IZVESTAJ REALIZACIJE AKTIVNOSTI U 2017 GODINI
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SEMENARSKA ASOCIJACIJA SRBIJE<br />
IZVEŠTAJ <strong>REALIZACIJE</strong> <strong>AKTIVNOSTI</strong><br />
U <strong>2017</strong>. <strong>GODINI</strong><br />
NOVI SAD, MART 2018. GODINA
SEMENARSKA<br />
ASOCIJACIJA<br />
SRBIJE<br />
Bulevar Oslobođenja 69/1<br />
21000 Novi Sad, RS<br />
tel: +381 21 6624 760<br />
fax: +381 21 526 161<br />
e-mail: office@semenarska.rs<br />
Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />
2750010221016824 04<br />
PIB: 106637076<br />
REALIZACIJA <strong>AKTIVNOSTI</strong> U <strong>2017</strong>. <strong>GODINI</strong><br />
Kao veoma značajno, može se izdvojiti lobiranje koje je sprovođeno tokom cele godine, na svim nivoima,<br />
za iznalaženje mogućnosti i modela subvencionisanja upotrebe sertifikovanog semena, kao i za<br />
izradu Nacrta Zakona o semenu. Još 2015. godine sastavljena je Radna grupa za izradu Nacrta Zakona<br />
o semenu. Članove Radne grupe je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede, a u članstvu ove grupe su i<br />
članovi Asocijacije: dr Svetlana Balešević-Tubić, Generalni sekretar i Luka Popović, Delta Agrar. Međutim,<br />
usled političkih događanja, Radna grupa nije bila aktivna ali u daljem toku izrade Nacrta Zakona<br />
o semenu, članovi Radne grupe se neće menjati. Bez obzira na ovakav sled događaja, nastavljeno je<br />
lobiranje za značaj rešavanja pitanja zakonske regulative u semenarskom sektoru, kao i usaglašavanja sa<br />
regulativom EU iz ove oblasti, pri čemu su korišćena i sredstva medija (gostovanja u emisijama ili pisani<br />
mediji). Svakako da je u tom lobiranju bila i nezaobilazna tema – upotreba sertifikovanog semena. Više<br />
puta je upućivan dopis relevantnom ministarstvu, odnosno ministru u vezi značaja upotrebe sertifikovanog<br />
semena sa svim proračunima oko gubitaka zbog nekorišćenja deklarisanog semena, zajedno sa<br />
predlogom za indirektno subvencionisanje upotrebe sertifikovanog semena.<br />
U cilju promovisanja aktivnosti Asocijacije i lobiranja, napravljen je promotivni film koji je premijerno<br />
prikazan na 5. Semenarskim danima regiona, održanim 08-10.11.<strong>2017</strong>. godine na Svetom Martinu na<br />
Muru u Hrvatskoj. Isto tako, prikazan je, u celosti, u emisiji za poljoprivrednike „Lenija” na Novosadskoj<br />
TV. Takođe, ovaj film se nalazi i na sajtu Asocijacije u rubrici Aktuelnosti, tako da ga može videti svaki<br />
posetilac sajta. Plan je da se film prikazuje na svim skupovima koji su u organizaciji Asocijacije, na skupovima<br />
na kojima je Asocijacija učesnik, kao i u televizijskim emisijama za poljoprivrednike. Na ovaj<br />
način se pokušava podići svest poljoprivrednih proizvođača, kao i cele zajednice o značaju upotrebe<br />
sertifikovanog semena.<br />
Potpisan je Protokol o saradnji sa Udruženjem semenara i proizvođača Turske (TSUAB), na njihovu<br />
inicijativu. Semenarska Asocijacia Turske je veoma dobro organizovana sa velikim brojem članova jer su<br />
u novi Zakon o semenu koji je donet 2007. godine uspeli da unesu odrednicu da svako ko je uključen<br />
u semenarski sektor mora biti član ove Asocijacije. Protokolom je obuhvaćena kako komercijalna, tako<br />
i saradnja u oblasti istraživanja, što može biti samo pozitivan doprinos za sve članove naše Asocijacije.<br />
Protokol je potpisan 20.02.<strong>2017</strong>. godine u Beogradu u Hotelu Crowne Plaza.<br />
Za članove Asocijacije je organizovana stručna poseta Mađarskoj od 31.05. do 02.06.<strong>2017</strong>. godine.<br />
Poseta je započeta posetom Instituta Gabonakutato koji se nalazi u okolini Segedina. To je Institut sa<br />
izuzetno dugom tradicijom čija je delatnost: stvaranje novih sorti i hibrida različitih biljnih vrsta (kukuruz,<br />
suncokret, strna žita, soja i dr.), organizovanje semenske proizvodnje, dorada, pakovanje i promet<br />
semena. Nakon toga, 01.06.<strong>2017</strong>. godine, obilazak je nastavljen posetom firme HÓD-MEZŐGAZDA<br />
ZRT koja se bavi ratarskom i semenskom proizvodnjom i poseduje svoj doradni centar, na koji su domaćini<br />
veoma ponosni. Obilazak je nastavljen posetom doradnog centra kompanije Pioneer u Szarvasu,<br />
što je bio i najznačajniji i najinteresantniji segment ove posete, obzirom da je ovaj doradni centar<br />
jedan od najvećih u svetu. Doradni centar je opremljen najsavremenijom opremom, a posebnu pažnju<br />
izaziva njegova odlična organizacija i ogromnan kapacitet. Godišnje se u njemu doradi i upakuje<br />
preko 1.300.000 setvenih jedinica od 80.000 zrna. Proces u ovom doradnom centru je velikim delom
automatizovan, počev od prijema semena do njegovog pakovanja u vreće namenjene tržištu. Stručna<br />
poseta Mađarskoj je završena, 02.06.<strong>2017</strong>. godine, posetom firmi Agromag u Telekgerendásu. Fokus<br />
ove firme je, pre svega, semenska proizvodnja i dorada sunckoreta, mada proizvode i druge biljne vrste.<br />
Doradni centar koji poseduju je, upravo zbog toga, najviše prilagođen doradi i pakovanju semena suncokreta.<br />
Ova stručna poseta je bila vrlo korisna i interesantna članovima Asocijacije. Članovima je omogućeno<br />
da upoznaju organizaciju proizvodnje i dorade semena više firmi u Mađarskoj, a omogućeno im<br />
je i da vide organizaciju i opremu sa kojom raspolažu ove firme.<br />
Asocijacija, Predsednik UO, je uzela učešće na seminaru realizacije TAIEX projekta u vezi priznavanja<br />
biljnih sorti, a na poziv Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Organizator skupa je bila<br />
Uprava za zaštitu bilja, Odeljenje za priznavanje sorti.<br />
Asocijacija je i u ovoj godini organizovala seminare sa aktuelnom tematikom iz oblasti semenarstva:<br />
1. U organizaciji Semenarske Asocijacije Srbije i Grupacije za semenarstvo, Privredne Komore Srbije,<br />
07.06.<strong>2017</strong>. godine, održan je Okrugli sto „Tretiranje semena“. Okruglom stolu su pored<br />
predstavnika semenskih kompanija, asocijacija pčelara, asocijacija proizvođača, predstavnika<br />
proizvođača sredstava za tretiranje semena i zaštitu bilja, prisustvovali i predstavnici Ministarstva<br />
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odnosno Uprave za zaštitu bilja. Predavači su bili<br />
Zoran Tomašev iz kompanije Bayer i Miroslav Ivanović iz kompanije Syngenta, koji su informisali<br />
prisutne o posledicama zabrane upotrebe sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida.<br />
Posebno je naglašeno da se zabranom upotrebe datih sredstava otvorila mogućnost „sivog”<br />
tržišta odnosno ilegalnog uvoza tih sredstava iz Turske i Ukrajine, kao i njihova nekontrolisana<br />
i nestručna upotreba na nebezbedan način. Nakon, održanog, Okruglog stola, održan je sastanak<br />
predstavnika Semenarske Asocijacije i direktora Uprave za zaštitu bilja i njegovih saradnika<br />
(06.07.<strong>2017</strong>.). Na sastanku se razmatrala mogućnost odstupanja od generalne zabrane upotrebe<br />
sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida. Predstavnici Uprave za zaštitu bilja su<br />
se saglasili da se na inicijativu Semenarske Asocijacije osnuje Radna grupa koja bi koordinirala<br />
istraživanja u vezi uticaja pomenutih sredstava na životnu sredinu, a kroz organizovanje poljskih<br />
ogleda. Cilj ogleda bi bio da se sagleda uticaj sredstava na bazi neonikotinoida na pčelinja drustva<br />
i useve. Na osnovu dobijenih rezultata Ministarstvo bi moglo da razmotri pitanje situacija<br />
koje bi bili izuzeci u odnosu na zabranu upotrebe sredstava na bazi neonikotinoida. Na osnovu<br />
zaključaka sa pomenutog sastanka, Asocijacija je direktoru Uprave za zaštitu bilja, gospodinu<br />
Nebojši Milosavljeviću, uputila Dopis sa predlogom članova radne grupe, na koji nažalost do<br />
danas nije dobila odgovor. Međutim, plan je da se sa ovim aktivnostima nastavi u 2018. godini.<br />
2. Skup pod nazivom „Organizacija semenarskog sektora – Sertifikacija semena” održan je u Poljoprivrednoj<br />
Stručnoj Službi, Poljoprivrednoj stanici u Novom Sadu, 25.10.<strong>2017</strong>. godine, sa ciljem<br />
da se sagleda organizacija semenarskog sektora, odnosno sertifikacija semena u R. Srbiji, kao i da<br />
se predstavi sertifikacija semena u zemljama Evropske unije. Kroz prezentacije, dat je prikaz načina<br />
godišnjeg rada Poljoprivrednih Stručnih Službi, kao i toka dokumentacije od setve do aprobacionog<br />
uverenja u R. Srbiji. Isto tako, prikazan je način organizacije sertifikacije semena i rada<br />
institucija uključenih u ovaj proces u Evropskoj uniji. Ovom skupu prisustvovalo je 30 učesnika<br />
iz svih segmenata semenarskog sektora: od stvaraoca sorti odnosno Instituta, privatnih oplemenjivačkih<br />
kompanija, preko Poljoprivrednih Stručnih Službi, dorađivača, laboratorija, prometnika<br />
(stranih i domaćih kompanija).<br />
Ove godine održani su „5. Semenarski dani regiona” u Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri sa temom novi<br />
koncepti dorade i tretiranja semena, gde je učestvovao veliki broj naučnika i stručnjaka iz oblasti semenarstva<br />
i dorade semena, kao i hemijskih kompanija iz celog regiona. Prvog dana skupa održan je okrugli<br />
sto predstavnika Semenarskih Asocijacija regiona i predstavnika Ministarstava. Na okruglom stolu<br />
razmatrana su aktuelna pitanja u oblasti semenarstva, kao i problematika prometa semena i rešavanje<br />
pitanja korišćenja „semena sa tavana“ u regionu. Za mesto održavanja „6. Semenarskih dana regiona”<br />
odabrana je Slovenija sa temom korišćenja najnovijih metoda tretmana semena bez upotrebe hemij-
skih sredstava, odnosno biološki tretman semena. Tema je odabrana jer se u EU sve više sprovode istraživanja<br />
za korišćenje bioloških supstanci za tretiranje semena. Isto tako, najave su da će do 2020. godine<br />
Evropska unija preći na „zelenu poljoprivredu“, a da hemijska sredstva za tretman semena, po mišljenju<br />
mnogih, više neće biti dozvoljena. Drugog dana, održana su plenarna izlaganja: „Stanje u hrvatskom<br />
semenarstvu i oplemenjivanju bilja” – Kristijan Puškarić, Hrvatsko sjeme; „Priznavanje novih sorti, nadzor<br />
nad semenskim usevima i sertifikacija semena u Republici Hrvatskoj” – Goran Jukić, Zavod za sjemenarstvo<br />
i rasadničarstvo; „Stručni nadzor nad sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj <strong>2017</strong>. godine” – Branka<br />
Ruskaj-Hrsan, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo; „Spoljnotrgovinska razmena semena i sadnog materijala<br />
Republike Hrvatske” – D. Miloloža, Hrvatska gospodarska komora; „Promene u zakonskoj regulativi<br />
u semenarstvu i rasadničarstvu Republike Hrvatske” – Željka Cegur, Ministarstvo poljoprivrede; „Semenarstvo<br />
Republike Srbije 2016. godine” – Sandra Bogdanović, Semenarska Asocijacija Srbije; „Stanje i trendovi<br />
u semenarstvu Republike Slovenije” – Jože Jerič, G.I.Z. Slovenija<br />
Pored održanih izlaganja od strane vrhunskih eksperata, poseban značaj ovom događaju dala je Panel<br />
diskusija gde se još jednom naglasio značaj najnovijih trendova u primeni sredstava za tretiranje<br />
semena.<br />
Obzirom da se pšenica gaji na više hektara od bilo koje druge gajene biljne vrste i jedna je od najvažnijih<br />
izvora hranljivih materija u ishrani čoveka, Asocijacija nekoliko godina unazad ukazuje na potrebu<br />
otkupa žitarica po kvalitativnim grupama. Pšenica spada među tri najvažnije vrste žita. Po ukupnim površinama<br />
koje zauzima u svetu, pšenica dolazi na prvo mesto, sa oko 218 miliona ha, a slede je pirinač i<br />
kukuruz. Veliki je broj proizvoda koji se dobijaju od pšeničnog brašna. U vidu hleba, pšenica obezbeđuje<br />
više hranljivih materija za svetsku populaciju nego bilo koji drugi pojedinačni izvor hrane, a pšenični<br />
hleb je naročito važan kao izvor ugljenih hidrata, proteina i vitamina B i E. Na inicijativu Asocijacije i drugih<br />
zainteresovanih subjekata stvorili su se uslovi za donošenje Pravilnika o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih<br />
proizvoda i testenina. Od početka 2018. godine u Srbiji će početi da važi novi dati Pravilnik, kojim<br />
se propisuju minimalne vrednosti parametara pšenice za industrijsku preradu u mlinske proizvode,<br />
kojim se pšenica za ljudsku ishranu razdvaja od one za stočnu. Novi Pravilnik definiše minimalne uslove<br />
kvaliteta pšenice, durum pšenice, ječma i kukuruza za industrijsku preradu i usklađen je sa evropskom<br />
regulativom EC 742 iz 2010. godine. Novim Pravilnikom su pooštreni i minimalna vrednost hektolitarske<br />
mase i sadržaj pojedinačnih kategorija primesa.<br />
Asocijacija je uložila veliki trud i napor u pregovorima oko pitanja upisa sorti u Sortnu listu Bosne i<br />
Hercegovine. Tri godine unazad lobirano je kod donosioca odluka u Bosni i Hercegovini, uz pregovore u<br />
vezi postupka priznavanja i upisivanja novih sorti iz R. Srbije u Sortnu listu BiH. Konačno, u maju mesecu<br />
je u „Službenom glasniku BiH“ (broj 29/17) objavljen: Pravilnik o dopuni Pravilnika o upisu sorti u Sortnu<br />
listu i Pravilnik o dopuni Pravilnika o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Ovim su se stvorili uslovi da<br />
se sorte, koje su priznate i upisane u Sortnu listu R. Srbije, upišu u Sortnu listu Bosne i Hercegovine bez<br />
postupka ispitivanja.<br />
Učešće Asocijacije i predstavljanje aktuelne problematike u semenarskom sektoru R. Srbije, bilo je na<br />
sledećim skupovima:<br />
1. U okviru Panel diskusije „Značaj upotrebe sertifikovanog semena“, u organizaciji Instituta za ratarstvo<br />
i povrtarstvo, dr Svetlana Balešević-Tubić je bila moderator, dok je Sandra Bogdanović<br />
učestvovala kao panelista uz izlaganje o značaju upotrebe sertifikovanog semena, Savetovanje<br />
agronoma, januar <strong>2017</strong>. godine, Zlatibor<br />
2. Održavanje Semenarskog dana, sa temom Inovativnost u semenarstvu i poljoprivredi, u okviru<br />
XLIII Simpozijuma Poljoprivredne tehnika, 26.01.<strong>2017</strong>. godine, Zlatibor. Ovaj događaj je održan<br />
po drugi put nakon ostvarivanja saradnje između naše Asocijacije i Departmana za poljoprivrednu<br />
tehniku, Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Vojvođanskog Društva za poljoprivrednu<br />
tehniku<br />
3. Učešće i suorganizacija „5. Semenarskih dana regiona“ i 10. Međunarodnog Kongresa oplemenjivanja<br />
bilja, semenarstva i rasadničarstva, 08.-10.11.<strong>2017</strong>. godine na Svetom Martinu na Muri<br />
Radna grupa za GMO razmatrala je pitanje, „gene-edited” organizama, postavljeno svim nacional-
nim asocijacijama članicama Evropske Semenarske Asocijacije. Članovi ove Radne grupe su razmatrali<br />
stavove sa pojedinih skupova na nivou EU koji navode da je – s jedne strane gen koji se „ubacuje“ u „domaćina“<br />
iz „grupe gena“ koju ta biljna vrsta poseduje i to zaista podseća na tehnike ukrštanja, međutim<br />
sa druge strane, mišljenja su, da upotreba „GMO tehnika“ omogućava ovo „ubacivanje“ gena izuzetno<br />
brzo i niko ne može da predvidi prateće promene na biljci, što se u tehnikama ukrštanja zbog dužine<br />
procesa vidi i biljka se vremenom izbori sa ovim promenama. Takođe, mnogi stavovi na nivou EU su da<br />
ove tehnike treba da budu obuhvaćene zakonskom regulatimo, što navodi i predlagač izmene, ali da<br />
dokumentacija treba da bude javna i sveobuhvatna kao kod GMO, sa opisima promena i metodologijom<br />
provere. Svakako, uočljivo je da u EU postoji i mišljenje da se „gene-editing” tehnika izuzme iz bilo<br />
kakve regulative. Članovi Radne grupe za GMO su se složili da Republika Srbija još nije članica EU i kao<br />
takva ne mora da daje svoje mišljenje na teme koje su „škakljive”, te se stoga Asocijacija nije izjašnjavala<br />
po ovom pitanju.<br />
Generalni sekretar je predstavljala Semenarsku Asocijaciju Srbije, na ISF godišnjem skupu <strong>2017</strong>. godine<br />
u Budimpešti.<br />
Shvativši značaj udruživanja i mogućnosti lakšeg ostvarenja sopstvenih ciljeva zajedničkim nastupom,<br />
Asocijaciji su pristupila dva nova člana: „Agrovojvodina Komercservis ad” (Euralis), Novi Sad i<br />
„Feed&seed Tehnologies” doo, Beograd.<br />
Svakako da je plan Asocijacije još „agresivnije“ lobiranje do rešavanja problema i povećanja procenta<br />
upotrebe sertifikovanog semena, kao i donošenja Zakona o semenu, kao i da se do kraja 2018. godine<br />
ti ciljevi i ostvare.<br />
Generalni sekretar<br />
Dr Svetlana Balešević-Tubić<br />
Predsednik<br />
Sandra Bogdanvić, dipl. ing.
SEMENARSKA<br />
ASOCIJACIJA<br />
SRBIJE<br />
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,<br />
I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE<br />
Nemanjina 22-26<br />
11000 Beograd<br />
Bulevar Oslobođenja 69/1<br />
21000 Novi Sad, RS<br />
tel: +381 21 6624 760<br />
fax: +381 21 526 161<br />
e-mail: office@semenarska.rs<br />
Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />
2750010221016824 04<br />
PIB: 106637076<br />
Novi Sad, 03.12.2015.<br />
Broj: 255<br />
Na osnovu člana 56. Ustava Republike Srbije, dole potpisani, podnose i mole odgovor na<br />
PREDLOG<br />
1. Semenarski sektor se već duže vreme suočava sa određenim nedostacima koji otežavaju rad u<br />
procesu sertifikacije semena. Ovu oblast najvećim delom reguliše Zakon o semenu („Službeni<br />
glasnik RS”, broj. 45/05), Pravilnici, od kojih su pojedini, prema datumu stupanja na snagu, stariji<br />
od Zakona, (“Službeni list SFRJ”, br. 47/87, 60/87, 55/88, 81/89; „Službeni list SRJ”, br. 16/92, 8/93,<br />
21/93, 30/94, 43/96, 10/98, 15/2001, 58/2002) i Uredbe koje obrazlažu oblasti koje nisu precizno<br />
obuhvaćene Zakonom. Nepostojanje jasnih zakonskih mera za doradu, pakovanje, deklarisanje<br />
i obeležavanje semena, otežava rad Doradnih centara i usporava poslove semenarstva od žetve<br />
do pakovanja semena, odnosno sertifikaciju semena. Poslove proizvodnje, dorade, ispitivanja<br />
kvaliteta i kontrole semena u prometu, trebalo bi maksimalno objediniti radi što veće operativnosti i<br />
kontrole nad sprovođenjem celokupnog procesa. Najveći problem prave duge procedure i čekanja<br />
Aprobacionih uverenja. Zbog toga, dat je predlog da poslednji Zapisnik aprobatora bude ujedno i<br />
Aprobaciono uverenje ili da ovlašćena ustanova, na osnovu poslednjeg zapisnika, može da isporuči<br />
etikete za doradu semena dorađivaču. Zbog svega iznetog, naš predlog je da se u najskorijem<br />
roku sačini Nacrt Zakona o semenu koji će obuhvatiti i uvrstiti sve mere za otklanjanje problema<br />
koji se događaju u praksi. Uz izradu Nacrta Zakona o semenu, neophodno je pripremiti i predloge<br />
Pravilnika kojima bi se bliže regulisale pojedine oblasti u semenarstvu.<br />
2. Jedan od ključnih faktora za očuvanje semenarstva na visokom nivou jeste upotreba sertifikovanog<br />
semena. Upotreba deklarisanog semena u R. Srbiji, prema nezvaničnim podacima, iznosi oko 50% za<br />
samooplodne biljne kulture (soja, pšenica). Ovako nizak procenat upotrebe deklarisanog semena,<br />
a koji je svake godine u opadanju, može da dovode do nemogućnosti stvaranja domaćih, novih<br />
sorti. Republika Srbija bi na taj način postala nekonkurentna na svetskom tržištu, gde su naše sorte<br />
danas prisutne i veoma cenjene. Ekonomska opravdanost upotrebe deklarisanog semena soje i<br />
pšenice u poljoprivredi je vrlo bitna i značajna kao „početna razvojna tačka” za celu privredu, kako<br />
sa stanovišta same države, tako i sa stanovišta semenskih kompanija. Sa ekonomske strane, nalazi<br />
se vrednost propuštene šanse za korišćenje deklarisanog semena i Poreza na Dodatu Vrednost kao<br />
realnog izvora finansiranja u agraru. Prema gore iznetom, preporuka je da se fiskalni račun, kao<br />
dokaz o kupljenom sertifikovanom semenu za setvu, prihvati za subvencije isto kao i fiskalni računi<br />
za đubrivo i naftu.<br />
S poštovanjem<br />
dr Svetlana Balešević-Tubić<br />
Generalni sekretar<br />
Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />
Predsednik UO<br />
Danka Dujović, dipl. ing.<br />
Predsednik Grupacije za semernarstvo<br />
u Privrednoj Komori Srbije
Članovi Semenarske Asocijacije Srbije su:<br />
1. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad<br />
2. Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje<br />
3. Institut PKB Agroekonomik doo, Beograd<br />
4. Poljoprivredna korporacija Beograd AD, pogon Agroseme, Beograd<br />
5. AS Hibridi, Šimanovci<br />
6. Delta Agrar doo, Beograd<br />
7. Pionir AD, Srbobran<br />
8. PIK Bečej AD u stečaju, Bečej<br />
9. Agroseme AD, Kikinda<br />
10. AD za doradu semena „Seme Tamiš“-u restruktuiranju, Pančevo<br />
11. Best Seed Producer, Feketić<br />
12. Agrobačka ad, Bačka Topola<br />
13. BC Doradni centar doo, Kula<br />
14. Poljoprivredna stanica „Novi Sad“ doo, Novi Sad<br />
15. Semenarnacoop doo, Petrovaradin<br />
16. Hibrid doo, Beograd<br />
17. Bayer doo, Beograd<br />
18. Galenika-Fitofarmacija a.d, Beograd<br />
19. Limagrain doo, Novi Sad<br />
20. Pioneer Hi-Bred SRB doo, Novi Sad<br />
21. Agrimax doo, Vrbas<br />
22. Advance Seed doo, Feketić<br />
23. Nuseed Serbia doo, Novi Sad<br />
24. Morpho doo, Novi Beograd<br />
25. Monsanto doo, Novi Sad<br />
26. Agroglobe doo za trgovinu na veliko, Novi Sad<br />
27. Sladara Maltinex doo, Bačka Palanka<br />
28. Vreko doo za proizvodnju papirne ambalaže, Sremska Mitrovica<br />
29. Agri Business Partner doo, Sombor<br />
30. Syngenta Agro doo, Beograd
SEMENARSKA<br />
ASOCIJACIJA<br />
SRBIJE<br />
Bulevar Oslobođenja 69/1<br />
21000 Novi Sad, RS<br />
tel: +381 21 6624 760<br />
fax: +381 21 526 161<br />
e-mail: office@semenarska.rs<br />
Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />
2750010221016824 04<br />
PIB: 106637076<br />
Novi Sad, 14.03.2016<br />
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I<br />
ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE<br />
Bulevar Kralja Aleksandra 84<br />
11050 Beograd<br />
Poštovani gospodine Radat,<br />
Obraćamo Vam se kao predstavnici jednog veoma značajnog segmenta poljoprivrede – semenarstva,<br />
preko Semenarske Asocijacije Srbije. Asocijacija okuplja sve učesnike u semenarskom sektoru: institute<br />
koji se bave kreiranjem sorti i hibrida, semenske kompanije (kako domaće tako i strane), dorađivače i<br />
prometnike semena, laboratorije za ispitivanje semena, kao i Poljoprivredne Stručne Službe. Asocijacija<br />
zastupa zajednički interes svih svojih članova – dobro organizovan semenarski sektor u R. Srbiji.<br />
Sve svoje aktivnosti Asocijacija bi trebalo da sprovodi u saradnji sa resornim ministarstvom, zbog<br />
velikog značaja oblasti koju te aktivnosti pokrivaju, a to je proizvodnja i promet semena. Sektor<br />
semenarstva ima glavnu ulogu u razvoju i funkcionisanju poljoprivrede. Posedovanje dovoljnih količina<br />
semena od sorti i hibrida visokog potencijala rodnosti i drugih dobrih agronomskih osobina, znači<br />
bogatstvo jedne zemlje, neprocenjivu vrednost, i više od toga, nacionalni ponos i ugled jedne zemlje.<br />
Jedan od ključnih faktora za očuvanje semenarstva na visokom nivou jeste upotreba sertifikovanog<br />
semena. Upotreba deklarisanog semena u R. Srbiji, prema nezvaničnim podacima, iznosi oko 50% za<br />
samooplodne biljne kulture (soja, pšenica). Ovako nizak procenat upotrebe deklarisanog semena, a koji<br />
je svake godine u opadanju, može da dovode do nemogućnosti stvaranja domaćih, novih sorti. Republika<br />
Srbija bi na taj način postala nekonkurentna na svetskom tržištu, gde su naše sorte danas prisutne i<br />
veoma cenjene. Ekonomska opravdanost upotrebe deklarisanog semena soje i pšenice u poljoprivredi<br />
je vrlo bitna i značajna kao „početna razvojna tačka” za celu privredu, kako sa stanovišta same države,<br />
tako i sa stanovišta semenskih kompanija. Sa ekonomske strane, nalazi se vrednost propuštene šanse za<br />
korišćenje deklarisanog semena i Poreza na Dodatu Vrednost kao realnog izvora finansiranja u agraru.<br />
Prema gore iznetom, preporuka je da se fiskalni račun, kao dokaz o kupljenom sertifikovanom semenu<br />
za setvu, prihvati za subvencije isto kao i fiskalni računi za đubrivo i naftu.<br />
Ovim putem obraćamo Vam se, poštujući Vaše obaveze, uz molbu za otvaranje diskusije prema gore<br />
navedenom predlogu.<br />
Unapred se zahvaljujemo na Vašem razumevanju i volji da zajedničkim snagama doprinesemo<br />
razvoju i dobrom funkcionisanju semenarskog sektora R. Srbije.<br />
S poštovanjem<br />
dr Svetlana Balešević-Tubić<br />
Generalni sekretar<br />
Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />
Predsednik UO<br />
Danka Dujović, dipl. ing.<br />
Predsednik Grupacije za semernarstvo<br />
u Privrednoj Komori Srbije
Članovi Semenarske Asocijacije Srbije su:<br />
1. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad<br />
2. Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje<br />
3. Institut PKB Agroekonomik doo, Beograd<br />
4. Poljoprivredna korporacija Beograd AD, pogon Agroseme, Beograd<br />
5. AS Hibridi, Šimanovci<br />
6. Delta Agrar doo, Beograd<br />
7. Pionir AD, Srbobran<br />
8. PIK Bečej AD u stečaju, Bečej<br />
9. Agroseme AD, Kikinda<br />
10. AD za doradu semena „Seme Tamiš“-u restruktuiranju, Pančevo<br />
11. Best Seed Producer, Feketić<br />
12. BC Doradni centar doo, Kula<br />
13. Poljoprivredna stanica „Novi Sad“ doo, Novi Sad<br />
14. Semenarnacoop doo, Petrovaradin<br />
15. Hibrid doo, Beograd<br />
16. Bayer doo, Beograd<br />
17. Galenika-Fitofarmacija a.d, Beograd<br />
18. Limagrain doo, Novi Sad<br />
19. Agrimax doo, Vrbas<br />
20. Advance Seed doo, Feketić<br />
21. Nuseed Serbia doo, Novi Sad<br />
22. Morpho doo, Novi Beograd<br />
23. Monsanto doo, Novi Sad<br />
24. Agroglobe doo za trgovinu na veliko, Novi Sad<br />
25. Sladara Maltinex doo, Bačka Palanka<br />
26. Vreko doo za proizvodnju papirne ambalaže, Sremska Mitrovica<br />
27. Agri Business Partner doo, Sombor<br />
28. Syngenta Agro doo, Beograd
SEMENARSKA<br />
ASOCIJACIJA<br />
SRBIJE<br />
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,<br />
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE<br />
Nemanjina 22-26<br />
11000 Beograd<br />
Bulevar Oslobođenja 69/1<br />
21000 Novi Sad, RS<br />
tel: +381 21 6624 760<br />
fax: +381 21 526 161<br />
e-mail: office@semenarska.rs<br />
Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />
2750010221016824 04<br />
PIB: 106637076<br />
Novi Sad, 23.11.<strong>2017</strong>.<br />
Broj: 163<br />
Poštovani gospodine Nedimović,<br />
Obraćamo Vam se kao predstavnici jednog veoma značajnog segmenta poljoprivrede – semenarstva,<br />
preko Semenarske Asocijacije Srbije, koja okuplja sve učesnike u semenarskom sektoru: institute<br />
koji se bave kreiranjem sorti i hibrida, semenske kompanije (kako domaće tako i strane), dorađivače i<br />
prometnike semena, laboratorije za ispitivanje semena, kao i Poljoprivredne Stručne Službe. Asocijacija<br />
zastupa zajednički interes svih svojih članova – dobro organizovan semenarski sektor u R. Srbiji.<br />
Jedan od ključnih faktora za očuvanje semenarstva na visokom nivou jeste upotreba sertifikovanog<br />
semena. Upotreba deklarisanog semena u R. Srbiji, prema nezvaničnim podacima, iznosi oko 50% za<br />
samooplodne biljne vrste (soja, pšenica). Ovako nizak procenat upotrebe deklarisanog semena, a koji je<br />
svake godine u opadanju, sigurno će dovesti do smanjenja investiranja u nauku i oplemenjivanje, kao<br />
i snabdevanja proizvođača novim i kvalitetnijim sortama i hibridima. Takođe, Republika Srbija bi na taj<br />
način postala nekonkurentna na svetskom tržištu, gde su naše sorte danas prisutne i veoma cenjene.<br />
Ekonomska opravdanost upotrebe deklarisanog semena soje i pšenice u poljoprivredi je vrlo bitna i<br />
značajna kao „početna razvojna tačka” za celu privredu, kako sa stanovišta same države, tako i sa stanovišta<br />
semenskih kompanija. Sa ekonomske strane, nalazi se vrednost propuštene šanse za korišćenje<br />
deklarisanog semena i Poreza na Dodatu Vrednost kao realnog izvora finansiranja u agraru. Gubici za<br />
državu Srbiju mogu se videti u sledećim proračunima koje je sačinila Semenarska Asocijacija Srbije za<br />
dve najrasprostranjenije samooplodne biljne vrste:<br />
PŠENICA<br />
Ukupna površina ozime pšenice<br />
600 000 ha<br />
Procena ukupne proizvodnje<br />
2,5 miliona tona<br />
Domaće potrebe<br />
1,5 miliona tona<br />
Prosečan prinos<br />
4,2 t/ha<br />
Prosečna norma setve<br />
260 kg/ha<br />
Prosečna cena semena<br />
40 RSD/kg bez PDV-a<br />
Procena ne-sertifikovanog semena 60 %
Stavka gubitka<br />
Komentar/kalkulacija gubitka<br />
Iznos gubitka<br />
(RSD)<br />
1. Vrednost<br />
ne-sertifikovanog 600 000 ha x 60% = 360 000 ha x 260 kg/ha x 40 RSD/ha 3 744 000 000<br />
semena<br />
2. PDV 10% 3 744 000 000 RSD x 10% 374 400 000<br />
3. Dorada semena 360 000 ha x 260 kg/ha = 93 600 000 kg x 7 RSD/kg 655 200 000<br />
4. PDV 20% 655 200 000 RSD x 20% 131 040 000<br />
5. Umanjen (360 000 ha x 4,85 t/ha) – (360 000 ha x 4,2 t/ha) x 18<br />
4 212 000<br />
prinos 15%<br />
6. Tržišni višak koji<br />
bi išao u izvoz<br />
RSD/kg<br />
Razlika u prodajnoj ceni 2,5 RSD/kg x dodatnih 0,5<br />
miliona tona<br />
UKUPAN GUBITAK REPUBLIKE SRBIJE<br />
1 250 000<br />
4 910 102 000 RSD<br />
= 39 597 596 EUR<br />
SOJA<br />
Ukupna površina soje<br />
190 000 ha<br />
Procena ukupne proizvodnje<br />
646 000 t<br />
Prosečan prinos<br />
3,4 t/ha<br />
Prosečna norma setve<br />
100 kg/ha<br />
Prosečna cena semena<br />
90 RSD/kg bez PDV-a<br />
Procena ne-sertifikovanog semena 50%<br />
Stavka gubitka<br />
1. Vrednost<br />
ne-sertifikovanog<br />
semena<br />
Komentar/kalkulacija gubitka<br />
Iznos gubitka<br />
(RSD)<br />
190 000 ha x 50% = 95 000 ha x 100 kg/ha x 90 RSD/ha 855 000 000<br />
2. PDV 10% 855 000 000 RSD x 10% 85 500 000<br />
3. Dorada semena 95 000 ha x 100 kg/ha = 9 500 000 kg x 6 RSD/kg 57 000 000<br />
4. PDV 20% 57 000 000 RSD x 20% 11 400 000<br />
5. Umanjen prinos<br />
15%<br />
(95 000 ha x 3,91 t/ha) – (95 000 ha x 3,4 t/ha) x 39 RSD/kg 1 889 550<br />
UKUPAN GUBITAK REPUBLIKE SRBIJE<br />
1 010 789 550 RSD<br />
= 8 151 528 EUR<br />
Prema navedenim preračunima, a da bi se izbegli prikazani gubici, preporuka je da se fiskalni račun,<br />
kao dokaz o kupljenom sertifikovanom semenu za setvu, prihvati za subvencije isto kao i fiskalni računi<br />
za đubrivo i gorivo.<br />
Unapred se zahvaljujemo na Vašem razumevanju i volji da zajedničkim snagama doprinesemo<br />
razvoju i dobrom funkcionisanju semenarskog sektora R. Srbije.<br />
S poštovanjem<br />
dr Svetlana Balešević-Tubić<br />
Generalni sekretar<br />
Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />
Predsednik UO
Članovi Semenarske Asocijacije Srbije koji upućuju gore navedeni predlog:<br />
1. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad<br />
2. Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje<br />
3. Institut PKB Agroekonomik doo, Beograd<br />
4. Poljoprivredna korporacija Beograd AD, pogon Agroseme, Beograd<br />
5. AS Hibridi, Šimanovci<br />
6. Delta Agrar doo, Beograd<br />
7. Pionir AD, Srbobran<br />
8. Feed & Seed-Tehnologies doo, Beograd<br />
9. Agroseme AD, Kikinda<br />
10. AD za doradu semena „Seme Tamiš“-u restruktuiranju, Pančevo<br />
11. Best Seed Producer, Feketić<br />
12. BC Doradni centar doo, Kula<br />
13. Poljoprivredna stanica „Novi Sad“ doo, Novi Sad<br />
14. Semenarnacoop doo, Petrovaradin<br />
15. Hibrid doo, Beograd<br />
16. Bayer doo, Beograd<br />
17. Galenika-Fitofarmacija a.d, Beograd<br />
18. Limagrain doo, Novi Sad<br />
19. Agrimax doo, Vrbas<br />
20. Advance Seed doo, Feketić<br />
21. Nuseed Serbia doo, Novi Sad<br />
22. Morpho doo, Novi Beograd<br />
23. Monsanto doo, Novi Sad<br />
24. Agroglobe doo za trgovinu na veliko, Novi Sad<br />
25. Sladara Maltinex doo, Bačka Palanka<br />
26. Agrovojvodina Komercservis ad, Novi Sad<br />
27. Agri Business Partner doo, Sombor<br />
28. Syngenta Agro doo, Beograd
SEMENARSKA<br />
ASOCIJACIJA<br />
SRBIJE<br />
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,<br />
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE<br />
Sektora za poljoprivrednu politiku<br />
Bulevar Oslobođenja 69/1<br />
21000 Novi Sad, RS<br />
tel: +381 21 6624 760<br />
fax: +381 21 526 161<br />
e-mail: office@semenarska.rs<br />
Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />
2750010221016824 04<br />
PIB: 106637076<br />
Novi Sad, 26.12.<strong>2017</strong>.<br />
Broj: 184<br />
N/R gospodinu dr Nenadu Kataniću<br />
Poštovani gospodine Katanić,<br />
Zahvaljujemo Vam se na Dopisu broj: 401-00-1294/<strong>2017</strong>-08 od datuma 01.12.<strong>2017</strong>. godine koji je<br />
Asocijacija primila kao odgovor na Dopis broj 163 od datuma 23.11.<strong>2017</strong>. godine, a u vezi predloga za<br />
aktivnosti za podsticanje upotrebe sertifikovanog semena. Semenarska Asocijacija Srbije, sa 28 članova<br />
iz redova profitabilnih kompanija koje su stub semenarsva i poljoprivrede R. Srbije, smatra da se samo u<br />
uređenom semenarskom sektoru, koji podrazumeva što veći procenat upotrebe deklarisanog semena,<br />
može očekivati profitabilnost i napredak poljoprivrede i svih učesnika u njoj. Isto tako, smatramo da je<br />
obaveza i odgovornost svih da se poštuje zakonska regulativa, koja je nedvosmislena kada je u pitanju<br />
promet semena:<br />
1. Zakon o semenu, Član 35.: „Seme u prometu mora biti upakovano u originalno pakovanje<br />
na način koji obezbeđuje očuvanje njegovog kvaliteta“; Član 41.: „Prometom semena može<br />
da se bavi privredno društvo, odnosno preduzeće, drugo pravno lice i preduzetnik, koji je<br />
upisan u Registar“. Evidentno je da se u R. Srbiji na svakoj pijaci i vašaru može kupiti „seme sa<br />
tavana“ od proizvođača kojima „pretekne“ ovog „semena“ odnosno merkantilnog zrna koje se seje.<br />
Svi oni koji krše zakonske odredbe, trebalo bi da odgovaraju za svoj prekršaj.<br />
2. Zakon o zaštiti prava oplemenjivača sorti, Član 26.: „Poljoprivredni proizvođači, osim malih<br />
poljoprivrednih proizvođača, dužni su da plate nosiocu prava oplemenjivača razumnu<br />
naknadu, u skladu sa tržišnim uslovima, za korišćenje „semena sa tavana” koja je značajno<br />
niža od naknade za kupovno seme“. Većina sorti pšenice i soje koje se koriste u ponovljenoj setvi<br />
korišćenjem „semena sa tavana“ nalaze se u Registru zaštićenih sorti što znači da se poljoprivredni<br />
proizvođači ne ponašaju u skladu sa Zakonom i čine prekršaj za koji najčešće ne odgovaraju.<br />
Razumevajući da živimo u teškim vremenima i za državu i za poljoprivredne proizvođače, a shodno<br />
gore navedenom, Asocijacija je stava da bi svi učesnici, kao i relevantno Ministarstvo i donosioci<br />
odluka, trebali uložiti napore i upotrebiti sve raspoložive „alate” za podsticanje i povećanje upotrebe<br />
sertifikovanog semena, obzirom da sektor semenarstva ima glavnu ulogu u razvoju i funkcionisanju<br />
poljoprivrede. Jer na kraju posedovanje dovoljnih količina semena od sorti i hibrida visokog<br />
potencijala rodnosti i drugih dobrih agronomskih osobina, znači bogatstvo jedne zemlje,<br />
neprocenjivu vrednost, i više od toga, nacionalni ponos i ugled jedne zemlje.<br />
Unapred se zahvaljujemo na Vašem razumevanju i volji da zajedničkim snagama doprinesemo<br />
razvoju i dobrom funkcionisanju semenarskog sektora R. Srbije.<br />
dr Svetlana Balešević-Tubić<br />
Generalni sekretar<br />
Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />
Predsednik UO
Članovi Semenarske Asocijacije Srbije koji upućuju gore navedeni predlog:<br />
1. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad<br />
2. Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje<br />
3. Institut PKB Agroekonomik doo, Beograd<br />
4. Poljoprivredna korporacija Beograd AD, pogon Agroseme, Beograd<br />
5. AS Hibridi, Šimanovci<br />
6. Delta Agrar doo, Beograd<br />
7. Pionir AD, Srbobran<br />
8. Feed & Seed-Tehnologies doo, Beograd<br />
9. Agroseme doo, Kikinda<br />
10. AD za doradu semena „Seme Tamiš“-u restruktuiranju, Pančevo<br />
11. Best Seed Producer, Feketić<br />
12. BC Doradni centar doo, Kula<br />
13. Poljoprivredna stanica „Novi Sad“ doo, Novi Sad<br />
14. Semenarnacoop doo, Petrovaradin<br />
15. Hibrid doo, Beograd<br />
16. Bayer doo, Beograd<br />
17. Galenika-Fitofarmacija a.d, Beograd<br />
18. Limagrain doo, Novi Sad<br />
19. Agrimax doo, Vrbas<br />
20. Advance Seed doo, Feketić<br />
21. Nuseed Serbia doo, Novi Sad<br />
22. Morpho doo, Novi Beograd<br />
23. Monsanto doo, Novi Sad<br />
24. Agroglobe doo za trgovinu na veliko, Novi Sad<br />
25. Sladara Maltinex doo, Bačka Palanka<br />
26. Agrovojvodina Komercservis ad, Novi Sad<br />
27. Agri Business Partner doo, Sombor<br />
28. Syngenta Agro doo, Beograd
SEMENARSKA<br />
ASOCIJACIJA<br />
SRBIJE<br />
Bulevar Oslobođenja 69/1<br />
21000 Novi Sad, RS<br />
tel: +381 21 6624 760<br />
fax: +381 21 526 161<br />
e-mail: office@semenarska.rs<br />
Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />
2750010221016824 04<br />
PIB: 106637076<br />
Izveštaj stručne posete u Mađarsku<br />
Stručna poseta Mađarskoj je održana od 31.05. do 02.06.<strong>2017</strong>. godine. Poseta je započeta posetom<br />
Instituta Gabonakutato koji se nalazi u okolini Segedina. To je Institut sa izuzetno dugom tradicijom čija<br />
je delatnost: stvaranje novih sorti i hibrida različitih biljnih vrsta (kukuruz, suncokret, strna žita, soja i dr.),<br />
organizovanje semenske proizvodnje, dorada, pakovanje i promet semena. Domaćini su se potrudili<br />
da pored prezentacije svog Instituta pokažu i svoja ogledna polja. Posebno su istakli dobru saradnju sa<br />
Institutom za ratarstvo i povrtastvo, kao i generalno sa firmama u Srbiji.<br />
Nakon toga, 01.06.<strong>2017</strong>. godine, obilazak je nastavljen posetom firme HÓD-MEZŐGAZDA ZRT koja se<br />
bavi ratarskom i semenskom proizvodnjom i poseduje svoj doradni centar, na koji su domaćini veoma<br />
ponosni. Obilazak je nastavljen posetom Pioneer-ovog doradnog centra u Szarvasu, koja je ujedno bila<br />
i najinteresantnija poseta, obzirom da je ovaj doradni centar jedan od najvećih u svetu. Doradni centar<br />
je opremljen najsavremenijom mehanizacijom, a posebnu pažnju izaziva njegova odlična organizacija i<br />
ogromnan kapacitet. Godišnje se u njemu doradi i upakuje preko 1.300.000 setvenih jedinica od 80.000<br />
zrna. Proces u ovom doradnom centru je velikim delom automatizovan, počev od prijema semena do<br />
njegovog pakovanja u vreće namenjene tržištu.<br />
Stručna poseta Mađarskoj je završena, 02.06.<strong>2017</strong>. godine, posetom firmi Agromag u Telekgerendásu.<br />
Fokus, ove firme, je, pre svega, semenska proizvodnja i dorada sunckoreta, mada proizvode i druge biljne<br />
vrste. Doradni centar koji poseduju je, baš zbog toga, najviše prilagođen doradi i pakovanju semena<br />
suncokreta. Ljubazni domaćini su takođe, kao i Institut Gabonakutato, istakli svoju dobru saradnju sa<br />
firmama u našoj zemlji.<br />
Ova stručna poseta je bila vrlo korisna i interesantna članovima Asocijacije. Članovima je omogućeno<br />
da upoznaju organizaciju proizvodnje i dorade semena više firmi u Mađarskoj. Takođe, omogućeno im<br />
je i da vide organizaciju i opremu sa kojom raspolažu ove firme.<br />
Podnosilac izveštaja:<br />
Danka Dujović, dipl. ing.<br />
Član UO
SEMENARSKA<br />
ASOCIJACIJA<br />
SRBIJE<br />
GRUPACIJA ZA SEMENARSTVO<br />
Novi Sad, 12.06.<strong>2017</strong>.<br />
Izveštaj sa Okruglog stola „Tretiranje semena”<br />
Aktuelnost teme upotrebe i zabrane upotrebe sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida<br />
uslovila je pokretanje aktivnosti Semenarske Asocijacije Srbije i Grupacije za semenarstvo, Privredna<br />
Komora Srbije kroz organizovanje Okruglog stola „Tretiranje semena” koji je održan u Privrednoj Komori<br />
Srbije, Beograd, 07.06.<strong>2017</strong>. godine sa 45 učesnika i učešćem direktora Uprave za zaštitu bilja gospodina<br />
Nebojše Milosavljevića.<br />
Skup je pozdravila, dr Svetlana Balešević-Tubić, Generalni sekretar Semenarske Asocijacije Srbije, naglasivši<br />
značaj tretiranja semena, kao i zabrane upotrebe sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida,<br />
kako u Republici Srbiji, tako i na nivou Evropske unije. Isto tako, istakla je neophodnost uređenja<br />
ovog segmenta semenarskog sektora zbog svih zainteresovanih strana, kako semenskih kompanija,<br />
tako i proizvođača zaštitnih sredstava, poljoprivrednih proizvođača i pčelara. Posebno je istakla da je<br />
semenarski sektor veoma ozbiljan u svom zadatku da obezbedi visok kvalitet tretiranog semena koje je<br />
bezbedno za korisnike i okolinu, a koje bi istovremeno proizvođačima pružilo odličnu zaštitu useva, uz<br />
primenu minimalnih količina hemijskih sredstava. Još je istakla, da u današnjim uslovima rasta ljudske<br />
populacije i sve manje mogućnosti povećanja obradive površine, jedini način povećanja proizvodnje<br />
hrane je povećanje prinosa po jedinici površine, što je moguće kreiranjem sorti visokog potencijala<br />
rodnosti, usavršavanjem tehnologija proizvodnje i dorade, kao i jednom sveobuhvatnom zaštitom od<br />
bolesti i štetočina. Gotovo da je nemoguće imati jednu sigurnu proizvodnju semena, bez upotrebe sredstava<br />
za zaštitu semena.<br />
Skup je pozdravio i Veljko Jovanović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju PKS koji je informisao<br />
sve prisutne o osnivanju Pravno-političkog odeljenja koje, pored stručnih službi udruženja, priprema<br />
kvartalnu analizu propisa koju dostavlja Vladi Republike Srbije, kao i sve inicijative koje se dostavljaju<br />
nadležnim državnim organima. Posebno je naglasio i informisao prisutne o formiranju Stalne radne<br />
grupe za saradnju Ministarstva poljoprivede i zaštite životne sredine i Privredne komore Srbije, kroz čiji<br />
rad će se razmatrati predložene inicijative od strane privrednika.<br />
Predavanja na ovom skupu su bila:<br />
1. „Suspenzija neonikotinoida – gde smo tri godine kasnije”, Miroslav Ivanović, Syngenta<br />
2. „Savremen tretman semena”, Zoran Tomašev, Bayer<br />
U izlaganjima i diskusiji naglašeno je sledeće:<br />
1. Zabranom upotrebe sredstava za tretiranje semena na bazi neonikotinoida otvorila se mogućnost<br />
„sivog” tržišta odnosno ilegalnog uvoza tih sredstava iz Turske i Ukrajine, kao i njihova nekontrolisana<br />
i nestručna upotreba na nebezbedan način. Pri takvom nestručnom korišćenju datih sredstava<br />
dovode se u opasnost ne samo neposredni korisnici već i životna sredina, pa i pčele, što mora<br />
biti odgovornost šire društvene zajednice. Sve ove pojave na kraju rezultiraju manjim prinosima<br />
na njivama, većem napadu bolesti i štetočina u usevu, kao i većim brojem tretmana pesticidima<br />
tokom vegetacije.
2. Tretiranje semena se mora sprovoditi isključivo i jedino u dobro opremljenim doradnim centrima,<br />
sa savremenom opremom i obučenim kadrovima, upisanim u Registar dorađivača semena, uz<br />
primenu najsavremenijih tehnologija za tretiranje semena. U svakom doradnom centru bi se kao<br />
obavezna mera trebao uvesti test kontrole emisije štetne prašine. Kao neophodna mera, u borbi<br />
za kvalitetan tretman semena, mora se sprovesti kontrola i kažnjavanje za „divlje” dorade, koje su<br />
najveća pretnja, kako po pitanju kvaliteta semena, tako i po pitanju zaštite životne sredine.<br />
3. Visok stepen opremljenosti, gazdinstva i poljoprivrednih proizvođača, adekvatnom mehanizacijom,<br />
posebno kada su u pitanju sejalice, od kojih u velikoj meri zavisi stepen emisije prašine od<br />
sredstava za tretiranje semena što u određenim uslovima može da ima direktan uticaj na životnu<br />
sredinu i korisne organizme.<br />
4. Edukacija svih subjekata, od doradnih centara, do proizvođača, pa i šire, veoma je važna sa aspekta<br />
pravilne primene svih tehnologija u procesu dorade semena, tretiranja semena, kao i same setve.<br />
Od kvaliteta i stručnog obavljanja navedenih operacija, u mnogome zavisi i bezbednost tretiranog<br />
semena za životnu sredinu.<br />
5. Princip zaštite životne sredine treba da bude jedan od važnih aspekata u svakom segmentu poljoprivrede,<br />
ali se uz njega mora naslanjati i zahtev za jednom efikasnom i ekonomičnom proizvodnjom<br />
semena i merkantilnih useva koja mora da zadovolji tražnju tržišta i odgovori visokim<br />
zahtevima proizvođača. Prema tome, neophodna je jedna sveobuhvatna procena i analiza situacije<br />
po pitanju tretiranja semena i donošenje razumnih odluka koje neće štetiti ni jednom učesniku u<br />
poljoprivredi ove zemlje.<br />
6. U Srbiji je, u određenim godinama, dolazilo do uginuća pčela, međutim, do sada nije sprovedena<br />
detaljna analiza navedene problematike, koja bi dala relevantne podatke o uzroku ove pojave. Ovo<br />
je rezultat toga što Srbija nema dovoljno opremljene laboratorije koje bi mogle da izvrše precizne<br />
analize u ove svrhe. Naša zemlja ima dobre zakone koje drzava treba da sprovede do kraj. Isto tako,<br />
u Srbiji nikada nije sproveden detaljan monitoring stanja, kako semenskih useva, tako i pčelinjih<br />
društava. Predloženo je da se oformi Radna grupa, u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, odnosne<br />
Uprave za zaštitu bilja, koja bi koordinirala sprovođenje navedenih ispitivanja i analiza. Na<br />
osnovu preciznih rezultata istraživanja, kao i sagledavanja svih aspekata tretiranja semena, uzimajući<br />
u obzir iskustva drugih država, pre svega onih u okruženju koje imaju intenzivnu poljoprivredu,<br />
moglo bi se doneti rešenje koje bi bilo prihvatljivo za sve zainteresovane učesnike, a pre svega,<br />
sa ekonomskog aspekta, ali i aspekta zaštite životne sredine i korisnih organizama.<br />
Dr Svetlana Balešević-Tubić<br />
Generalni sekretar<br />
Danka Dujović<br />
Grupacija za semenarstvo<br />
Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />
Predsednik Semenarska Asocijacija Srbije
SEMENARSKA<br />
ASOCIJACIJA<br />
SRBIJE<br />
Bulevar Oslobođenja 69/1<br />
21000 Novi Sad, RS<br />
tel: +381 21 6624 760<br />
fax: +381 21 526 161<br />
e-mail: office@semenarska.rs<br />
Br.računa: Societe Generale Srbija a.d.<br />
2750010221016824 04<br />
PIB: 106637076<br />
Novi Sad: 21.11.<strong>2017</strong>.<br />
Zaključci skupa 5. Semenarski dani regiona<br />
Na inicijativu Semenarske Asocijacije Srbije, a u cilju poboljšanja funkcionisanja semenarskog sektora<br />
regiona (bivše Jugoslavije), kao i ujednačavanja regulative i olakšavanja prometa semena, 2013. godine<br />
organizovan je skup „Semenarski dani regiona“, u Novom Sadu. Od tada Semenarski dani regiona se<br />
kontinuirano održavaju svake godine sa promenom lokacije po zemljama. Tako su 2014. godine 2.<br />
Regionalni dani semenara održani u Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri, sa temom sertifikacija semena,<br />
sa posebnim akcentom na zaštitu sorti i upotrebu sertifikovanog semena. 3. Semenarski dani regiona<br />
održani su 2015. godine u Moravskim Toplicama, Slovenija, sa temom dorada i tretiranje semena,<br />
a 2016. godine u Novom Sadu, održani su „4. Semenaski dani regiona – Konkurentan, inovativan,<br />
raznovrstan semenarski sektor” sa temom oplemenjivanje biljaka i značaj novih sorti, sa posebnim<br />
akcentom na upotrebu sertifikovanog semena. Ove godine održani su „5. Semenarski dani regiona” u<br />
Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri sa temom novi koncepti dorade i tretiranja semena, gde je učestvovao<br />
veliki broj naučnika i stručnjaka iz oblasti semenarstva i dorade semena, kao i hemijskih kompanija iz<br />
celog regiona. Prvog dana skupa održan je okrugli sto predstavnika Semenarskih Asocijacija regiona i<br />
predstavnika Ministarstava. Na okruglom stolu razmatrana su aktuelna pitanja u oblasti semenarstva,<br />
kao i problematika prometa semena i rešavanje pitanja korišćenja „semena sa tavana“ u regionu. Za<br />
mesto održavanja „6. Semenarskih dana regiona” odabrana je Slovenija sa temom korišćenja najnovijih<br />
metoda tretmana semena bez upotrebe hemijskih sredstava, odnosno biološki tretman semena. Tema<br />
je odabrana jer se u EU sve više sprovode istraživanja za korišćenje bioloških supstanci za tretiranje<br />
semena. Isto tako, najave su da će do 2020. godine Evropska unija preći na „zelenu poljoprivredu“, a da<br />
hemijska sredstva za tretman semena, po mišljenju mnogih, više neće biti dozvoljena. Već se pojavljuju<br />
potpuno novi, inovativni biološki proizvodi, koji sadrže korisne mikroorganizme i aditive i namenjeni su<br />
tretiranju semena kukuruza, šećerne repe, povrća i drugih biljnih vrsta.<br />
Drugog dana, održana su plenarna izlaganja:<br />
„Stanje u hrvatskom semenarstvu i oplemenjivanju bilja” – Kristijan Puškarić, Hrvatsko sjeme<br />
„Priznavanje novih sorti, nadzor nad semenskim usevima i sertifikacija semena u Republici Hrvatskoj” –<br />
Goran Jukić, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo<br />
„Stručni nadzor nad sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj <strong>2017</strong>. godine” – Branka Ruskaj-Hrsan,<br />
Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo<br />
„Spoljnotrgovinska razmena semena i sadnog materijala Republike Hrvatske” – D. Miloloža, Hrvatska<br />
gospodarska komora<br />
„Promene u zakonskoj regulativi u semenarstvu i rasadničarstvu Republike Hrvatske” – Željka Cegur,<br />
Ministarstvo poljoprivrede<br />
„Semenarstvo Republike Srbije 2016. godine” – Sandra Bogdanović, Semenarska Asocijacija Srbije<br />
„Stanje i trendovi u semenarstvu Republike Slovenije” – Jože Jerič, G.I.Z. Slovenija<br />
Pored održanih izlaganja od strane vrhunskih eksperata, poseban značaj ovom događaju dala je<br />
Panel diskusija gde se još jednom naglasio značaj najnovijih trendova u primeni sredstava za tretiranje<br />
semena. Na Panel diskusiji je naglašeno sledeće:<br />
1. Treba nastaviti sa lobiranjem za povećanje upotrebe sertifikovanog semena. Posebno je naglašena<br />
neophodnost zaštite sorti, odnosno zaštite prava oplemenjivača, čime se može povećati procenat<br />
upotrebe sertifikovanog semena.
2. Opstanak semenarstva zavisi od kvaliteta semena „u džaku“, odnosno od kvaliteta proizvedenog<br />
semena, kvaliteta dorade, kao i kvalitetnog tretmana semena. Zahtevi farmera su usmereni na kvalitet<br />
semenskog materijala koji se mora obezbediti kako u proizvodnji, tako i u kasnijim postupcima<br />
manipulacije semenom. Shodno tome, od velikog značaja je investiranje u osavremenjivanje<br />
procesa dorade semena, sa posebnim akcentom na tretman semena.<br />
3. Nove trendove u tretiranju semena svakako donosi zabrana upotrebe sredstava za tretiranje semena<br />
na bazi neonikotinoida. Hemijske kompanije ulažu značajna sredstva u iznalaženje kvalitetnog<br />
rešenja za prevazilaženje problema nastalih kao posledica ove zabrane. Iako je postignut određeni<br />
napredak, kod pojedinih biljnih vrsta još uvek postoji veliki problem koji se javlja zbog napada<br />
velikog broja štetočina, posebno kod uljane repice i suncokreta. Tretman semena treba posmatrati<br />
kao dodatu vrednost, a ne kao trošak.<br />
Generalna poruka skupa: Prepoznati vrednost inovacija i pomoći oplemenjivanju biljaka i<br />
semenarstvu, uz podizanje svesti o vrednosti domaćeg znanja i rezultata na svim nivoima, u svakoj<br />
državi regiona. Neophodno je efikasno povezivanje nauke i privrede u području oplemenjivanja biljaka i<br />
semenarstva. Takođe, važno je doneti nacionalnu strategiju čiji će cilj biti povećanje domaće proizvodnje<br />
semena i sadnog materijala i time osigurati državnu nezavisnost na tom području. Harmonizacijom<br />
zakonskih propisa, potrebno je stvoriti funkcionalan okvir za opstanak sektora, a oplemenjivači<br />
biljaka i semenari regiona daju apsolutnu podršku obaveznoj upotrebi sertifikovanog semena, ističući<br />
neophodnost uvođenja podsticaja setve sertifikovanog semena. I na kraju, dopustiti stručnoj javnosti<br />
intenzivnije učestvovanje u kreiranju poljoprivredne politike.<br />
Dr Svetlana Balešević-Tubić<br />
Generalni sekretar<br />
Sandra Bogdanović, dipl. ing.<br />
Predsednik
Izveštaj ISF<strong>2017</strong>,<br />
Budimpešta, 22-25.05.<strong>2017</strong>.<br />
Na ovoj konferenciji je bilo 1680 učesnika.<br />
Sastanak Nacionalnih/Regionalnih semenarskih asocijacija – Na samom početku je razmatrano<br />
pitanje učešća predstavnika NSA/RSA na ovom sastanku, s obzirom na mali broj prisutnih. Na prvom<br />
mestu je naveden budžet kao značajna stavka koja opredeljuje učešće, zatim vreme, razmatrane teme<br />
i uopšte misija ISF i ovog sastanka. Kao najvažnija tematika i prioritet ISFa je NBTs i regulativa iz ove<br />
oblasti koja se mora urediti. Deo sajta ISF je posvećen svim pitanjima iz ove oblasti gde se nalazi i „The<br />
story of plant breeding innovation“ kako bi se naglasio značaj ove tematike. Prisutni su informisani<br />
da je zavrsen dokument – vodič za implementaciju Međunarodnog fitosanitarnog standarda, koji se<br />
nalazi na ISF sajtu. Takođe, kao jedna veoma važna tema, naglašen je i značaj međunarodne slobodne<br />
razmene genetskog materijala. Drugi deo sastanka je održana radionica: Media Trening (novinari BBS<br />
Anna Averkiou i Sue Nelson) sa posebnim akcentom na tematiku PBI.<br />
Sledeći ISF kongres (2018) je u Australiji Brisbane), a za 2021. godinu odabrana je Španija (Barselona).<br />
Otvoren je bid za ISF kongres 2021.<br />
Breeders Committee – Naglašeno je da je inovativnost u oplemenjivanju važna kako sa aspekta<br />
domaćeg semenarskog sektora, tako i na globalnom nivou. Ono što je važno jeste da se uspostavi<br />
konzistentna politika, kao i procedure za regulatorni status PBI. Krajem 2016 ISF je izdao konceptualni<br />
dokument „Consistent criteria for the scope of regulatory oversight“. Ovaj dokument treba, u okviru ISF<br />
strategije i lobiranja, da pomogne u razumevanju značaja ove oblasti, kako šire javnosti, tako i donosioca<br />
odluka. Biće preveden na francuski, španski, kineski i japanski jezik, a u pripremi su i dodatni radni<br />
dokumenti. Za transparentnost, kreiranje informativnih letaka, grafikona, prezentacija, dokumenata, ISF<br />
radna grupa Strategic Communication Group, u saradnji sa angažovanom agencijom, uredila je deo<br />
sajta koji se odnosi na PBI, a pripremiće i set slajdova koje će moći da koriste i NSA u svojim nastupima<br />
i događajima. U nekim budućim aktivnostima, ISF planira da napravi Global Resource Centre, u<br />
koordinaciji sa nacionalnim/regionalnim menadžerima za komunikaciju, gde bi se sredili i katalogizirali<br />
svi PBI relevantni resursi.<br />
U sve ove aktivnosti su uključeni i podržavaju ih OECD i FAO. OECD planira da 2018 organizuje radionicu<br />
„Gene editing“, a FAO planira međunarodni simpozijum na temu „Role of agriculture biotechnologies“.<br />
Takođe se razmatralo pitanje Nagoya protocola, kao i IT i potreba za reorganizacijom IT kako bi se<br />
održala i unapredila razmena genetskog materijala i njegova dostupnost. Naglašeno je da treba kreirati<br />
novi protokol za Global multilateral benefit sharing mehanizam.<br />
Razmatralo se i pitanje ilegalnog semena i oformljena je radna grupa Illegal Seed Practices koja<br />
ima zadatak da promoviše IP, odnosno PVP, vrši prikupljanje statistike i izveštavanje, za sve biljne<br />
vrste.<br />
PBR – U Argentini je novi zakon o semenu podvrgnut diskusijama jer propisuje da se plaća licenca<br />
samo prve 3 godine, a ne ceo period trajanja zaštite; U Rusiji usvojena procedura koja zahteva da sve<br />
kompanije koje šalju hibride za DUS test, moraju dostaviti uzorke semena roditeljskih linija; U Brazilu je<br />
u toku revizija zakona o semenu.<br />
Phytosanitary Committee – Usvojen je međunarodni standard za fitosanitarne mere, a ISF je sastavio<br />
Priručnik za obuku za implementaciju ovog standarda. ISF promoviše što više usklađenu fitosanitarnu<br />
regulativu jer se na taj način pojednostavljuju i pojeftinjuju procedure, npr. mogu se izbeći dodatna<br />
testiranja semena. Međutim, postavlja se pitanje da li je moguć sistem totalne harmonizacije regulative<br />
na globalnom nivou, s obzirom na različitost uslova, npr. klime, razvijenosti sektora i sl.<br />
Opšti je utisak da regulatorni okviri u oblasti zdravlja bilja moraju da se podvrgnu reviziji.<br />
Tretiranje semena – Na sajtu www.hffa-research.com se nalaze rezultati istraživanja iz ove oblasti<br />
(meta analiza) i slobodni su za korišćenje.
Trade and Arbitration Rules Committee – Naglašeno je da NSA/RSA nisu dovoljno upoznati sa<br />
ovim pravilima ISF, a kao glavni razlog je napomenuta jezička barijera. Predstavljene su kratke crte<br />
ovih procedura, sa naznakom prednosti: nisu limitirane nacionalnom regulativom, brze su, fleksibilne,<br />
učestvuju stručna kompetentna lica, poslovno orijentisane, poverljive. Preporuka je da se u ugovorima<br />
koji se među partnerima sklapaju, navedu i ISF Rules and Arbitration, a ISF je otvoren za organizovanje<br />
obuka kako da se naprave najbolji ugovori…<br />
Field Crop Sections – Nakon što sve prezentacije budu postavljene na ISF sajt, Sandra će pripremiti<br />
najvažnije informacije i proslediti ćlanovima.<br />
Dr Svetlana Balešević Tubić<br />
Generalni sekretar SAS