala seminare sa aktuelnom tematikom iz oblasti semenarstva:<br />

1. U organizaciji Semenarske Asocijacije Srbije i Grupacije za semenarstvo, Privredne Komore Srbije,<br />

07.06.<strong>2017</strong>. godine, održan je Okrugli sto „Tretiranje semena“. Okruglom stolu su pored<br />

predstavnika semenskih kompanija, asocijacija pčelara, asocijacija proizvođača, predstavnika<br />

proizvođača sredstava za tretiranje semena i zaštitu bilja, prisustvovali i predstavnici Ministarstva<br />

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odnosno Uprave za zaštitu bilja. Predavači su bili<br />

Zoran Tomašev iz kompanije Bayer i Miroslav Ivanović iz kompanije Syngenta, koji su informisali<br />

prisutne o posledicama zabrane upotrebe sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida.<br />

Posebno je naglašeno da se zabranom upotrebe datih sredstava otvorila mogućnost „sivog”<br />

tržišta odnosno ilegalnog uvoza tih sredstava iz Turske i Ukrajine, kao i njihova nekontrolisana<br />

i nestručna upotreba na nebezbedan način. Nakon, održanog, Okruglog stola, održan je sastanak<br />

predstavnika Semenarske Asocijacije i direktora Uprave za zaštitu bilja i njegovih saradnika<br />

(06.07.<strong>2017</strong>.). Na sastanku se razmatrala mogućnost odstupanja od generalne zabrane upotrebe<br />

sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida. Predstavnici Uprave za zaštitu bilja su<br />

se saglasili da se na inicijativu Semenarske Asocijacije osnuje Radna grupa koja bi koordinirala<br />

istraživanja u vezi uticaja pomenutih sredstava na životnu sredinu, a kroz organizovanje poljskih<br />

ogleda. Cilj ogleda bi bio da se sagleda uticaj sredstava na bazi neonikotinoida na pčelinja drustva<br />

i useve. Na osnovu dobijenih rezultata Ministarstvo bi moglo da razmotri pitanje situacija<br />

koje bi bili izuzeci u odnosu na zabranu upotrebe sredstava na bazi neonikotinoida. Na osnovu<br />

zaključaka sa pomenutog sastanka, Asocijacija je direktoru Uprave za zaštitu bilja, gospodinu<br />

Nebojši Milosavljeviću, uputila Dopis sa predlogom članova radne grupe, na koji nažalost do<br />

danas nije dobila odgovor. Međutim, plan je da se sa ovim aktivnostima nastavi u 2018. godini.<br />

2. Skup pod nazivom „Organizacija semenarskog sektora – Sertifikacija semena” održan je u Poljoprivrednoj<br />

Stručnoj Službi, Poljoprivrednoj stanici u Novom Sadu, 25.10.<strong>2017</strong>. godine, sa ciljem<br />

da se sagleda organizacija semenarskog sektora, odnosno sertifikacija semena u R. Srbiji, kao i da<br />

se predstavi sertifikacija semena u zemljama Evropske unije. Kroz prezentacije, dat je prikaz načina<br />

godišnjeg rada Poljoprivrednih Stručnih Službi, kao i toka dokumentacije od setve do aprobacionog<br />

uverenja u R. Srbiji. Isto tako, prikazan je način organizacije sertifikacije semena i rada<br />

institucija uključenih u ovaj proces u Evropskoj uniji. Ovom skupu prisustvovalo je 30 učesnika<br />

iz svih segmenata semenarskog sektora: od stvaraoca sorti odnosno Instituta, privatnih oplemenjivačkih<br />

kompanija, preko Poljoprivrednih Stručnih Službi, dorađivača, laboratorija, prometnika<br />

(stranih i domaćih kompanija).<br />

Ove godine održani su „5. Semenarski dani regiona” u Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri sa temom novi<br />

koncepti dorade i tretiranja semena, gde je učestvovao veliki broj naučnika i stručnjaka iz oblasti semenarstva<br />

i dorade semena, kao i hemijskih kompanija iz celog regiona. Prvog dana skupa održan je okrugli<br />

sto predstavnika Semenarskih Asocijacija regiona i predstavnika Ministarstava. Na okruglom stolu<br />

razmatrana su aktuelna pitanja u oblasti semenarstva, kao i problematika prometa semena i rešavanje<br />

pitanja korišćenja „semena sa tavana“ u regionu. Za mesto održavanja „6. Semenarskih dana regiona”<br />

odabrana je Slovenija sa temom korišćenja najnovijih metoda tretmana semena bez upotrebe hemij-


skih sredstava, odnosno biološki tretman semena. Tema je odabrana jer se u EU sve više sprovode istraživanja<br />

za korišćenje bioloških supstanci za tretiranje semena. Isto tako, najave su da će do 2020. godine<br />

Evropska unija preći na „zelenu poljoprivredu“, a da hemijska sredstva za tretman semena, po mišljenju<br />

mnogih, više neće biti dozvoljena. Drugog dana, održana su plenarna izlaganja: „Stanje u hrvatskom<br />

semenarstvu i oplemenjivanju bilja” – Kristijan Puškarić, Hrvatsko sjeme; „Priznavanje novih sorti, nadzor<br />

nad semenskim usevima i sertifikacija semena u Republici Hrvatskoj” – Goran Jukić, Zavod za sjemenarstvo<br />

i rasadničarstvo; „Stručni nadzor nad sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj <strong>2017</strong>. godine” – Branka<br />

Ruskaj-Hrsan, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo; „Spoljnotrgovinska razmena semena i sadnog materijala<br />

Republike Hrvatske” – D. Miloloža, Hrvatska gospodarska komora; „Promene u zakonskoj regulativi<br />

u semenarstvu i rasadničarstvu Republike Hrvatske” – Željka Cegur, Ministarstvo poljoprivrede; „Semenarstvo<br />

Republike Srbije 2016. godine” – Sandra Bogdanović, Semenarska Asocijacija Srbije; „Stanje i trendovi<br />

u semenarstvu Republike Slovenije” – Jože Jerič, G.I.Z. Slovenija<br />

Pored održanih izlaganja od strane vrhunskih eksperata, poseban značaj ovom događaju dala je Panel<br />

diskusija gde se još jednom naglasio značaj najnovijih trendova u primeni sredstava za tretiranje<br />

semena.<br />

Obzirom da se pšenica gaji na više hektara od bilo koje druge gajene biljne vrste i jedna je od najvažnijih<br />

izvora hranljivih materija u ishrani čoveka, Asocijacija nekoliko godina unazad ukazuje na potrebu<br />

otkupa žitarica po kvalitativnim grupama. Pšenica spada među tri najvažnije vrste žita. Po ukupnim površinama<br />

koje zauzima u svetu, pšenica dolazi na prvo mesto, sa oko 218 miliona ha, a slede je pirinač i<br />

kukuruz. Veliki je broj proizvoda koji se dobijaju od pšeničnog brašna. U vidu hleba, pšenica obezbeđuje<br />

više hranljivih materija za svetsku populaciju nego bilo koji drugi pojedinačni izvor hrane, a pšenični<br />

hleb je naročito važan kao izvor ugljenih hidrata, proteina i vitamina B i E. Na inicijativu Asocijacije i drugih<br />

zainteresovanih subjekata stvorili su se uslovi za donošenje Pravilnika o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih<br />

proizvoda i testenina. Od početka 2018. godine u Srbiji će početi da važi novi dati Pravilnik, kojim<br />

se propisuju minimalne vrednosti parametara pšenice za industrijsku preradu u mlinske proizvode,<br />

kojim se pšenica za ljudsku ishranu razdvaja od one za stočnu. Novi Pravilnik definiše minimalne uslove<br />

kvaliteta pšenice, durum pšenice, ječma i kukuruza za industrijsku preradu i usklađen je sa evropskom<br />

regulativom EC 742 iz 2010. godine. Novim Pravilnikom su pooštreni i minimalna vrednost hektolitarske<br />

mase i sadržaj pojedinačnih kategorija primesa.<br />

Asocijacija je uložila veliki trud i napor u pregovorima oko pitanja upisa sorti u Sortnu listu Bosne i<br />

Hercegovine. Tri godine unazad lobirano je kod donosioca odluka u Bosni i Hercegovini, uz pregovore u<br />

vezi postupka priznavanja i upisivanja novih sorti iz R. Srbije u Sortnu listu BiH. Konačno, u maju mesecu<br />

je u „Službenom glasniku BiH“ (broj 29/17) objavljen: Pravilnik o dopuni Pravilnika o upisu sorti u Sortnu<br />

listu i Pravilnik o dopuni Pravilnika o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Ovim su se stvorili uslovi da<br />

se sorte, koje su priznate i upisane u Sortnu listu R. Srbije, upišu u Sortnu listu Bosne i Hercegovine bez<br />

postupka ispitivanja.<br />

Učešće Asocijacije i predstavljanje aktuelne problematike u semenarskom sektoru R. Srbije, bilo je na<br />

sledećim skupovima:<br />

1. U okviru Panel diskusije „Značaj upotrebe sertifikovanog semena“, u organizaciji Instituta za ratarstvo<br />

i povrtarstvo, dr Svetlana Balešević-Tubić je bila moderator, dok je Sandra Bogdanović<br />

učestvovala kao panelista uz izlaganje o značaju upotrebe sertifikovanog semena, Savetovanje<br />

agronoma, januar <strong>2017</strong>. godine, Zlatibor<br />

2. Održavanje Semenarskog dana, sa temom Inovativnost u semenarstvu i poljoprivredi, u okviru<br />

XLIII Simpozijuma Poljoprivredne tehnika, 26.01.<strong>2017</strong>. godine, Zlatibor. Ovaj događaj je održan<br />

po drugi put nakon ostvarivanja saradnje između naše Asocijacije i Departmana za poljoprivrednu<br />

tehniku, Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Vojvođanskog Društva za poljoprivrednu<br />

tehniku<br />

3. Učešće i suorganizacija „5. Semenarskih dana regiona“ i 10. Međunarodnog Kongresa oplemenjivanja<br />

bilja, semenarstva i rasadničarstva, 08.-10.11.<strong>2017</strong>. godine na Svetom Martinu na Muri<br />

Radna grupa za GMO razmatrala je pitanje, „gene-edited” organizama, postavljeno svim nacional-


nim asocijacijama članicama Evropske Semenarske Asocijacije. Članovi ove Radne grupe su razmatrali<br />

stavove sa pojedinih skupova na nivou EU koji navode da je – s jedne strane gen koji se „ubacuje“ u „domaćina“<br />

iz „grupe gena“ koju ta biljna vrsta poseduje i to zaista podseća na tehnike ukrštanja, međutim<br />

sa druge strane, mišljenja su, da upotreba „GMO tehnika“ omogućava ovo „ubacivanje“ gena izuzetno<br />

brzo i niko ne može da predvidi prateće promene na biljci, što se u tehnikama ukrštanja zbog dužine<br />

procesa vidi i biljka se vremenom izbori sa ovim promenama. Takođe, mnogi stavovi na nivou EU su da<br />

ove tehnike treba da budu obuhvaćene zakonskom regulatimo, što navodi i predlagač izmene, ali da<br />

dokumentacija treba da bude javna i sveobuhvatna kao kod GMO, sa opisima promena i metodologijom<br />

provere. Svakako, uočljivo je da u EU postoji i mišljenje da se „gene-editing” tehnika izuzme iz bilo<br />

kakve regulative. Članovi Radne grupe za GMO su se složili da Republika Srbija još nije članica EU i kao<br />

takva ne mora da daje svoje mišljenje na teme koje su „škakljive”, te se stoga Asocijacija nije izjašnjavala<br />

po ovom pitanju.<br />

Generalni sekretar je predstavljala Semenarsku Asocijaciju Srbije, na ISF godišnjem skupu <strong>2017</strong>. godine<br />

u Budimpešti.<br />

Shvativši značaj udruživanja i mogućnosti lakšeg ostvarenja sopstvenih ciljeva zajedničkim nastupom,<br />

Asocijaciji su pristupila dva nova člana: „Agrovojvodina Komercservis ad” (Euralis), Novi Sad i<br />

„Feed&seed Tehnologies” doo, Beograd.<br />

Svakako da je plan Asocijacije još „agresivnije“ lobiranje do rešavanja problema i povećanja procenta<br />

upotrebe sertifikovanog semena, kao i donošenja Zakona o semenu, kao i da se do kraja 2018. godine<br />

ti ciljevi i ostvare.<br />

Generalni sekretar<br />

Dr Svetlana Balešević-Tubić<br />

Predsednik<br />

Sandra Bogdanvić, dipl. ing.


SEMENARSKA<br />

ASOCIJACIJA<br />

SRBIJE<br />

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,<br />

I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE<br />

Nemanjina 22-26<br />

11000 Beograd<br />

Bulevar Oslobođenja 69/1<br />

21000 Novi Sad, RS<br />

tel: +381 21 6624 760<br />

fax: +381 21 526 161<br />

e-mail: office@semenarska.rs<br />

Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />

2750010221016824 04<br />

PIB: 106637076<br />

Novi Sad, 03.12.2015.<br />

Broj: 255<br />

Na osnovu člana 56. Ustava Republike Srbije, dole potpisani, podnose i mole odgovor na<br />

PREDLOG<br />

1. Semenarski sektor se već duže vreme suočava sa određenim nedostacima koji otežavaju rad u<br />

procesu sertifikacije semena. Ovu oblast najvećim delom reguliše Zakon o semenu („Službeni<br />

glasnik RS”, broj. 45/05), Pravilnici, od kojih su pojedini, prema datumu stupanja na snagu, stariji<br />

od Zakona, (“Službeni list SFRJ”, br. 47/87, 60/87, 55/88, 81/89; „Službeni list SRJ”, br. 16/92, 8/93,<br />

21/93, 30/94, 43/96, 10/98, 15/2001, 58/2002) i Uredbe koje obrazlažu oblasti koje nisu precizno<br />

obuhvaćene Zakonom. Nepostojanje jasnih zakonskih mera za doradu, pakovanje, deklarisanje<br />

i obeležavanje semena, otežava rad Doradnih centara i usporava poslove semenarstva od žetve<br />

do pakovanja semena, odnosno sertifikaciju semena. Poslove proizvodnje, dorade, ispitivanja<br />

kvaliteta i kontrole semena u prometu, trebalo bi maksimalno objediniti radi što veće operativnosti i<br />

kontrole nad sprovođenjem celokupnog procesa. Najveći problem prave duge procedure i čekanja<br />

Aprobacionih uverenja. Zbog toga, dat je predlog da poslednji Zapisnik aprobatora bude ujedno i<br />

Aprobaciono uverenje ili da ovlašćena ustanova, na osnovu poslednjeg zapisnika, može da isporuči<br />

etikete za doradu semena dorađivaču. Zbog svega iznetog, naš predlog je da se u najskorijem<br />

roku sačini Nacrt Zakona o semenu koji će obuhvatiti i uvrstiti sve mere za otklanjanje problema<br />

koji se događaju u praksi. Uz izradu Nacrta Zakona o semenu, neophodno je pripremiti i predloge<br />

Pravilnika kojima bi se bliže regulisale pojedine oblasti u semenarstvu.<br />

2. Jedan od ključnih faktora za očuvanje semenarstva na visokom nivou jeste upotreba sertifikovanog<br />

semena. Upotreba deklarisanog semena u R. Srbiji, prema nezvaničnim podacima, iznosi oko 50% za<br />

samooplodne biljne kulture (soja, pšenica). Ovako nizak procenat upotrebe deklarisanog semena,<br />

a koji je svake godine u opadanju, može da dovode do nemogućnosti stvaranja domaćih, novih<br />

sorti. Republika Srbija bi na taj način postala nekonkurentna na svetskom tržištu, gde su naše sorte<br />

danas prisutne i veoma cenjene. Ekonomska opravdanost upotrebe deklarisanog semena soje i<br />

pšenice u poljoprivredi je vrlo bitna i značajna kao „početna razvojna tačka” za celu privredu, kako<br />

sa stanovišta same države, tako i sa stanovišta semenskih kompanija. Sa ekonomske strane, nalazi<br />

se vrednost propuštene šanse za korišćenje deklarisanog semena i Poreza na Dodatu Vrednost kao<br />

realnog izvora finansiranja u agraru. Prema gore iznetom, preporuka je da se fiskalni račun, kao<br />

dokaz o kupljenom sertifikovanom semenu za setvu, prihvati za subvencije isto kao i fiskalni računi<br />

za đubrivo i naftu.<br />

S poštovanjem<br />

dr Svetlana Balešević-Tubić<br />

Generalni sekretar<br />

Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />

Predsednik UO<br />

Danka Dujović, dipl. ing.<br />

Predsednik Grupacije za semernarstvo<br />

u Privrednoj Komori Srbije


Članovi Semenarske Asocijacije Srbije su:<br />

1. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad<br />

2. Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje<br />

3. Institut PKB Agroekonomik doo, Beograd<br />

4. Poljoprivredna korporacija Beograd AD, pogon Agroseme, Beograd<br />

5. AS Hibridi, Šimanovci<br />

6. Delta Agrar doo, Beograd<br />

7. Pionir AD, Srbobran<br />

8. PIK Bečej AD u stečaju, Bečej<br />

9. Agroseme AD, Kikinda<br />

10. AD za doradu semena „Seme Tamiš“-u restruktuiranju, Pančevo<br />

11. Best Seed Producer, Feketić<br />

12. Agrobačka ad, Bačka Topola<br />

13. BC Doradni centar doo, Kula<br />

14. Poljoprivredna stanica „Novi Sad“ doo, Novi Sad<br />

15. Semenarnacoop doo, Petrovaradin<br />

16. Hibrid doo, Beograd<br />

17. Bayer doo, Beograd<br />

18. Galenika-Fitofarmacija a.d, Beograd<br />

19. Limagrain doo, Novi Sad<br />

20. Pioneer Hi-Bred SRB doo, Novi Sad<br />

21. Agrimax doo, Vrbas<br />

22. Advance Seed doo, Feketić<br />

23. Nuseed Serbia doo, Novi Sad<br />

24. Morpho doo, Novi Beograd<br />

25. Monsanto doo, Novi Sad<br />

26. Agroglobe doo za trgovinu na veliko, Novi Sad<br />

27. Sladara Maltinex doo, Bačka Palanka<br />

28. Vreko doo za proizvodnju papirne ambalaže, Sremska Mitrovica<br />

29. Agri Business Partner doo, Sombor<br />

30. Syngenta Agro doo, Beograd


SEMENARSKA<br />

ASOCIJACIJA<br />

SRBIJE<br />

Bulevar Oslobođenja 69/1<br />

21000 Novi Sad, RS<br />

tel: +381 21 6624 760<br />

fax: +381 21 526 161<br />

e-mail: office@semenarska.rs<br />

Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />

2750010221016824 04<br />

PIB: 106637076<br />

Novi Sad, 14.03.2016<br />

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I<br />

ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE<br />

Bulevar Kralja Aleksandra 84<br />

11050 Beograd<br />

Poštovani gospodine Radat,<br />

Obraćamo Vam se kao predstavnici jednog veoma značajnog segmenta poljoprivrede – semenarstva,<br />

preko Semenarske Asocijacije Srbije. Asocijacija okuplja sve učesnike u semenarskom sektoru: institute<br />

koji se bave kreiranjem sorti i hibrida, semenske kompanije (kako domaće tako i strane), dorađivače i<br />

prometnike semena, laboratorije za ispitivanje semena, kao i Poljoprivredne Stručne Službe. Asocijacija<br />

zastupa zajednički interes svih svojih članova – dobro organizovan semenarski sektor u R. Srbiji.<br />

Sve svoje aktivnosti Asocijacija bi trebalo da sprovodi u saradnji sa resornim ministarstvom, zbog<br />

velikog značaja oblasti koju te aktivnosti pokrivaju, a to je proizvodnja i promet semena. Sektor<br />

semenarstva ima glavnu ulogu u razvoju i funkcionisanju poljoprivrede. Posedovanje dovoljnih količina<br />

semena od sorti i hibrida visokog potencijala rodnosti i drugih dobrih agronomskih osobina, znači<br />

bogatstvo jedne zemlje, neprocenjivu vrednost, i više od toga, nacionalni ponos i ugled jedne zemlje.<br />

Jedan od ključnih faktora za očuvanje semenarstva na visokom nivou jeste upotreba sertifikovanog<br />

semena. Upotreba deklarisanog semena u R. Srbiji, prema nezvaničnim podacima, iznosi oko 50% za<br />

samooplodne biljne kulture (soja, pšenica). Ovako nizak procenat upotrebe deklarisanog semena, a koji<br />

je svake godine u opadanju, može da dovode do nemogućnosti stvaranja domaćih, novih sorti. Republika<br />

Srbija bi na taj način postala nekonkurentna na svetskom tržištu, gde su naše sorte danas prisutne i<br />

veoma cenjene. Ekonomska opravdanost upotrebe deklarisanog semena soje i pšenice u poljoprivredi<br />

je vrlo bitna i značajna kao „početna razvojna tačka” za celu privredu, kako sa stanovišta same države,<br />

tako i sa stanovišta semenskih kompanija. Sa ekonomske strane, nalazi se vrednost propuštene šanse za<br />

korišćenje deklarisanog semena i Poreza na Dodatu Vrednost kao realnog izvora finansiranja u agraru.<br />

Prema gore iznetom, preporuka je da se fiskalni račun, kao dokaz o kupljenom sertifikovanom semenu<br />

za setvu, prihvati za subvencije isto kao i fiskalni računi za đubrivo i naftu.<br />

Ovim putem obraćamo Vam se, poštujući Vaše obaveze, uz molbu za otvaranje diskusije prema gore<br />

navedenom predlogu.<br />

Unapred se zahvaljujemo na Vašem razumevanju i volji da zajedničkim snagama doprinesemo<br />

razvoju i dobrom funkcionisanju semenarskog sektora R. Srbije.<br />

S poštovanjem<br />

dr Svetlana Balešević-Tubić<br />

Generalni sekretar<br />

Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />

Predsednik UO<br />

Danka Dujović, dipl. ing.<br />

Predsednik Grupacije za semernarstvo<br />

u Privrednoj Komori Srbije


Članovi Semenarske Asocijacije Srbije su:<br />

1. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad<br />

2. Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje<br />

3. Institut PKB Agroekonomik doo, Beograd<br />

4. Poljoprivredna korporacija Beograd AD, pogon Agroseme, Beograd<br />

5. AS Hibridi, Šimanovci<br />

6. Delta Agrar doo, Beograd<br />

7. Pionir AD, Srbobran<br />

8. PIK Bečej AD u stečaju, Bečej<br />

9. Agroseme AD, Kikinda<br />

10. AD za doradu semena „Seme Tamiš“-u restruktuiranju, Pančevo<br />

11. Best Seed Producer, Feketić<br />

12. BC Doradni centar doo, Kula<br />

13. Poljoprivredna stanica „Novi Sad“ doo, Novi Sad<br />

14. Semenarnacoop doo, Petrovaradin<br />

15. Hibrid doo, Beograd<br />

16. Bayer doo, Beograd<br />

17. Galenika-Fitofarmacija a.d, Beograd<br />

18. Limagrain doo, Novi Sad<br />

19. Agrimax doo, Vrbas<br />

20. Advance Seed doo, Feketić<br />

21. Nuseed Serbia doo, Novi Sad<br />

22. Morpho doo, Novi Beograd<br />

23. Monsanto doo, Novi Sad<br />

24. Agroglobe doo za trgovinu na veliko, Novi Sad<br />

25. Sladara Maltinex doo, Bačka Palanka<br />

26. Vreko doo za proizvodnju papirne ambalaže, Sremska Mitrovica<br />

27. Agri Business Partner doo, Sombor<br />

28. Syngenta Agro doo, Beograd


SEMENARSKA<br />

ASOCIJACIJA<br />

SRBIJE<br />

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,<br />

ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE<br />

Nemanjina 22-26<br />

11000 Beograd<br />

Bulevar Oslobođenja 69/1<br />

21000 Novi Sad, RS<br />

tel: +381 21 6624 760<br />

fax: +381 21 526 161<br />

e-mail: office@semenarska.rs<br />

Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />

2750010221016824 04<br />

PIB: 106637076<br />

Novi Sad, 23.11.<strong>2017</strong>.<br />

Broj: 163<br />

Poštovani gospodine Nedimović,<br />

Obraćamo Vam se kao predstavnici jednog veoma značajnog segmenta poljoprivrede – semenarstva,<br />

preko Semenarske Asocijacije Srbije, koja okuplja sve učesnike u semenarskom sektoru: institute<br />

koji se bave kreiranjem sorti i hibrida, semenske kompanije (kako domaće tako i strane), dorađivače i<br />

prometnike semena, laboratorije za ispitivanje semena, kao i Poljoprivredne Stručne Službe. Asocijacija<br />

zastupa zajednički interes svih svojih članova – dobro organizovan semenarski sektor u R. Srbiji.<br />

Jedan od ključnih faktora za očuvanje semenarstva na visokom nivou jeste upotreba sertifikovanog<br />

semena. Upotreba deklarisanog semena u R. Srbiji, prema nezvaničnim podacima, iznosi oko 50% za<br />

samooplodne biljne vrste (soja, pšenica). Ovako nizak procenat upotrebe deklarisanog semena, a koji je<br />

svake godine u opadanju, sigurno će dovesti do smanjenja investiranja u nauku i oplemenjivanje, kao<br />

i snabdevanja proizvođača novim i kvalitetnijim sortama i hibridima. Takođe, Republika Srbija bi na taj<br />

način postala nekonkurentna na svetskom tržištu, gde su naše sorte danas prisutne i veoma cenjene.<br />

Ekonomska opravdanost upotrebe deklarisanog semena soje i pšenice u poljoprivredi je vrlo bitna i<br />

značajna kao „početna razvojna tačka” za celu privredu, kako sa stanovišta same države, tako i sa stanovišta<br />

semenskih kompanija. Sa ekonomske strane, nalazi se vrednost propuštene šanse za korišćenje<br />

deklarisanog semena i Poreza na Dodatu Vrednost kao realnog izvora finansiranja u agraru. Gubici za<br />

državu Srbiju mogu se videti u sledećim proračunima koje je sačinila Semenarska Asocijacija Srbije za<br />

dve najrasprostranjenije samooplodne biljne vrste:<br />

PŠENICA<br />

Ukupna površina ozime pšenice<br />

600 000 ha<br />

Procena ukupne proizvodnje<br />

2,5 miliona tona<br />

Domaće potrebe<br />

1,5 miliona tona<br />

Prosečan prinos<br />

4,2 t/ha<br />

Prosečna norma setve<br />

260 kg/ha<br />

Prosečna cena semena<br />

40 RSD/kg bez PDV-a<br />

Procena ne-sertifikovanog semena 60 %


Stavka gubitka<br />

Komentar/kalkulacija gubitka<br />

Iznos gubitka<br />

(RSD)<br />

1. Vrednost<br />

ne-sertifikovanog 600 000 ha x 60% = 360 000 ha x 260 kg/ha x 40 RSD/ha 3 744 000 000<br />

semena<br />

2. PDV 10% 3 744 000 000 RSD x 10% 374 400 000<br />

3. Dorada semena 360 000 ha x 260 kg/ha = 93 600 000 kg x 7 RSD/kg 655 200 000<br />

4. PDV 20% 655 200 000 RSD x 20% 131 040 000<br />

5. Umanjen (360 000 ha x 4,85 t/ha) – (360 000 ha x 4,2 t/ha) x 18<br />

4 212 000<br />

prinos 15%<br />

6. Tržišni višak koji<br />

bi išao u izvoz<br />

RSD/kg<br />

Razlika u prodajnoj ceni 2,5 RSD/kg x dodatnih 0,5<br />

miliona tona<br />

UKUPAN GUBITAK REPUBLIKE SRBIJE<br />

1 250 000<br />

4 910 102 000 RSD<br />

= 39 597 596 EUR<br />

SOJA<br />

Ukupna površina soje<br />

190 000 ha<br />

Procena ukupne proizvodnje<br />

646 000 t<br />

Prosečan prinos<br />

3,4 t/ha<br />

Prosečna norma setve<br />

100 kg/ha<br />

Prosečna cena semena<br />

90 RSD/kg bez PDV-a<br />

Procena ne-sertifikovanog semena 50%<br />

Stavka gubitka<br />

1. Vrednost<br />

ne-sertifikovanog<br />

semena<br />

Komentar/kalkulacija gubitka<br />

Iznos gubitka<br />

(RSD)<br />

190 000 ha x 50% = 95 000 ha x 100 kg/ha x 90 RSD/ha 855 000 000<br />

2. PDV 10% 855 000 000 RSD x 10% 85 500 000<br />

3. Dorada semena 95 000 ha x 100 kg/ha = 9 500 000 kg x 6 RSD/kg 57 000 000<br />

4. PDV 20% 57 000 000 RSD x 20% 11 400 000<br />

5. Umanjen prinos<br />

15%<br />

(95 000 ha x 3,91 t/ha) – (95 000 ha x 3,4 t/ha) x 39 RSD/kg 1 889 550<br />

UKUPAN GUBITAK REPUBLIKE SRBIJE<br />

1 010 789 550 RSD<br />

= 8 151 528 EUR<br />

Prema navedenim preračunima, a da bi se izbegli prikazani gubici, preporuka je da se fiskalni račun,<br />

kao dokaz o kupljenom sertifikovanom semenu za setvu, prihvati za subvencije isto kao i fiskalni računi<br />

za đubrivo i gorivo.<br />

Unapred se zahvaljujemo na Vašem razumevanju i volji da zajedničkim snagama doprinesemo<br />

razvoju i dobrom funkcionisanju semenarskog sektora R. Srbije.<br />

S poštovanjem<br />

dr Svetlana Balešević-Tubić<br />

Generalni sekretar<br />

Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />

Predsednik UO


Članovi Semenarske Asocijacije Srbije koji upućuju gore navedeni predlog:<br />

1. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad<br />

2. Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje<br />

3. Institut PKB Agroekonomik doo, Beograd<br />

4. Poljoprivredna korporacija Beograd AD, pogon Agroseme, Beograd<br />

5. AS Hibridi, Šimanovci<br />

6. Delta Agrar doo, Beograd<br />

7. Pionir AD, Srbobran<br />

8. Feed & Seed-Tehnologies doo, Beograd<br />

9. Agroseme AD, Kikinda<br />

10. AD za doradu semena „Seme Tamiš“-u restruktuiranju, Pančevo<br />

11. Best Seed Producer, Feketić<br />

12. BC Doradni centar doo, Kula<br />

13. Poljoprivredna stanica „Novi Sad“ doo, Novi Sad<br />

14. Semenarnacoop doo, Petrovaradin<br />

15. Hibrid doo, Beograd<br />

16. Bayer doo, Beograd<br />

17. Galenika-Fitofarmacija a.d, Beograd<br />

18. Limagrain doo, Novi Sad<br />

19. Agrimax doo, Vrbas<br />

20. Advance Seed doo, Feketić<br />

21. Nuseed Serbia doo, Novi Sad<br />

22. Morpho doo, Novi Beograd<br />

23. Monsanto doo, Novi Sad<br />

24. Agroglobe doo za trgovinu na veliko, Novi Sad<br />

25. Sladara Maltinex doo, Bačka Palanka<br />

26. Agrovojvodina Komercservis ad, Novi Sad<br />

27. Agri Business Partner doo, Sombor<br />

28. Syngenta Agro doo, Beograd


SEMENARSKA<br />

ASOCIJACIJA<br />

SRBIJE<br />

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,<br />

ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE<br />

Sektora za poljoprivrednu politiku<br />

Bulevar Oslobođenja 69/1<br />

21000 Novi Sad, RS<br />

tel: +381 21 6624 760<br />

fax: +381 21 526 161<br />

e-mail: office@semenarska.rs<br />

Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />

2750010221016824 04<br />

PIB: 106637076<br />

Novi Sad, 26.12.<strong>2017</strong>.<br />

Broj: 184<br />

N/R gospodinu dr Nenadu Kataniću<br />

Poštovani gospodine Katanić,<br />

Zahvaljujemo Vam se na Dopisu broj: 401-00-1294/<strong>2017</strong>-08 od datuma 01.12.<strong>2017</strong>. godine koji je<br />

Asocijacija primila kao odgovor na Dopis broj 163 od datuma 23.11.<strong>2017</strong>. godine, a u vezi predloga za<br />

aktivnosti za podsticanje upotrebe sertifikovanog semena. Semenarska Asocijacija Srbije, sa 28 članova<br />

iz redova profitabilnih kompanija koje su stub semenarsva i poljoprivrede R. Srbije, smatra da se samo u<br />

uređenom semenarskom sektoru, koji podrazumeva što veći procenat upotrebe deklarisanog semena,<br />

može očekivati profitabilnost i napredak poljoprivrede i svih učesnika u njoj. Isto tako, smatramo da je<br />

obaveza i odgovornost svih da se poštuje zakonska regulativa, koja je nedvosmislena kada je u pitanju<br />

promet semena:<br />

1. Zakon o semenu, Član 35.: „Seme u prometu mora biti upakovano u originalno pakovanje<br />

na način koji obezbeđuje očuvanje njegovog kvaliteta“; Član 41.: „Prometom semena može<br />

da se bavi privredno društvo, odnosno preduzeće, drugo pravno lice i preduzetnik, koji je<br />

upisan u Registar“. Evidentno je da se u R. Srbiji na svakoj pijaci i vašaru može kupiti „seme sa<br />

tavana“ od proizvođača kojima „pretekne“ ovog „semena“ odnosno merkantilnog zrna koje se seje.<br />

Svi oni koji krše zakonske odredbe, trebalo bi da odgovaraju za svoj prekršaj.<br />

2. Zakon o zaštiti prava oplemenjivača sorti, Član 26.: „Poljoprivredni proizvođači, osim malih<br />

poljoprivrednih proizvođača, dužni su da plate nosiocu prava oplemenjivača razumnu<br />

naknadu, u skladu sa tržišnim uslovima, za korišćenje „semena sa tavana” koja je značajno<br />

niža od naknade za kupovno seme“. Većina sorti pšenice i soje koje se koriste u ponovljenoj setvi<br />

korišćenjem „semena sa tavana“ nalaze se u Registru zaštićenih sorti što znači da se poljoprivredni<br />

proizvođači ne ponašaju u skladu sa Zakonom i čine prekršaj za koji najčešće ne odgovaraju.<br />

Razumevajući da živimo u teškim vremenima i za državu i za poljoprivredne proizvođače, a shodno<br />

gore navedenom, Asocijacija je stava da bi svi učesnici, kao i relevantno Ministarstvo i donosioci<br />

odluka, trebali uložiti napore i upotrebiti sve raspoložive „alate” za podsticanje i povećanje upotrebe<br />

sertifikovanog semena, obzirom da sektor semenarstva ima glavnu ulogu u razvoju i funkcionisanju<br />

poljoprivrede. Jer na kraju posedovanje dovoljnih količina semena od sorti i hibrida visokog<br />

potencijala rodnosti i drugih dobrih agronomskih osobina, znači bogatstvo jedne zemlje,<br />

neprocenjivu vrednost, i više od toga, nacionalni ponos i ugled jedne zemlje.<br />

Unapred se zahvaljujemo na Vašem razumevanju i volji da zajedničkim snagama doprinesemo<br />

razvoju i dobrom funkcionisanju semenarskog sektora R. Srbije.<br />

dr Svetlana Balešević-Tubić<br />

Generalni sekretar<br />

Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />

Predsednik UO


Članovi Semenarske Asocijacije Srbije koji upućuju gore navedeni predlog:<br />

1. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad<br />

2. Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje<br />

3. Institut PKB Agroekonomik doo, Beograd<br />

4. Poljoprivredna korporacija Beograd AD, pogon Agroseme, Beograd<br />

5. AS Hibridi, Šimanovci<br />

6. Delta Agrar doo, Beograd<br />

7. Pionir AD, Srbobran<br />

8. Feed & Seed-Tehnologies doo, Beograd<br />

9. Agroseme doo, Kikinda<br />

10. AD za doradu semena „Seme Tamiš“-u restruktuiranju, Pančevo<br />

11. Best Seed Producer, Feketić<br />

12. BC Doradni centar doo, Kula<br />

13. Poljoprivredna stanica „Novi Sad“ doo, Novi Sad<br />

14. Semenarnacoop doo, Petrovaradin<br />

15. Hibrid doo, Beograd<br />

16. Bayer doo, Beograd<br />

17. Galenika-Fitofarmacija a.d, Beograd<br />

18. Limagrain doo, Novi Sad<br />

19. Agrimax doo, Vrbas<br />

20. Advance Seed doo, Feketić<br />

21. Nuseed Serbia doo, Novi Sad<br />

22. Morpho doo, Novi Beograd<br />

23. Monsanto doo, Novi Sad<br />

24. Agroglobe doo za trgovinu na veliko, Novi Sad<br />

25. Sladara Maltinex doo, Bačka Palanka<br />

26. Agrovojvodina Komercservis ad, Novi Sad<br />

27. Agri Business Partner doo, Sombor<br />

28. Syngenta Agro doo, Beograd


SEMENARSKA<br />

ASOCIJACIJA<br />

SRBIJE<br />

Bulevar Oslobođenja 69/1<br />

21000 Novi Sad, RS<br />

tel: +381 21 6624 760<br />

fax: +381 21 526 161<br />

e-mail: office@semenarska.rs<br />

Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />

2750010221016824 04<br />

PIB: 106637076<br />

Izveštaj stručne posete u Mađarsku<br />

Stručna poseta Mađarskoj je održana od 31.05. do 02.06.<strong>2017</strong>. godine. Poseta je započeta posetom<br />

Instituta Gabonakutato koji se nalazi u okolini Segedina. To je Institut sa izuzetno dugom tradicijom čija<br />

je delatnost: stvaranje novih sorti i hibrida različitih biljnih vrsta (kukuruz, suncokret, strna žita, soja i dr.),<br />

organizovanje semenske proizvodnje, dorada, pakovanje i promet semena. Domaćini su se potrudili<br />

da pored prezentacije svog Instituta pokažu i svoja ogledna polja. Posebno su istakli dobru saradnju sa<br />

Institutom za ratarstvo i povrtastvo, kao i generalno sa firmama u Srbiji.<br />

Nakon toga, 01.06.<strong>2017</strong>. godine, obilazak je nastavljen posetom firme HÓD-MEZŐGAZDA ZRT koja se<br />

bavi ratarskom i semenskom proizvodnjom i poseduje svoj doradni centar, na koji su domaćini veoma<br />

ponosni. Obilazak je nastavljen posetom Pioneer-ovog doradnog centra u Szarvasu, koja je ujedno bila<br />

i najinteresantnija poseta, obzirom da je ovaj doradni centar jedan od najvećih u svetu. Doradni centar<br />

je opremljen najsavremenijom mehanizacijom, a posebnu pažnju izaziva njegova odlična organizacija i<br />

ogromnan kapacitet. Godišnje se u njemu doradi i upakuje preko 1.300.000 setvenih jedinica od 80.000<br />

zrna. Proces u ovom doradnom centru je velikim delom automatizovan, počev od prijema semena do<br />

njegovog pakovanja u vreće namenjene tržištu.<br />

Stručna poseta Mađarskoj je završena, 02.06.<strong>2017</strong>. godine, posetom firmi Agromag u Telekgerendásu.<br />

Fokus, ove firme, je, pre svega, semenska proizvodnja i dorada sunckoreta, mada proizvode i druge biljne<br />

vrste. Doradni centar koji poseduju je, baš zbog toga, najviše prilagođen doradi i pakovanju semena<br />

suncokreta. Ljubazni domaćini su takođe, kao i Institut Gabonakutato, istakli svoju dobru saradnju sa<br />

firmama u našoj zemlji.<br />

Ova stručna poseta je bila vrlo korisna i interesantna članovima Asocijacije. Članovima je omogućeno<br />

da upoznaju organizaciju proizvodnje i dorade semena više firmi u Mađarskoj. Takođe, omogućeno im<br />

je i da vide organizaciju i opremu sa kojom raspolažu ove firme.<br />

Podnosilac izveštaja:<br />

Danka Dujović, dipl. ing.<br />

Član UO


SEMENARSKA<br />

ASOCIJACIJA<br />

SRBIJE<br />

GRUPACIJA ZA SEMENARSTVO<br />

Novi Sad, 12.06.<strong>2017</strong>.<br />

Izveštaj sa Okruglog stola „Tretiranje semena”<br />

Aktuelnost teme upotrebe i zabrane upotrebe sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida<br />

uslovila je pokretanje aktivnosti Semenarske Asocijacije Srbije i Grupacije za semenarstvo, Privredna<br />

Komora Srbije kroz organizovanje Okruglog stola „Tretiranje semena” koji je održan u Privrednoj Komori<br />

Srbije, Beograd, 07.06.<strong>2017</strong>. godine sa 45 učesnika i učešćem direktora Uprave za zaštitu bilja gospodina<br />

Nebojše Milosavljevića.<br />

Skup je pozdravila, dr Svetlana Balešević-Tubić, Generalni sekretar Semenarske Asocijacije Srbije, naglasivši<br />

značaj tretiranja semena, kao i zabrane upotrebe sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida,<br />

kako u Republici Srbiji, tako i na nivou Evropske unije. Isto tako, istakla je neophodnost uređenja<br />

ovog segmenta semenarskog sektora zbog svih zainteresovanih strana, kako semenskih kompanija,<br />

tako i proizvođača zaštitnih sredstava, poljoprivrednih proizvođača i pčelara. Posebno je istakla da je<br />

semenarski sektor veoma ozbiljan u svom zadatku da obezbedi visok kvalitet tretiranog semena koje je<br />

bezbedno za korisnike i okolinu, a koje bi istovremeno proizvođačima pružilo odličnu zaštitu useva, uz<br />

primenu minimalnih količina hemijskih sredstava. Još je istakla, da u današnjim uslovima rasta ljudske<br />

populacije i sve manje mogućnosti povećanja obradive površine, jedini način povećanja proizvodnje<br />

hrane je povećanje prinosa po jedinici površine, što je moguće kreiranjem sorti visokog potencijala<br />

rodnosti, usavršavanjem tehnologija proizvodnje i dorade, kao i jednom sveobuhvatnom zaštitom od<br />

bolesti i štetočina. Gotovo da je nemoguće imati jednu sigurnu proizvodnju semena, bez upotrebe sredstava<br />

za zaštitu semena.<br />

Skup je pozdravio i Veljko Jovanović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju PKS koji je informisao<br />

sve prisutne o osnivanju Pravno-političkog odeljenja koje, pored stručnih službi udruženja, priprema<br />

kvartalnu analizu propisa koju dostavlja Vladi Republike Srbije, kao i sve inicijative koje se dostavljaju<br />

nadležnim državnim organima. Posebno je naglasio i informisao prisutne o formiranju Stalne radne<br />

grupe za saradnju Ministarstva poljoprivede i zaštite životne sredine i Privredne komore Srbije, kroz čiji<br />

rad će se razmatrati predložene inicijative od strane privrednika.<br />

Predavanja na ovom skupu su bila:<br />

1. „Suspenzija neonikotinoida – gde smo tri godine kasnije”, Miroslav Ivanović, Syngenta<br />

2. „Savremen tretman semena”, Zoran Tomašev, Bayer<br />

U izlaganjima i diskusiji naglašeno je sledeće:<br />

1. Zabranom upotrebe sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida otvorila se mogućnost<br />

„sivog” tržišta odnosno ilegalnog uvoza tih sredstava iz Turske i Ukrajine, kao i njihova nekontrolisana<br />

i nestručna upotreba na nebezbedan način. Pri takvom nestručnom korišćenju datih sredstava<br />

dovode se u opasnost ne samo neposredni korisnici već i životna sredina, pa i pčele, što mora<br />

biti odgovornost šire društvene zajednice. Sve ove pojave na kraju rezultiraju manjim prinosima<br />

na njivama, većem napadu bolesti i štetočina u usevu, kao i većim brojem tretmana pesticidima<br />

tokom vegetacije.


2. Tretiranje semena se mora sprovoditi isključivo i jedino u dobro opremljenim doradnim centrima,<br />

sa savremenom opremom i obučenim kadrovima, upisanim u Registar dorađivača semena, uz<br />

primenu najsavremenijih tehnologija za tretiranje semena. U svakom doradnom centru bi se kao<br />

obavezna mera trebao uvesti test kontrole emisije štetne prašine. Kao neophodna mera, u borbi<br />

za kvalitetan tretman semena, mora se sprovesti kontrola i kažnjavanje za „divlje” dorade, koje su<br />

najveća pretnja, kako po pitanju kvaliteta semena, tako i po pitanju zaštite životne sredine.<br />

3. Visok stepen opremljenosti, gazdinstva i poljoprivrednih proizvođača, adekvatnom mehanizacijom,<br />

posebno kada su u pitanju sejalice, od kojih u velikoj meri zavisi stepen emisije prašine od<br />

sredstava za tretiranje semena što u određenim uslovima može da ima direktan uticaj na životnu<br />

sredinu i korisne organizme.<br />

4. Edukacija svih subjekata, od doradnih centara, do proizvođača, pa i šire, veoma je važna sa aspekta<br />

pravilne primene svih tehnologija u procesu dorade semena, tretiranja semena, kao i same setve.<br />

Od kvaliteta i stručnog obavljanja navedenih operacija, u mnogome zavisi i bezbednost tretiranog<br />

semena za životnu sredinu.<br />

5. Princip zaštite životne sredine treba da bude jedan od važnih aspekata u svakom segmentu poljoprivrede,<br />

ali se uz njega mora naslanjati i zahtev za jednom efikasnom i ekonomičnom proizvodnjom<br />

semena i merkantilnih useva koja mora da zadovolji tražnju tržišta i odgovori visokim<br />

zahtevima proizvođača. Prema tome, neophodna je jedna sveobuhvatna procena i analiza situacije<br />

po pitanju tretiranja semena i donošenje razumnih odluka koje neće štetiti ni jednom učesniku u<br />

poljoprivredi ove zemlje.<br />

6. U Srbiji je, u određenim godinama, dolazilo do uginuća pčela, međutim, do sada nije sprovedena<br />

detaljna analiza navedene problematike, koja bi dala relevantne podatke o uzroku ove pojave. Ovo<br />

je rezultat toga što Srbija nema dovoljno opremljene laboratorije koje bi mogle da izvrše precizne<br />

analize u ove svrhe. Naša zemlja ima dobre zakone koje drzava treba da sprovede do kraj. Isto tako,<br />

u Srbiji nikada nije sproveden detaljan monitoring stanja, kako semenskih useva, tako i pčelinjih<br />

društava. Predloženo je da se oformi Radna grupa, u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, odnosne<br />

Uprave za zaštitu bilja, koja bi koordinirala sprovođenje navedenih ispitivanja i analiza. Na<br />

osnovu preciznih rezultata istraživanja, kao i sagledavanja svih aspekata tretiranja semena, uzimajući<br />

u obzir iskustva drugih država, pre svega onih u okruženju koje imaju intenzivnu poljoprivredu,<br />

moglo bi se doneti rešenje koje bi bilo prihvatljivo za sve zainteresovane učesnike, a pre svega,<br />

sa ekonomskog aspekta, ali i aspekta zaštite životne sredine i korisnih organizama.<br />

Dr Svetlana Balešević-Tubić<br />

Generalni sekretar<br />

Danka Dujović<br />

Grupacija za semenarstvo<br />

Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />

Predsednik Semenarska Asocijacija Srbije


SEMENARSKA<br />

ASOCIJACIJA<br />

SRBIJE<br />

Bulevar Oslobođenja 69/1<br />

21000 Novi Sad, RS<br />

tel: +381 21 6624 760<br />

fax: +381 21 526 161<br />

e-mail: office@semenarska.rs<br />

Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />

2750010221016824 04<br />

PIB: 106637076<br />

Novi Sad: 21.11.<strong>2017</strong>.<br />

Zaključci skupa 5. Semenarski dani regiona<br />

Na inicijativu Semenarske Asocijacije Srbije, a u cilju poboljšanja funkcionisanja semenarskog sektora<br />

regiona (bivše Jugoslavije), kao i ujednačavanja regulative i olakšavanja prometa semena, 2013. godine<br />

organizovan je skup „Semenarski dani regiona“, u Novom Sadu. Od tada Semenarski dani regiona se<br />

kontinuirano održavaju svake godine sa promenom lokacije po zemljama. Tako su 2014. godine 2.<br />

Regionalni dani semenara održani u Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri, sa temom sertifikacija semena,<br />

sa posebnim akcentom na zaštitu sorti i upotrebu sertifikovanog semena. 3. Semenarski dani regiona<br />

održani su 2015. godine u Moravskim Toplicama, Slovenija, sa temom dorada i tretiranje semena,<br />

a 2016. godine u Novom Sadu, održani su „4. Semenaski dani regiona – Konkurentan, inovativan,<br />

raznovrstan semenarski sektor” sa temom oplemenjivanje biljaka i značaj novih sorti, sa posebnim<br />

akcentom na upotrebu sertifikovanog semena. Ove godine održani su „5. Semenarski dani regiona” u<br />

Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri sa temom novi koncepti dorade i tretiranja semena, gde je učestvovao<br />

veliki broj naučnika i stručnjaka iz oblasti semenarstva i dorade semena, kao i hemijskih kompanija iz<br />

celog regiona. Prvog dana skupa održan je okrugli sto predstavnika Semenarskih Asocijacija regiona i<br />

predstavnika Ministarstava. Na okruglom stolu razmatrana su aktuelna pitanja u oblasti semenarstva,<br />

kao i problematika prometa semena i rešavanje pitanja korišćenja „semena sa tavana“ u regionu. Za<br />

mesto održavanja „6. Semenarskih dana regiona” odabrana je Slovenija sa temom korišćenja najnovijih<br />

metoda tretmana semena bez upotrebe hemijskih sredstava, odnosno biološki tretman semena. Tema<br />

je odabrana jer se u EU sve više sprovode istraživanja za korišćenje bioloških supstanci za tretiranje<br />

semena. Isto tako, najave su da će do 2020. godine Evropska unija preći na „zelenu poljoprivredu“, a da<br />

hemijska sredstva za tretman semena, po mišljenju mnogih, više neće biti dozvoljena. Već se pojavljuju<br />

potpuno novi, inovativni biološki proizvodi, koji sadrže korisne mikroorganizme i aditive i namenjeni su<br />

tretiranju semena kukuruza, šećerne repe, povrća i drugih biljnih vrsta.<br />

Drugog dana, održana su plenarna izlaganja:<br />

„Stanje u hrvatskom semenarstvu i oplemenjivanju bilja” – Kristijan Puškarić, Hrvatsko sjeme<br />

„Priznavanje novih sorti, nadzor nad semenskim usevima i sertifikacija semena u Republici Hrvatskoj” –<br />

Goran Jukić, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo<br />

„Stručni nadzor nad sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj <strong>2017</strong>. godine” – Branka Ruskaj-Hrsan,<br />

Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo<br />

„Spoljnotrgovinska razmena semena i sadnog materijala Republike Hrvatske” – D. Miloloža, Hrvatska<br />

gospodarska komora<br />

„Promene u zakonskoj regulativi u semenarstvu i rasadničarstvu Republike Hrvatske” – Željka Cegur,<br />

Ministarstvo poljoprivrede<br />

„Semenarstvo Republike Srbije 2016. godine” – Sandra Bogdanović, Semenarska Asocijacija Srbije<br />

„Stanje i trendovi u semenarstvu Republike Slovenije” – Jože Jerič, G.I.Z. Slovenija<br />

Pored održanih izlaganja od strane vrhunskih eksperata, poseban značaj ovom događaju dala je<br />

Panel diskusija gde se još jednom naglasio značaj najnovijih trendova u primeni sredstava za tretiranje<br />

semena. Na Panel diskusiji je naglašeno sledeće:<br />

1. Treba nastaviti sa lobiranjem za povećanje upotrebe sertifikovanog semena. Posebno je naglašena<br />

neophodnost zaštite sorti, odnosno zaštite prava oplemenjivača, čime se može povećati procenat<br />

upotrebe sertifikovanog semena.


2. Opstanak semenarstva zavisi od kvaliteta semena „u džaku“, odnosno od kvaliteta proizvedenog<br />

semena, kvaliteta dorade, kao i kvalitetnog tretmana semena. Zahtevi farmera su usmereni na kvalitet<br />

semenskog materijala koji se mora obezbediti kako u proizvodnji, tako i u kasnijim postupcima<br />

manipulacije semenom. Shodno tome, od velikog značaja je investiranje u osavremenjivanje<br />

procesa dorade semena, sa posebnim akcentom na tretman semena.<br />

3. Nove trendove u tretiranju semena svakako donosi zabrana upotrebe sredstava za tretiranje semena<br />

na bazi neonikotinoida. Hemijske kompanije ulažu značajna sredstva u iznalaženje kvalitetnog<br />

rešenja za prevazilaženje problema nastalih kao posledica ove zabrane. Iako je postignut određeni<br />

napredak, kod pojedinih biljnih vrsta još uvek postoji veliki problem koji se javlja zbog napada<br />

velikog broja štetočina, posebno kod uljane repice i suncokreta. Tretman semena treba posmatrati<br />

kao dodatu vrednost, a ne kao trošak.<br />

Generalna poruka skupa: Prepoznati vrednost inovacija i pomoći oplemenjivanju biljaka i<br />

semenarstvu, uz podizanje svesti o vrednosti domaćeg znanja i rezultata na svim nivoima, u svakoj<br />

državi regiona. Neophodno je efikasno povezivanje nauke i privrede u području oplemenjivanja biljaka i<br />

semenarstva. Takođe, važno je doneti nacionalnu strategiju čiji će cilj biti povećanje domaće proizvodnje<br />

semena i sadnog materijala i time osigurati državnu nezavisnost na tom području. Harmonizacijom<br />

zakonskih propisa, potrebno je stvoriti funkcionalan okvir za opstanak sektora, a oplemenjivači<br />

biljaka i semenari regiona daju apsolutnu podršku obaveznoj upotrebi sertifikovanog semena, ističući<br />

neophodnost uvođenja podsticaja setve sertifikovanog semena. I na kraju, dopustiti stručnoj javnosti<br />

intenzivnije učestvovanje u kreiranju poljoprivredne politike.<br />

Dr Svetlana Balešević-Tubić<br />

Generalni sekretar<br />

Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />

Predsednik


Izveštaj ISF<strong>2017</strong>,<br />

Budimpešta, 22-25.05.<strong>2017</strong>.<br />

Na ovoj konferenciji je bilo 1680 učesnika.<br />

Sastanak Nacionalnih/Regionalnih semenarskih asocijacija – Na samom početku je razmatrano<br />

pitanje učešća predstavnika NSA/RSA na ovom sastanku, s obzirom na mali broj prisutnih. Na prvom<br />

mestu je naveden budžet kao značajna stavka koja opredeljuje učešće, zatim vreme, razmatrane teme<br />

i uopšte misija ISF i ovog sastanka. Kao najvažnija tematika i prioritet ISFa je NBTs i regulativa iz ove<br />

oblasti koja se mora urediti. Deo sajta ISF je posvećen svim pitanjima iz ove oblasti gde se nalazi i „The<br />

story of plant breeding innovation“ kako bi se naglasio značaj ove tematike. Prisutni su informisani<br />

da je zavrsen dokument – vodič za implementaciju Međunarodnog fitosanitarnog standarda, koji se<br />

nalazi na ISF sajtu. Takođe, kao jedna veoma važna tema, naglašen je i značaj međunarodne slobodne<br />

razmene genetskog materijala. Drugi deo sastanka je održana radionica: Media Trening (novinari BBS<br />

Anna Averkiou i Sue Nelson) sa posebnim akcentom na tematiku PBI.<br />

Sledeći ISF kongres (2018) je u Australiji Brisbane), a za 2021. godinu odabrana je Španija (Barselona).<br />

Otvoren je bid za ISF kongres 2021.<br />

Breeders Committee – Naglašeno je da je inovativnost u oplemenjivanju važna kako sa aspekta<br />

domaćeg semenarskog sektora, tako i na globalnom nivou. Ono što je važno jeste da se uspostavi<br />

konzistentna politika, kao i procedure za regulatorni status PBI. Krajem 2016 ISF je izdao konceptualni<br />

dokument „Consistent criteria for the scope of regulatory oversight“. Ovaj dokument treba, u okviru ISF<br />

strategije i lobiranja, da pomogne u razumevanju značaja ove oblasti, kako šire javnosti, tako i donosioca<br />

odluka. Biće preveden na francuski, španski, kineski i japanski jezik, a u pripremi su i dodatni radni<br />

dokumenti. Za transparentnost, kreiranje informativnih letaka, grafikona, prezentacija, dokumenata, ISF<br />

radna grupa Strategic Communication Group, u saradnji sa angažovanom agencijom, uredila je deo<br />

sajta koji se odnosi na PBI, a pripremiće i set slajdova koje će moći da koriste i NSA u svojim nastupima<br />

i događajima. U nekim budućim aktivnostima, ISF planira da napravi Global Resource Centre, u<br />

koordinaciji sa nacionalnim/regionalnim menadžerima za komunikaciju, gde bi se sredili i katalogizirali<br />

svi PBI relevantni resursi.<br />

U sve ove aktivnosti su uključeni i podržavaju ih OECD i FAO. OECD planira da 2018 organizuje radionicu<br />

„Gene editing“, a FAO planira međunarodni simpozijum na temu „Role of agriculture biotechnologies“.<br />

Takođe se razmatralo pitanje Nagoya protocola, kao i IT i potreba za reorganizacijom IT kako bi se<br />

održala i unapredila razmena genetskog materijala i njegova dostupnost. Naglašeno je da treba kreirati<br />

novi protokol za Global multilateral benefit sharing mehanizam.<br />

Razmatralo se i pitanje ilegalnog semena i oformljena je radna grupa Illegal Seed Practices koja<br />

ima zadatak da promoviše IP, odnosno PVP, vrši prikupljanje statistike i izveštavanje, za sve biljne<br />

vrste.<br />

PBR – U Argentini je novi zakon o semenu podvrgnut diskusijama jer propisuje da se plaća licenca<br />

samo prve 3 godine, a ne ceo period trajanja zaštite; U Rusiji usvojena procedura koja zahteva da sve<br />

kompanije koje šalju hibride za DUS test, moraju dostaviti uzorke semena roditeljskih linija; U Brazilu je<br />

u toku revizija zakona o semenu.<br />

Phytosanitary Committee – Usvojen je međunarodni standard za fitosanitarne mere, a ISF je sastavio<br />

Priručnik za obuku za implementaciju ovog standarda. ISF promoviše što više usklađenu fitosanitarnu<br />

regulativu jer se na taj način pojednostavljuju i pojeftinjuju procedure, npr. mogu se izbeći dodatna<br />

testiranja semena. Međutim, postavlja se pitanje da li je moguć sistem totalne harmonizacije regulative<br />

na globalnom nivou, s obzirom na različitost uslova, npr. klime, razvijenosti sektora i sl.<br />

Opšti je utisak da regulatorni okviri u oblasti zdravlja bilja moraju da se podvrgnu reviziji.<br />

Tretiranje semena – Na sajtu www.hffa-research.com se nalaze rezultati istraživanja iz ove oblasti<br />

(meta analiza) i slobodni su za korišćenje.


Trade and Arbitration Rules Committee – Naglašeno je da NSA/RSA nisu dovoljno upoznati sa<br />

ovim pravilima ISF, a kao glavni razlog je napomenuta jezička barijera. Predstavljene su kratke crte<br />

ovih procedura, sa naznakom prednosti: nisu limitirane nacionalnom regulativom, brze su, fleksibilne,<br />

učestvuju stručna kompetentna lica, poslovno orijentisane, poverljive. Preporuka je da se u ugovorima<br />

koji se među partnerima sklapaju, navedu i ISF Rules and Arbitration, a ISF je otvoren za organizovanje<br />

obuka kako da se naprave najbolji ugovori…<br />

Field Crop Sections – Nakon što sve prezentacije budu postavljene na ISF sajt, Sandra će pripremiti<br />

najvažnije informacije i proslediti ćlanovima.<br />

Dr Svetlana Balešević Tubić<br />

Generalni sekretar SAS

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!