Olimpijski magazin, maj 2017
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
OLIMPIJSKI<br />
MAGAZIN<br />
Maj, <strong>2017</strong>.<br />
Karatistkinja<br />
Marina<br />
Raković i<br />
vaterpolista<br />
Aleksandar<br />
Ivović najbolji<br />
sportisti u<br />
2016. godini<br />
San je Tokio
DUŠAN SIMONOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNOGORSKOG OLIMPIJSKOG KOMITETA<br />
Ponosna nacija<br />
Sport spada u mjerljivu kategoriju: nadmeće se, igra, bori, za gol, poen,<br />
koš više; za centimetar dalje, za djelić sekunde brže. I mada, pri<br />
povlačenju crte ispod crnogorske sportske 2016. godine, prevladava<br />
žal za neosvojenom medaljom na <strong>Olimpijski</strong>m igrama u Riju, ukoliko bismo<br />
na preciznu vagu poređali ostvarene rezultate naših sportista, onda<br />
bismo je ocijenili – uspješnom. Zar nas, kao malu sportsku naciju, ne čini<br />
ponosnim što imamo evropske vicešampione i juniorske svjetske šampione<br />
u vaterpolu? Bokserskog prvaka planete i najbolju svjetsku juniorku<br />
u bacanju diska. Dvije rukometne reprezentacije koje su se pojavile na velikim<br />
takmičenjima: „lavice“ na <strong>Olimpijski</strong>m igrama i Evropskom prvenstvu<br />
u Švedskoj, „lavovi“ na Evropskom prvenstvu u Poljskoj. Košarkaše i<br />
košarkašice koji su se u velikom stilu probili do nastupa na kontinentalnim<br />
takmičenjima. Fudbalere koji su nam odličnim igrama ulili vjeru<br />
da mogu da se plasiraju na Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Uz<br />
sve njih, imamo i plejadu mladih sportista, čiji potencijal<br />
nas hrabri, ali i obavezuje, da ih pratimo i podržavamo.<br />
Pored svega, naša olimpijska porodica<br />
je u 2016. godini postala brojnija i bogatija za<br />
Karate savez Crne Gore. Bronzana medalja Marine<br />
Raković na Svjetskom šampionatu u Austriji<br />
najava je velikih radosti koje nam naši borci mogu<br />
priuštiti...<br />
A ono nezadovoljstvo postignutim, onaj<br />
osjećaj da smo moglo više, koji je prateća crta<br />
našeg mentaliteta, moramo iskoristiti kao<br />
pokretačku snagu i jak voljni impuls koji će<br />
nas voditi do <strong>Olimpijski</strong>h igara u Tokiju.<br />
Za nas u Crnogorskom olimpijskom komitetu,<br />
pripreme za odlazak u prijestonicu<br />
„zemlje izlazećeg Sunca“ su počele.<br />
U saradnji sa Vaterpolo i plivačkim<br />
savezom Crne Gore dogovorili smo<br />
stipendiranje talentovanih igrača,<br />
potencijalnih reprezentativaca. Slični<br />
razgovori nam predstoje i sa ostalim<br />
sportskim savezima u državi, od kojih očekujemo da<br />
i<strong>maj</strong>u takmičare u Tokiju. Isuviše smo mali da bismo sebi<br />
dozvolili luksuz da nam ispod radara, neopaženo, prođe<br />
bilo koji nadareni sportista. Svjesni smo da moramo uložiti,<br />
i to sistemski i sistematski, planski, dugoročno, da bi<br />
nam se vratilo medaljama na sportskom polju. Uporedo<br />
sa tim, međutim, tražićemo i povećanje rezultatske odgovornosti.<br />
Zbog toga ćemo i sklapati stipendijske ugovore<br />
na godinu, a prolazna vremena će nam omogućiti<br />
da napravimo analizu, da vidimo šta je dobro, a šta ne,<br />
gdje smo mogli bolje, da li smo i gdje griješili.<br />
Jer, uspjeh je, ne trebamo zaboraviti, mjesto susreta<br />
temeljite pripreme i prave prilike.<br />
Sa iskrenom željom da Vam <strong>2017</strong>. godina bude ispunjena<br />
zdravljem i srećom, a svima nama protkana<br />
sportskim radostima,<br />
Dušan Simonović, predsjednik<br />
Crnogorskog olimpijskog komiteta<br />
<strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong> 3
Crnogorski olimpijski komitet uručio pojedinačne i ekipne nagrade najboljima u 2016. godini<br />
Marina Raković i Aleksandar<br />
Ivović ponos Crne Gore<br />
Najbolji mladi sportisti su Kristina Rakočević (atletika) i Đuro Radović(vaterpolo). Specijalno priznanje za<br />
boksera Dejana Zlatičanina. Ženskoj košarkaškoj i vaterpolo muškoj reprezentaciji sve ekipne nagrade<br />
4 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong> <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
5
Simonović:<br />
Možda ova<br />
godina nije bila<br />
najbolja za sport<br />
u Crnoj Gori, ali<br />
je bilo značajnih<br />
rezultata. Ne<br />
možemo reći da<br />
je za nas malo biti<br />
treći u svijetu ili<br />
drugi u Evropi,<br />
četvrti na<br />
<strong>Olimpijski</strong>m<br />
igrama, imati<br />
juniorskog<br />
prvaka svijeta,<br />
vicešampiona<br />
svijeta, plejadu<br />
velikih talenata<br />
koji garantuju<br />
dobru budućnost<br />
crnogorskog<br />
sporta<br />
Vaterpolista Aleksandar<br />
Ivović i karatistkinja Marina<br />
Raković najbolji su<br />
sportisti Crne Gore u 2016. godini.<br />
Na tradicionalnoj godišnjoj svečanosti<br />
održanoj u vili „Gorica”,<br />
Crnogorski olimpijski komitet je<br />
dodijelio priznanja najboljim<br />
sportistima i reprezentacijama.<br />
Predsjednik COK-a Dušan Simonović<br />
kazao je da 2016. nije<br />
bila godina najboljih, ali svakako<br />
jeste godina odličnih rezultata<br />
crnogorskih sportista.<br />
- Ne možemo reći da je za nas<br />
malo biti treći u svijetu ili drugi u<br />
Evropi, četvrti na <strong>Olimpijski</strong>m<br />
igrama, imati juniorskog prvaka<br />
svijeta, vicešampiona svijeta, plejadu<br />
velikih talenata koji garantuju<br />
dobru budućnost crnogorskog<br />
sporta - kazao je Simonović.<br />
On je naglasio da su, za Crnogorski<br />
olimpijski komitet, Olimpijske<br />
igre u Tokiju krajnji cilj, ali<br />
da do tada ima puno velikih takmičenja<br />
na kojima se očekuju<br />
značajni rezultati crnogorskih<br />
sportista.<br />
Aleksandar Ivović je sa reprezentacijom<br />
Crne Gore osvojio<br />
srebrnu medalju na Evropskom<br />
prvenstvu i četvrto mjesto na<br />
<strong>Olimpijski</strong>m igrama u Riju.<br />
- Lijep je osjećaj biti najbolji, ali<br />
ne bih sebi davao na značaju. Bilo<br />
je dosta mojih prethodnika<br />
koji su dobili nagradu i to je samo<br />
potvrda da je vaterpolo<br />
sport broj jedan u Crnoj Gori.<br />
Drago mi je zbog toga i volio bih<br />
da se ta tradicija nastavi - kazao<br />
je Ivović.<br />
Marina Raković bila je treća na<br />
Svjetskom prvenstvu, a osvajala<br />
je medalje i na turnirima Premijer<br />
lige u Parizu i Istanbulu.<br />
- Sada znam da se sav moj trud,<br />
zalaganje i veliko odricanje<br />
isplatio. Karate je postao olimpijski<br />
sport i potrebno je ispuniti<br />
normu. Sada imam motiv više<br />
da radim i ostvarujem rezultate.<br />
Nadam se da ću ispuniti i taj san”<br />
– kazala je Raković.<br />
Najbolji mladi sportisti su atletičarka<br />
Kristina Rakočević i vaterpolista<br />
Đuro Radović.<br />
Rakočević je kazala da je 2016.<br />
za nju bila izuzetna godina.<br />
- Osvojila sam tri svjetske medalje<br />
za godinu. Nadam se da ću<br />
tako nastaviti. U narednoj godini<br />
očekuje me Evropsko prvenstvo<br />
za juniore, a pokušaću da<br />
ispunim i normu za senorsko<br />
Svjetsko prvenstvo u Londonu.<br />
Nadam se da je to izvodljivo.<br />
Đuro Radovic, ljevak Jadran<br />
Carina i reprezentacije,bio je<br />
Igre u Tokiju su krajnji cilj, ali do tada ima puno velikih takmičenja na kojima<br />
se očekuju značajni rezultati crnogorskih sportista – istakao je Simonović<br />
ponosan na izbor za najboljeg<br />
mladog sportistu.<br />
- Prethodna sezona, kao i godina<br />
na izmaku, bile su uspješne i<br />
na klupskom nivou i u reprezentaciji.<br />
Priznanje je veliki<br />
uspjeh za mene, koji me podstiče<br />
da još više radim i napredujem<br />
- rekao je Radović.<br />
Za najbolje nacionalne selekcije<br />
proglašeni su vaterpolo i ženska<br />
košarkaška reprezentacija.<br />
Selektor vaterpolista, Vladimir<br />
Gojković, smatra da su vaterpolu<br />
zasluženo pripale nagrade.<br />
- Iza nas stoje rezultati u kontinuitetu,<br />
ali moramo da radimo<br />
da ih održimo. Čeka nas period<br />
tranzicije, dosta težak, koji je trebalo<br />
uraditi ranije u hodu. Bazen<br />
u Nikšiću je dosta donio,<br />
Specijalno priznanje „Sportski podvig godine” dodijeljeno je profesionalnom<br />
bokseru Dejanu Zlatičaninu. Zlatičanin je priznanje zaslužio osvajanjem<br />
titule profesionalnog prvaka svijeta u lakoj kategoriji, u verziji WBC.<br />
nadam se da će i klub brzo da<br />
zaživi. Očekujemo zatvoreni bazen<br />
u Podgorici, ali novi problem<br />
se otvara na primorju. Bazeni<br />
u Igalu i Kotoru, pa i u<br />
Budvi, nijesu u dobrom stanju –<br />
kazao je Gojković.<br />
Raković: Prelijep<br />
je osjecaj dobiti<br />
ovako prestižno<br />
priznanje.<br />
Sada znam da su se<br />
sav moj trud, rad,<br />
zalaganje i veliko<br />
odricanje isplatili.<br />
Karate je postao<br />
olimpijski sport i<br />
potrebno je<br />
ispuniti normu za<br />
Tokio 2020. Sada<br />
imam motiv više da<br />
radim i ostvarujem<br />
rezultate, nadam<br />
se da cu ispuniti<br />
i taj san<br />
Specijalno priznanje za Zlatičanina<br />
Ivović: Lijep je osjećaj, ali ne bih davao previše sebi na značaju<br />
jer je bilo dosta vaterpolista koji su dobijali ovu nagradu. To je<br />
samo potvrda da je vaterpolo možda sport ,,broj 1“ u Crnoj Gori<br />
Kapiten ženske seniorske košarkaške<br />
reprezentacije, Jelena Škerović,<br />
kazala je da je plasmanom<br />
na šampionat nastavljen kontinuitet<br />
učešća na velikim takmičenjima.<br />
- Za nas starije to će biti posljednja<br />
šansa za neki veliki rezultat.<br />
Mlađe igračice su potvrdile da<br />
i<strong>maj</strong>u talenat i da se na njih može<br />
računati u budućnosti. Nadam<br />
se da i da ćemo imati sreće<br />
koja nam je do sada nedostajala”<br />
– zaključila je Škerović.<br />
6 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong> <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
7
Marina Raković osvojila svjetsku bronzu i prvi put proglašena za najbolju sportistkinju Crne Gore<br />
Nezaboravna godina,<br />
ali nijeste vidjeli sve<br />
Nije mnogo nedostajalo<br />
da joj se kao šampionki<br />
29. oktobra pokloni svijet.<br />
Po mnogima je zaslužila plasman<br />
u finale, ali nije joj se dalo i<br />
morala je da se bori za bronzu.<br />
Čuveni balkanski mentalitet,<br />
ono naše - kad nije zlato, ne valja<br />
ništa drugo - za nju nije važio. A i<br />
da je kao svako drugi, odnosno<br />
kao svaka druga, vjerovatno i ne<br />
bi bila to što jeste. Osvajačica<br />
bronze sa Svjetskog prvenstva u<br />
Lincu, redovni ,,posjetilac“ pobjedničkih<br />
postolja širom Evrope<br />
i svijeta.<br />
Marina Raković nikada neće zaboraviti<br />
2016. godinu. U njen<br />
smiraj, poklonila joj se Crna Gora<br />
- sa Aleksandrom Ivovićem<br />
podijelila je nagradu za najboljeg<br />
sportistu.<br />
- Svaki sportista sanja da bude<br />
najbolji u svojoj zemlji. Hvala svima<br />
koji su glasali za mene, uradiću<br />
sve da opravdam povjerenje i<br />
ubuduće predstavljam Crnu Goru<br />
na najbolji način - ponovila je<br />
Marina ono što je proteklih dana<br />
izjavljivala više puta.<br />
Uzela što joj pripada<br />
Od Marininih početaka do sadašnjih<br />
visina put je bio dug i težak.<br />
U Karate klubu Omladinac<br />
imala je pravu podršku, adekvatan<br />
ljudski i profesionalni tretman,<br />
išla je korak po korak, a<br />
stigla skoro do planetarnog vrha.<br />
I ušla u istoriju - 26 godina Crna<br />
Gora je čekala na medalju sa<br />
svjetskog prvenstva u pojedinačnoj<br />
konkurenciji. Više od dvije<br />
decenije trebalo je da neko ponovi<br />
ili se približi rezultatu Veselina<br />
Mićovića, kojem je novembra<br />
1990. u Meksiku pripalo srebro.<br />
U oktobru 2016. heroina je postala<br />
Marina Raković, osvojivši<br />
bronzu u borbama, u kategoriji<br />
do 68 kilograma.<br />
- Osjećala sam se prelijepo, na<br />
početku nijesam bila ni svjesna<br />
koliko veliki rezultat sam napravila.<br />
Dva dana sam čekala meč za<br />
bronzu, ali sve vrijeme sam bila<br />
pozitivna, imala podršku ostatka<br />
reprezentacije. Išli smo na sve ili<br />
ništa i na kraju sam došla do onog<br />
što mi je pripadalo - kazala je Marina,<br />
nijednom ne zaboravivši da<br />
istakne zasluge trenera i supruga<br />
Žarka Rakovića, kluba Omladinac,<br />
Saveza....<br />
Veliki rezultat<br />
Marina Raković je primjer da se<br />
vrijedi žrtvovati za ono o čemu se<br />
sanja. Nadamo se svi da će od<br />
<strong>2017</strong>. „naviku“ da osvaja bronze<br />
promijeniti uzimanjem (naj)sjajnijih<br />
odličja. Na evropskim prvenstvima<br />
tri puta je osvajala<br />
bronzu, odličje istog sjaja pripalo<br />
joj je i na prvim Evropskim igrama,<br />
održanim u Bakuu 2015. godine.<br />
U Lincu je osvojila jedinu<br />
medalju koja joj je nedostajala,<br />
svjetsku, i opet bronzanu.<br />
- Realno je bilo da u Lincu nastupim<br />
u finalu, ali - kao što sam govorila<br />
- zadovoljna sam trećim<br />
mjestom. Dokazala sam da se iz<br />
male države, kao što je Crna Gora,<br />
može stići u svjetski vrh - istakla<br />
je najbolja crnogorska karatistkinja.<br />
- Znala sam što želim,<br />
bila uporna svakog dana, na svakom<br />
treningu i takmičenju, na<br />
kraju ostvarila jedan od snova.<br />
Jedan od snova - jasno i glasno. U<br />
tome se i krije sportska ambicija,<br />
uvijek težiti višem. Marinu uskoro<br />
očekuju nove obaveze.<br />
- Krajem januara očekuje me Pariz<br />
open. Nakon toga pripreme za<br />
Evropsko prvenstvo, na kojem ću<br />
juriti medalju. Nadam se da će<br />
biti sjajnija od bronze - istakla je<br />
djevojka koja je dva puta zaredom<br />
birana za najboljeg sportistu<br />
Podgorice.<br />
5<br />
medalja sa velikih<br />
takmičenja ima Marina,<br />
sve bronze - tri sa<br />
Evropskog prvenstva,<br />
po jednu sa Svjetskog<br />
prvenstva i Evropskih igara<br />
26<br />
godina Crna Gora je<br />
čekala na medalju sa<br />
SP u pojedinačnoj<br />
konkurenciji<br />
5<br />
pobjeda ostvarila je<br />
članica Omladinca<br />
na putu do svjetske<br />
bronze<br />
Tokio - san<br />
svih snova<br />
Ulazak karatea u olimpijsku porodicu<br />
omogućio je Marini da je COK izabere za<br />
najbolju sportistkinju države.<br />
- Još su mi ostale Olimpijske igre. Karate<br />
je zasluženo dobio mjesto na najvećoj<br />
sportskoj smotri, a to je nešto što mi<br />
predstavlja dodatni motiv i daje novu<br />
snagu. Vjerujem u sebe, nadam<br />
se da mogu ispuniti normu<br />
i učestvovati na Igrama u<br />
Tokiju 2020. godina. O<br />
tome mašta svaki<br />
sportista - rekla je<br />
Raković.<br />
8 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong> <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
9
Aleksandar<br />
Ivović,<br />
najbolji u<br />
2016, zna<br />
formulu<br />
uspjeha<br />
Vaterpolista mora da vodi<br />
sportski život, u bazenu<br />
da pruža maksimum.<br />
Jednostavna formula za uspjeh,<br />
zar ne!<br />
Aleksandar Ivović svaki pojedinačan<br />
uspjeh, a bilo ih je mnogo,<br />
vezao je za kolektiv.<br />
Najbolji sportista Crne Gore<br />
osvojio je skoro sve. Fali mu<br />
olimpijska medalja. Gladan je i<br />
nikad neće odustati od želje da<br />
ostvari san. Potreba, što je iskusniji,<br />
je veća.<br />
- Sve ekipe i reprezentacija za<br />
koju nastupam su uvijek konkurentni<br />
na svim takmičenjima,<br />
zato sam uspješan. Svaki uspjeh<br />
se gleda kroz kolektiv. To je prvi<br />
korak da se dođe do individualnih<br />
priznanja - objašnjava crnogorska<br />
„ajkula“.<br />
Reko uvijek ima kvalitet. Nekad je veći, nekad<br />
malo manji, ali to je krem svjetskog vaterpola,<br />
sa domaćim reprezentativcima<br />
Tim, pa onda ja!<br />
Ivović.<br />
Reko ima 10.000 stanovnika, i<strong>maj</strong>u zaista vaterpolo<br />
tradiciju. Prije dvije, tri godine proslavili<br />
kadru, trebalo bi računati na mlađe,<br />
Vjerovatno će biti nekih promjena u igračkom U Reku se vodi računa o svemu.<br />
Svaki detalj je važan.<br />
- Situacija u 80 odsto klubova je<br />
su 100 godina postojanja. Ljudi vole vaterpolo<br />
jer su se neki nametnuli<br />
loša. Dok u Reku sve funkcioniše<br />
besprekorno. Na sreću, ne<br />
Peking, London, Rio, podjednako<br />
sam pogriješio u izboru sredine kubirimo sa problemima koji<br />
pamti tri najveća sportska<br />
i kluba. Zadovoljan sam u Reku muče mnoge od klubova u<br />
događaja. Nije mu bilo lako, nije<br />
sa životom. Upoznao italijansku<br />
Evropi.<br />
bilo lako „ajkulama“. Medalja u<br />
kulturu, koja je bogata, pu-<br />
Leka je sa suprugom u Italiji.<br />
džepu - medalja iz džepa!<br />
no prijatelja stekao, a mnogi Podrška je velika. Zanimalo nas<br />
- Pametan odgovor na ovo pitanje<br />
Ood njih su mi bili i na svadbi. je koliko je teško biti supruga<br />
nemam. Peking je, recimo,<br />
Mogu da kažem da sam trenut-<br />
prezauzetog sportiste:<br />
došao poslije Evropskog prvenstva<br />
no ispunjen i zadovoljan, zato - Ne znam, možda je teško iz asjera<br />
u Malagi. Tada nijesmo ni<br />
što se poslije Jadrana moja karipekta<br />
što ne provodimo vremeno<br />
odvijila u Italiji - jasan je na koliko bi htjeli. Ali, svaki slo-<br />
bili svjesni da igramo polufinale<br />
<strong>Olimpijski</strong>h igara. Nekako smo<br />
svi bili ošamućeni uspjehom sa<br />
Evropskog prvenstva. Tako da<br />
nam toliko, zbog Pekinga, nije<br />
bilo žao. Imali smo evropsko<br />
zlato da nas utješi. U Londonu<br />
smo stigli sa velikim kvalitetom.<br />
Većim u odnosu na Peking i Rio,<br />
bili smo sigurno po kvalitetu<br />
među tri. Zbog Londona ostaje<br />
najveća žal. Bili smo, zaista, najbliži<br />
medalji. A utakmicu za treće<br />
mjesto ne znamo kako smo<br />
izgubili. Jednom u sto godina se<br />
takva utakmica gubi.<br />
Popularni Leka priča da crnogorska<br />
vaterpolo reprezentacija<br />
na svako takmičenja ide da<br />
osvoji medalju.<br />
- Nikad nijesmo otišli, a da nijesmo<br />
kazali da smo favoriti i da<br />
želimo medalju. Svako od nas<br />
ima u sebi ono sportsko da ne<br />
odustane prije nego izgubi.<br />
Najsvježije sjećanje je Brazil.<br />
- Bila je solidna ekipa, falilo je<br />
nekoliko igrača, a uz malo sreće<br />
mogli smo do medalje. Mučili<br />
smo se u napadu, od starta, ali<br />
znali smo to i igru bazirali na odbranu.<br />
Takav je bio koncept ekipe.<br />
Nažalost, koncentracija, u<br />
nekim odlučujućim momentima,<br />
je popustila, ali sport je takav.<br />
I profesija je takva da brzo<br />
imate popravni. Niko ne živi od<br />
prošlosti, ružno se zaboravlja -<br />
napomenuo je Ivović.<br />
Odskočna daska za kasnije<br />
uspjehe bio je Jadran. Ističe kako<br />
ga je život u inostranstvu ojačao.<br />
- Oni koji su u inostranstvu znaju<br />
kako je to biti daleko od kuće.<br />
Lično me takav život promijenio,<br />
a nije mi bilo lako. Na sreću,<br />
brzo sam se uklopio. Prije svega<br />
i kao prvo zbog društva. Mnogi<br />
igrači su mi pomogli. Iskreno,<br />
nijesam se puno mislio kada su<br />
me zvali Italijani. Vidim da nije-<br />
Dokle god sam siguran da mogu da doprinesem<br />
kvalitetu, neću odustajati od reprezentacije<br />
bodan trenutak koristimo i<br />
provodimo zajedno.<br />
Najbolji sportista Crne Gore<br />
zna odakle je, ne zaboravlja na<br />
Baošiće.<br />
- Imam sreću da je Italija blizu,<br />
ne treba puno da dođem do Baošića,<br />
pogotovo kad su praznici.<br />
Moj brat i sestra vode život u<br />
inostranstvo, tako da pokušavamo<br />
da se uskladimo i vidimo<br />
kad dobijemo slobodno. Gledamo<br />
svaki trenutak da provedemo<br />
sa roditeljima.<br />
Lijepo je biti roditelj vrhunskog<br />
sportiste, ali daljina je, ipak, teška.<br />
Djeca daleko...<br />
- Teže je bilo prije dvije godine.<br />
Sad sam se navikao, bolje sam<br />
organizovao slobodno vrijeme.<br />
Dobijemo godišnji program<br />
unaprijed, pa ih pripremimo za<br />
naš dolazak. Znaju da se podrede<br />
našim obavezama. Majki javljamo<br />
par dana unaprijed, da<br />
sve pripremi što volimo. Žive za<br />
nas i naše uspjehe. Kao i svaki<br />
roditelj se raduju uspjesima<br />
svoje djece.<br />
10 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong> <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
11
Godina uspona: Vaterpolista Đuro Radović najbolji mladi sportista u 2016.<br />
Bombarder sa<br />
,,nezgodne strane“<br />
Titula i Kup sa Jadranom,<br />
srebro sa reprezentacijom<br />
na Svjetskom juniorskom<br />
prvenstvu, uz izražen individualni<br />
napredak - dovoljno<br />
razloga da Đuro Radović od Crnogorskog<br />
olimpijskog komiteta<br />
bude izabran za najboljeg mladog<br />
sportistu Crne Gore u 2016.<br />
godini.<br />
- Za mene je to veliko priznanje,<br />
mnogo sam srećan zbog njega.<br />
Daje mi motiv za još veći i jači<br />
rad i napredak - kaže Radović.<br />
Ljevak iz Herceg Novog profilisao<br />
se u šestoj godini ove decenije<br />
kao velika perspektiva Jadran<br />
Carina i crnogorske reprezentacije,<br />
a nećemo pretjerati ni ako<br />
kažemo - biser evropskog i svjetskog<br />
vaterpola.<br />
- Može se reći da je 2016. bila godina<br />
uspona, kako sa reprezentacijom,<br />
tako i sa klubom. Imao<br />
sam veoma dobrih rezultata, nadam<br />
se da će iduća biti još bolja.<br />
Prelistavajući nastupe u 2016,<br />
izdvajaju se oni septembarski u<br />
Podgorici, na Svjetskom juniorskom<br />
prvenstvu. Mlade ,,ajkule”<br />
su osvojile srebro, a Đuro je bio<br />
jedan od najboljih igrača.<br />
- To je zaista najbolji turnir koji<br />
sam odigrao u dosadašnjoj karijeri.<br />
Pamtiću ga do kraja života.<br />
Igrati pred svojom publikom i<br />
ostvariti takav uspjeh je stvarno<br />
nešto veoma značajno. Žal za<br />
zlatom će sigurno biti prisutan<br />
kod svih nas, ali svakako je veliko<br />
iskustvo sa 17 godina igrati<br />
pred prepunim tribinama i svojim<br />
narodom - objašnjava Radović.<br />
Završetkom karijere Veljka<br />
Uskokovića, Crna Gora je ostala<br />
bez ljevaka koji na duže staže biti<br />
oslonac ,,ajkula”. U perspektivi<br />
ih ima dvojicu - Radovića i Aleksu<br />
Ukropinu.<br />
- Crna Gora jeste hendikepirana<br />
što se tiče ljevorukih igrača duži<br />
niz godina, ali nadam se da to više<br />
neće biti problem jer u mlađim<br />
kategorijama ima dosta talentovanih<br />
igrača tog tipa.<br />
Ukropina i ja još od malena zajedno<br />
treniramo, dugo se stalno<br />
družimo i u školi, dobri smo prijatelji<br />
i drago mi je što ga imam<br />
za konkurenciju - ističe Radović.<br />
Planovi za <strong>2017</strong>. su veliki.<br />
- Godina novih izazova, još<br />
mnogo treninga i utakmica. Nadam<br />
se i puno pobjeda. Cilj mi je<br />
da probam da se dokažem i izborim<br />
mjesto u seniorskoj repezentaciji<br />
- kaže mladi Novljanin.<br />
Za kraj - o čemu sanja Đuro Radović?<br />
- Da budem meta najjačih klubova,<br />
igram za reprezentaciju<br />
Crne Gore i budem napadač sličan<br />
srpskom reprezentativcu<br />
Filipu Filipoviću.<br />
12 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong>
Kristina<br />
Rakočević,<br />
atletičarka čiji<br />
hici prevazilaze<br />
crnogorske<br />
i evropske<br />
okvire<br />
Svjetsko blago<br />
iz Crne Gore<br />
„Hvala ti <strong>maj</strong>ko što si mi oslonac<br />
u životu, hvala ti treneru što si od<br />
mene napravio šampionku svijeta“.<br />
Kristina Rakočević je u suzama<br />
izgovorila tu rečenicu na ceremoniji<br />
Atletskog saveza. Kroz<br />
riječi zahvalnosti očitala se nježna<br />
i emotivna crta sportskog čuda<br />
iz Mojkovca.<br />
Ali, kada izađe na borilište, Kristina<br />
je neumoljiva, toliko da<br />
zadivi sve hicima koji su predugački<br />
da bi stali u crnogorske,<br />
regionalne ili evropske okvire.<br />
Ona je svjetsko blago rođeno u<br />
Crnoj Gori.<br />
Zbog čega ju je matični savez<br />
proglasio atletičarkom godine, a<br />
Crnogorski olimpijski komitet<br />
najboljom mladom sportistkinjom<br />
za 2016. godinu?<br />
Divite se čitajući: Rakočević je<br />
juniorska šampionka svijeta u bacanju<br />
diska (56,36 metra) iz Bidgošća<br />
i juniorska prvakinja Balkana<br />
u bacanju diska (51,51) i<br />
kugle (15,09) iz Bolua. Osvojila je<br />
srebro na prvenstvu malih zemalja<br />
Evrope u bacanju diska<br />
(54,07), a godinu je završila kao<br />
ubjedljivo prvoplasirana na tablicama<br />
Međunarodne atletske federacije<br />
(IAAF) u bacanju diska.<br />
Prošle godine takođe je bila najbolja<br />
atletičarka godine, a prije<br />
par dana drugi put uzastopno<br />
dobila je priznanje od Crnogorskog<br />
olimpijskog komiteta za<br />
najboljeg mladog sportistu Crne<br />
Gore.<br />
- Znala sam da mogu do zlata na<br />
Svjetskom prvenstvu, a ta medalja<br />
predstavlja krunu svegag što<br />
sam do sada uradila. Trebalo je<br />
puno rada da bi se do nje došlo, a<br />
koliko - znamo samo trener<br />
Marko Ristić i ja. Na kraju se<br />
isplatilo odricanje - rekla je Rakočević.<br />
Koliko rezultati koje je Kristina<br />
ostvarila predstavljaju satisfakciju,<br />
toliko su i obaveza za budućnost.<br />
A pred crnogorskom<br />
atletskom divom su, vjeruju svi,<br />
tek godine velikih uspjeha, suza<br />
radosnica, pobjedničkih postolja<br />
i medalja.<br />
- Čeka me još dosta posla - svjesna<br />
je Kristina. - U 2016. sam<br />
uradila zaista mnogo, nadam se<br />
da ću nastaviti u sličnom stilu.<br />
Tokom <strong>2017</strong>. najvažnije će mi<br />
biti Evropsko prvenstvo za juniore,<br />
a nadam se da ću uspjeti da<br />
ispunim normu seniorsko Svjetsko<br />
prvenstvo u Londonu.<br />
Rakočević ne skriva ambicije,<br />
visoke se i dugoročne. Dosežu<br />
do 2020. i <strong>Olimpijski</strong>h igara u<br />
Tokiju. Norma iznosi 61 metar.<br />
- To je nešto o čemu sanjam. Nadam<br />
se da bih normu mogla da<br />
ispunim mnogo ranije od 2020.<br />
godine - poručila je Kristina Rakočević.<br />
<strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
13
Tokio sa ponosom započeo konstrukciju Nacionalnog olimpijskog stadiona po projektu Kenga Kume<br />
Više hiljada građana Tokija<br />
na licu mjesta<br />
ispratilo je početak<br />
konstrukcije Nacionalnog<br />
olimpijskog stadiona, čija će izgradnja<br />
koštati oko 1,3 milijarde<br />
eura. Na taj način, ime arhitekte<br />
Kenga Kume već je u<br />
istoriji.<br />
Tog 11. decembra japanski premijer<br />
Šinzo Abe istakao je koliko<br />
je napora država Japan uložila,<br />
da se pronađe idealno<br />
rješenje. Upravo on ispoštovao<br />
je zahtjev velikog broja japanskih<br />
arhitekata, da se prvobitni<br />
dizajn, pokojne britanske arhitektice<br />
Zahe Hadid, odbaci kao<br />
preskup i previše futuristički za<br />
taj dio Tokija.<br />
Projekat Kenga Kume je takav<br />
da će stadion poštovati koncept<br />
koji je postavio Kenzo Tange sa<br />
<strong>Olimpijski</strong>m stadionom za Igre<br />
u Tokiju 1964. godine. Smješten<br />
u prelijepom parku, biće konstruisan<br />
tako da poštuje najmodernije<br />
ekološke standarde. I ne<br />
samo to – krov stadiona sa solarnim<br />
ćelijama biće poput štita<br />
za svojevrsnu zelenu zonu. Tako<br />
će između tri prstena tribina<br />
biti posađen veliki broj drveća i<br />
biljaka karakterističnih za Japan,<br />
sa unutrašnje strane. Sam<br />
stadion biće svojevrstan moderan<br />
vrt!<br />
Vjerni atletici<br />
Stadion će imati kapacitet od<br />
Stiže grad<br />
dronova<br />
Nekoliko mjeseci uoči i<br />
tokom <strong>Olimpijski</strong>h igara u<br />
Tokiju lokalne vlasti u jednom<br />
velikom dijelu grada<br />
promovisaće projekat<br />
,,Drone City“ (eng. ,,Grad<br />
dronova“).<br />
Nebo iznad Čiba Sitija biće<br />
prekriveno sa više stotina<br />
dronova svakodnevno, čiji<br />
će zadatak biti da svakodnevni<br />
život građana učine<br />
efikasnijim. Na primjer, na<br />
taj način stari i bolesni ljudi<br />
imaće priliku da naručeni<br />
lijek, po receptu ljekara,<br />
dronom dobiju na kućnu<br />
adresu za svega nekoliko<br />
desetina minuta. Veliki broj<br />
poštanskih pošiljki ovako<br />
će se rješavati, a firme<br />
će internu komunikaciju<br />
rješavati upravo ovako.<br />
Na ovaj način, broj<br />
kamiona za pošiljke na<br />
lokalnim putevima vrlo<br />
brzo smanjiće se za čak<br />
40 procenata. To će<br />
smanjiti gužvu na drumovima<br />
ali i zagađenje, jer<br />
su teretnjaci među glavnim<br />
zagađivačima.<br />
oko 80 hiljada mjesta sa privremenim<br />
sjedištima na fudbalskim<br />
utakmicama, dok će za<br />
Stadion kao vrt<br />
atletska nadmetanja biti smanjen<br />
na oko 69 hiljada mjesta.<br />
Organizatori su se obavezali da<br />
atletska staza u budućnosti neće<br />
biti rušena, kako bi se eventualno<br />
povećao kapacitet za neko<br />
buduće ragbi ili fudbalsko veliko<br />
takmičenje.<br />
Ovakav, biće najmoderniji i najposebniji<br />
na svijetu u momentu<br />
početka <strong>Olimpijski</strong>h igara i dostojan<br />
nasljednik projekta pokojne<br />
Zahe Hadid, koji je ipak<br />
prije dvije godine ocijenjen kao<br />
megalomanski.<br />
10<br />
procenata budžeta<br />
Igara u Tokiju otići<br />
će na organizaciju<br />
Paraolimpijskih igara<br />
Budžet 16 milijardi<br />
Organizatori <strong>Olimpijski</strong>h igara<br />
su sa zadovoljstvom 21. decembra<br />
predstavili novi, revidirani<br />
budžet Igara. Trenutno su troškovi<br />
procijenjeni na 16 milijardi<br />
eura, što je skoro duplo manje<br />
od prvobitnih procjena.<br />
Na ovaj način, Igre u Tokiju biće<br />
skuplje od Igara u Londonu<br />
2012. godine (12 milijardi) i<br />
drastično skuplje od Igara u Rio<br />
de Žaneiru 2016. godine (oko<br />
osam milijardi). Ipak, one su<br />
jeftinije i od troškova organizacije<br />
Igara u Pekingu 2008. godine,<br />
a posebno od Zimskih olimpijskih<br />
igara u Sočiju 2014.<br />
godine (između 40 i 50 miliona<br />
eura).<br />
Predviđeno je da budžet, po trenutnim<br />
planovima, varira između<br />
15 i 16,8 milijardi, što je<br />
ipak značajno niže od ranije<br />
predviđenog maksimuma od<br />
18 milijardi eura.<br />
Biće<br />
još rezova<br />
Organizatori <strong>Olimpijski</strong>h igara u<br />
Tokiju najavili su da će strogo poštovati<br />
preporuke Međunarodnog olimpijskog<br />
komiteta kada je u pitanju dodatno<br />
kresanje troškova.Tako je već planirano da se,<br />
umjesto novih arena, po najmodernijim<br />
standardima renoviraju postojeća borilišta<br />
u odbojci, badmintonu i veslanju.<br />
Na taj način moglo bi se uštediti<br />
oko milijarde eura.<br />
Bitna infrastruktura<br />
Za organizatore Igara izuzetno<br />
je teško da postave jeftiniji<br />
budžet, prije svega zbog efekata<br />
katastrofalnog zemljotresa i<br />
nuklearne katastrofe iz 2011.<br />
godine.<br />
Zbog toga su vlasti Tokija i Japana<br />
pred teškim zadatkom da<br />
ulože mnogo više u infrastrukturu<br />
nego što je bilo planirano<br />
prvobitno.<br />
Ipak, Japanci sve brižljivo planiraju,<br />
pa već sada, tri i po godine<br />
prije Igara, veliki broj infrastrukturnih<br />
radova je u toku, a<br />
ostatak je detaljno koncipiran<br />
sa jasnim datumima kada treba<br />
da počnu i da se završe. Po tome<br />
Budžetski<br />
planovi<br />
MOK-a<br />
Međunarodni<br />
olimpijski komitet<br />
pokušaće da, u<br />
skladu sa dogovorima<br />
sa organizatorima<br />
Igara u<br />
Tokiju, dodatno skrešu<br />
budžet Igara na oko<br />
12 milijardi eura. Na taj<br />
način bile bi u potpunosti<br />
ispoštovane sve<br />
stroge preporuke MOK-a<br />
o održivosti organizacije<br />
bilo kojih <strong>Olimpijski</strong>h<br />
igara.<br />
Od tog novca, ukupan<br />
budžet za konstrukcije<br />
je oko 6,5 milijardi, a više<br />
od četiri milijarde trebalo<br />
bi da bude potrošeno<br />
za konstrukciju stalnih<br />
objekata, uključujući<br />
sportska borilišta. Malo<br />
manji je servisni budžet,<br />
koji uključuje ulaganja u<br />
transport, bezbijednost i<br />
tehnologije.<br />
država Japan želi da potvrdi reputaciju<br />
preciznosti i efikasnosti,<br />
uz sliku najbolje organizovanih<br />
<strong>Olimpijski</strong>h igara do<br />
sada.<br />
14 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
<strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
15
Sportska 2016.<br />
Godina koju su obilježili giganti<br />
Bolt, Felps, Ronaldo i Džejms<br />
U<br />
olimpijskoj godini<br />
sportski heroji su<br />
olimpijci i njihova<br />
ostvarenja na najvećoj sportskoj<br />
smotri.<br />
Boltova tri nova sprinterska<br />
zlata, Felpsov trofejni oproštaj i<br />
mnogo vrhunskih i iznenađujućih<br />
detalja obilježili su Igre u<br />
Riju.<br />
Ipak, tih 15 brazilskih dana nisu<br />
dovoljni da se opiše sportska<br />
2016, još jedna nezaboravna...<br />
Fudbal – Debitanti<br />
Bila je ovo godina - debitanata.<br />
Reprezentacija Portugala prvi<br />
put je osvojila veliku titulu - postala<br />
šampion Evrope.<br />
Iz drugog plana, serijom remija i<br />
za njih neobičnim, prilično defanzivnim,<br />
stilom igre, Portugalci<br />
su došli do titule.<br />
U finalu su napravili malo čudo.<br />
Savladali su domaćina Francusku,<br />
iako su gotovo cijeli meč<br />
igrali bez Kristijana Ronalda.<br />
Kažu da se u sportu sve kad-tad<br />
vrati, pa se može reći da je Portugal<br />
naplatio ono što je izgubio<br />
prije 12 godina, kada je na svom<br />
terenu izgubio titulu, senzacionalnim<br />
porazom od Grčke.<br />
Olimpijske igre nisu prestižno<br />
fudbalsko takmičenje, ali za Brazilce<br />
je ove godine to bio događaj<br />
broj jedan.<br />
Domaći teren, dvije godine nakon<br />
bolnog završetka Mundijala,<br />
i prilika da „selesao“ konačno<br />
uzme jedini trofej koji nedostaje<br />
- olimpijsko zlato.<br />
San svih Brazilaca se ispunio, a u<br />
finalu je pala Njemačka, kao revanš<br />
za 1:7 u polufinalu Svjetskog<br />
prvenstva.<br />
Penali su odlučili olimpijskog<br />
Rozberg, Haka i prokletstvo koze<br />
Planetarni spektakl – Formula 1 – završen<br />
je debitantskim trijumfom Nika Rozberga,<br />
koji je samo nekoliko dana šokirao svjetsku<br />
javnost objavom da završava karijeru.<br />
U Moto GP šampionatu slavio je Mark<br />
Markes.<br />
Pažnju sportske javnosti privukli su ragbisti<br />
Novog Zelanda. Autentični tim na svjetskoj<br />
sceni zaređao je 18 vezanih pobjeda i<br />
postao šampion planete.<br />
Ne toliko popularan sport – bejzbol – punio<br />
šampiona.<br />
Ipak, najljepšu fudbalsku priču<br />
ispričali su fudbaleri Lestera,<br />
osvajanjem titule šampiona Engleske.<br />
Klasični autsajder, kome je predviđana<br />
grčevita borba za opstanak,<br />
ostvarila je čudo u neravnopravnoj<br />
borbi sa engleskim<br />
gigantima...<br />
Real je drugi put u tri godine<br />
osvojio Ligu šampiona, a Kristijano<br />
Ronaldo i Leo Mesi nastavili<br />
rivalstvo, koje traje devet<br />
godina.<br />
Đokovićev uspon i pad<br />
Odavno, a može se reći i nikada<br />
u istoriji bijelog sporta, nije viđena<br />
takva podjela na prvi i drugi<br />
dio sezone.<br />
Novak Đoković je blistao<br />
u prvoj<br />
polovini<br />
godine,<br />
koju je<br />
počeo<br />
osvajanjem Australijan opena, a<br />
završio ispunjenjem sportskog<br />
sna – kompletiranjem Grend<br />
slema.<br />
Srpski teniser trijumfovao je na<br />
Rolan Garosu i u trenutku kada<br />
je podigao pehar bio je vlasnik<br />
sva četiri najveća teniska trofeja,<br />
što je posljednji put uradio Rod<br />
Lejver 1962. godine.<br />
U tom trenutku niko nije slutio<br />
da će Đoković – posrnuti.<br />
Možda je to prejaka riječ, ali za<br />
standard koje je sam postavio<br />
njegovi rezultati u drugom dijelu<br />
sezone bili su daleko ispod<br />
nivoa.<br />
je medijsku scenu početkom novembra.<br />
Tada su Čikago Kabsi osvojili titulu u MLS<br />
ligi, što ne bi bilo toliko značajno da ovaj<br />
klub nije na titulu čekao 108 godina.<br />
U američkom i svjetskom sportu taj period<br />
poznat je kao “prokletstvo koze”, koje je<br />
Kabsima izrekao jedan uvrijeđeni navijač,<br />
kome je 1945. godine bilo zabranjeno da<br />
na stadion uvede kozu, a koji je zbog toga<br />
“poželio” klubu da nikada više ne postane<br />
šampion u bejzbolu.<br />
Ispao je rano sa Vimbldona, poražen<br />
je u prvom kolu olimpijskog<br />
turnira, a njegova prednost<br />
na vrhu počela je da se<br />
naglo topi.<br />
Osvajanje kanadskog Mastersa i<br />
plasman u finale US opena nisu<br />
bili dovoljni da se spriječi primopredaja<br />
trona – Endi Marej postao<br />
je novi teniski kralj, svjetski<br />
broj jedan.<br />
Neočekivan ishod i rasplet godine,<br />
najavljeni povratak ikona<br />
Rodžera Federera i Rafe Nadala,<br />
najavljuju, s druge strane, spektakularnu<br />
<strong>2017</strong>. godinu, ali uz<br />
samo jedno pitanje – može<br />
li Đoković ponovo do mjesta<br />
koji je čuvao više od dvije i po<br />
godine.<br />
I u ženskoj konkurenciji došlo je<br />
do smjene na vrhu. Neprikosnovenu<br />
Serenu Vilijams zamijenila<br />
je Njemica Anđelik Kerber.<br />
Kraj godine obilježio je trijumf<br />
Argentine u Dejvis kupu – prvi<br />
put su „gaučosi“ osvojili „salataru“<br />
prethodno izgubivši četiri<br />
finala.<br />
Lebronova misija<br />
Golden stejt je harao NBA ligom<br />
u regularnom dijelu sezone,<br />
imao 73 pobjede, oborio rekord<br />
slavnih Džordanovih Čikago<br />
Bulsa, ali kada je bilo najvažnije<br />
pojavio se Lebron Džejms.<br />
U savremenom sportu „lokalpatriotizam“<br />
je gotovo nepoznat i<br />
nepriznat pojam, ali upravo je<br />
ljubav prema gradu i klubu nosila<br />
Lebrona u pohodu ka ispunjenju<br />
profesionalne<br />
misije.<br />
Jedan od najboljih igrača<br />
svih vremena<br />
postao je i lokalni momak, koji je<br />
želio da ispuni obećanje i gradu<br />
u kome je odrastao donese šampionski<br />
prsten.<br />
U nevjerovatnoj finalnoj seriji,<br />
Klivlend je postao prvi NBA tim,<br />
koji je nadoknadio zaostatak od<br />
3-1 u seriji i stigao do titule.<br />
Košarka na <strong>Olimpijski</strong>m igrama<br />
protekla je, očekivano, u znaku<br />
obje američke selekcije.<br />
Rio – oproštaj velikana<br />
Olimpijske igre u Riju obilježila<br />
su dva sportska giganta 21.<br />
vijeka.<br />
Usein Bolt osvojio je nova tri<br />
sprinterska zlata, a Majkl Felps<br />
stigao do 28. olimpijskog odličja.<br />
Pored njihovih očekivanih<br />
ostvarenja, Rio je donio i brojna<br />
iznenađenja, te spektakularne<br />
rezultate, poput svjetskog rekorda<br />
američke plivačice Keti Ledecki,<br />
koja je granicu na 800 metara<br />
slobodnim stilom pomjerila<br />
za skoro pet sekundi.<br />
Ledecki je postala tek druga plivačica<br />
u istoriji, a prva poslije<br />
Debi Majer (1968. godine) koja<br />
je na jednim igrama osvojila tri<br />
zlatne medalje u pojedinačnim<br />
disciplinama.<br />
Ili, record Južnoafrikanca Vejda<br />
van Nikerka, koji je nadmašio<br />
rezultat Majkla Džonsona na<br />
400 metara.<br />
Američki sportisti osvojili su<br />
najviše medalja – 121, ali su od<br />
tog broja čak četvrtinu donijeli<br />
plivači i plivačice.<br />
Kina i Velika Britanija bili su iza<br />
SAD, dok je Rusija bila desetkovana<br />
doping skandalom.<br />
Olimpijske igre donijele su i<br />
mnogo nezaboravnih momenata,<br />
poput zajedničke fotografije<br />
gimnastičarki iz dvije „podijeljene“<br />
zemlje – Li Eun Jo iz Južne<br />
i Hong Un Jong iz Sjeverne<br />
Koreje.<br />
Tragedija koja je<br />
potresla fudbalski svijet<br />
Forca chape<br />
Cijeli svijet potresla<br />
je tragedija u kojoj je<br />
nastradalo 19 fudbalera<br />
brazilskog Šapekoensea.<br />
U avionskoj nesreći iznad<br />
Kolumbije izgubili su<br />
živote igrači, koji su putovali<br />
na finalni meč Kopa<br />
Sudamerikane.<br />
Fudbalski svijet ujedinio<br />
se u bolu za njihovom<br />
nesrećnom sudbinom, a<br />
potresne slike navijača,<br />
rodbine i prijatelja nastradalih<br />
mladića samo su<br />
povećale tugu i pokazale<br />
težinu ove tragedije.<br />
Fudbalski svijet se,<br />
međutim, ujedinio i u<br />
solidarnosti.<br />
Emotivnim porukama,<br />
najveće zvijezde svjetskog<br />
fudbala, i sporta uopšte,<br />
oprostile su se od kolega,<br />
koje nikada nisu upoznale,<br />
protiv kojih nikada nisu<br />
igrale…<br />
Nesuđeni rival<br />
Šapekoensea u finalu Kopa<br />
Sudameriane – kolumbijski<br />
Atletiko Nasional<br />
– odmah je predložio, a<br />
Južnoamerička fudbalska<br />
konfederacija i formalno<br />
prihvatila predlog da se<br />
brazilskom klubu dodijeli<br />
pehar tog takmičenja.<br />
Brazilska fudbalska<br />
konfederacija potvrdila<br />
je da neće<br />
dozvoliti da<br />
tragedija ugasi<br />
klub, koji je<br />
posljednjih<br />
godina bio<br />
u velikom<br />
usponu,<br />
koji je tek<br />
počeo da<br />
“živi” na<br />
najvećoj<br />
sceni.<br />
16 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
<strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
17
Tri selekcije na velikim takmičenjima<br />
Rukometašice sa<br />
realnim šansama<br />
Tri crnogorske nacionalne<br />
selekcije učestvovaće na<br />
velikim takmičenjima u<br />
<strong>2017</strong>. godini, a ženska rukometna<br />
reprezentacija ima šanse da<br />
im se pridruži, ako u baražu za<br />
Svjetsko prvenstvo bude bolja od<br />
Bjelorusije.<br />
Ljeto je rezervisano za kontinentalna<br />
i planetarna prvenstva, a<br />
otvaraju ga naše košarkašice.<br />
Crnogorska selekcija četvrti put<br />
zaredom igraće na šampionatu<br />
Evrope, na kome je dva puta stizala<br />
do četvrtinala.<br />
Završnica je u Češkoj, od 16. do<br />
25. juna. Djevojke su u grupi sa<br />
Letonijom, Belgijom i Rusijom.<br />
Pobjednik grupe ide direktno u<br />
četvrtfinale, drugoplasirane i<br />
trećeplasirane ekipe razigravaju.<br />
U julu, od 14. do 30, u Budimpešti<br />
se održava Svjetsko prvenstvo<br />
u vaterpolu.<br />
“Ajkule” su se 2016. vratile u<br />
svjetski vrh, a očekuje se da će u<br />
Mađarskoj na scenu stupiti<br />
nova generacija, koja<br />
počinje pripreme za<br />
glavni cilj – plasman<br />
i dobar rezultat<br />
na <strong>Olimpijski</strong>m<br />
igrama u Tokiju.<br />
Kraj avgusta i<br />
početak septembra<br />
rezervisan je za<br />
naše najbolje košarkaše, koji nakon<br />
četiri godine pause ponovo<br />
izlaze na evropsku scenu.<br />
Crna Gora će na Eurobasketu<br />
igrati u grupi sa Španijom, Hrvatskom,<br />
Češkom, Rumunijom i<br />
Mađarskom.<br />
Prve četiri ekipe idu u osminu<br />
finala.<br />
Mladi crnogorski sportisti uče-<br />
stvovaće ove godine na zimskom<br />
i ljetnjem EYOF-u, dok će se krajem<br />
<strong>maj</strong>a u San Marinu održati<br />
Igre malih zemalja.<br />
Fudbaleri će u martu nastaviti<br />
kvalifikacije za Mundijal, a rukometaši<br />
u <strong>maj</strong>u igraju dva puta sa<br />
Slovačkom, koju moraju da pobijede<br />
ako žele da zadrže tanke nade<br />
da će se plasirati na EP.<br />
COK produžio saradnju sa Bravera Sport Vision<br />
Zajedno do Tokija<br />
Crnogorski olimpijski<br />
komitet (COK) i Bravera<br />
d.o.o. Sport Vision<br />
produžili su saradnju do <strong>Olimpijski</strong>h<br />
igara u Tokiju. Ugovor o<br />
tehničkom sponzorstvu potpisali<br />
su predsjednik COK-a Dušan<br />
Simonović i izvršni direktor<br />
Bravere d.o.o. Spot Vision, Vladimir<br />
Veličković.<br />
Saradnja COK-a sa ovim sportskim<br />
brendom počela je 2015.<br />
godine. Predsjednik COK-a<br />
Simonović je kazao da je zahvalan<br />
kompaniji Bravera, navodeći<br />
da će to biti „vjetar u leđa”<br />
na početku novog olimpijskog<br />
ciklusa.<br />
- Zahvalni smo braći Veličković<br />
personalno, ali i njihovoj kompaniji,<br />
prijateljski naklonjenoj<br />
sportu i COK-u, njihovim prijateljima<br />
iz Sport Visiona. Njihov<br />
pozitivan i prijateljski odnos<br />
prema crnogorskom sportu<br />
urodio je plodom već nekoliko<br />
godina i produžetak saradnje<br />
nastavak je uspješne priče - kazao<br />
je Simonović na konferenciji<br />
za novinare.<br />
Bravera je pomogla COK- u kada<br />
je bilo teško.<br />
- U periodu koji je pred nama<br />
mi ćemo zaključno sa Igrama u<br />
Tokiju dobiti između 250 i 300<br />
hiljada eura pomoći. To je preko<br />
16 hiljada jedinica sportske<br />
opreme. Hvala kompaniji<br />
Bravera i braći Veličković na<br />
poklonu crnogorskom sportu.<br />
To nas čini srećnim i ponosnim,<br />
ujedno to nas rasterećuje značajnih<br />
obaveza – istakao je Simonović.<br />
Izvršni direktor Bravere Vladimir<br />
Veličković kazao je da je<br />
ponosan što mogu biti sponzor<br />
COK i da je ovaj dan praznik za<br />
sve zaposlene u kompaniji i njegovu<br />
porodicu.<br />
- Zato i kažem da smo ponosni<br />
sponzori COK-a. U naredne<br />
četiri godine naša kompanija se<br />
obavezuje da isporuči opremu<br />
po specifikaciji koja je sastavni<br />
dio ugovora. Svu opremu<br />
koju isporučimo pratiće račun,<br />
a na svu opremu biće plaćena<br />
carina i porez. COK se ne obavezuje<br />
kupovinom dodatne<br />
opreme niti bilo čime što bi dalo<br />
reciprotitet ili vraćanja dijela<br />
uloženog - kazao je Veličković.<br />
- Ugovor sa Crnogorskim olimpijskim<br />
komitetom je iskaz ljubavi<br />
i poštovanja prema Crnoj<br />
Gori i poštovanja prema predsjedniku<br />
COK-a, Dušanu Simonoviću.<br />
Ponosni smo što<br />
ugovorom podržavamo COK i<br />
što je na njegovom čelu Simonović.<br />
On je sportistima poželio da im<br />
oprema njegove kompanije bude<br />
srećna i da ostvare najbolje<br />
rezultate.<br />
- Do sada smo uspjeli da obezbijedimo<br />
da naši sportisti nose<br />
opremu jednog od najvećih<br />
proizvođača sportske opreme<br />
u Evropi, kompanije Loto.<br />
Sa tom opremom završavamo<br />
nastup na Igrama malih zemalja<br />
u San Marinu ove godine.<br />
Uložićemmo sve napore da crnogorska<br />
reprezentacija u narednom<br />
periodu nosi opremu<br />
jednog od najvećih svjetskih<br />
proizvođača.<br />
Predmet ovog ugovora je doniranje<br />
sportske opreme za učesnike<br />
sportskih manifestacija<br />
pod patronatom Međunarodnog<br />
olimpijskog komiteta, zaključno<br />
sa <strong>Olimpijski</strong>m igrama<br />
u Tokiju 2020 godine.<br />
18 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong> <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
19
Četvrt vijeka uspjeha<br />
Šampion je, navodimo definiciju<br />
iz Oksfordskog rječnika,<br />
„osoba koja je nadmašila<br />
sve rivale u sportskom<br />
takmičenju“.<br />
Engleski precizno, ali i sažeto.<br />
Nedovoljno da obuhvati svu<br />
komplikovanost pojma. Recimo,<br />
izostavljena je jedna od suštinskih<br />
odlika šampiona - trajanje.<br />
Dokazivanje iznova, iznova<br />
i iznova, prvo sebi, a onda i drugima.<br />
A na širokim olimpijskim poljima,<br />
ili tačnije, u prostranim<br />
olimpijskim vodama, trajanje se<br />
najbliskije vezuje za Birgit Fišer.<br />
Između njene prve medalje,<br />
osvojene u Moskvi 1980, i posljednje,<br />
zaslužene u Atini 2004.<br />
godine, prošlo je četvrt vijeka.<br />
Odricanja, napornog rada,<br />
uspjeha. U međuvremenu, Njemica<br />
je ugrabila ukupno 12 odličja,<br />
čime se svrstala na drugo<br />
Birgit Fišer je uz mađarskog mačevaoca<br />
Aladara Gereviča jedina koja je osvajala<br />
odličja na šest olimpijskih igara<br />
mjesto vječne liste olimpijki,<br />
odmah iza sovjetske gimnastičarke<br />
Larise Latinjine.„Sve su<br />
mi podjednako vrijedne“ – rekla<br />
je nedavno najbolja kajakašica<br />
u istoriji, osvrćući se na svoju<br />
bogatu karijeru.<br />
„Ako me pitate koja mi je najdraža,<br />
to je kao kada bih morala da<br />
biram između svoje djece. Borila<br />
sam se žestoko da bih ih zaradila.<br />
Iza svake medalje stoji prelijepa<br />
priča.“<br />
Očevim stopama<br />
Birgit Fišer je rođena na tlu tadašnje<br />
Demoratske Republike<br />
Njemačke, u Bradenburgu,<br />
25. februara 1962. godine.<br />
U horoskopu<br />
– Riba. Kao da je i u zvijezdama<br />
bila zapisana njena<br />
sportska sudbina. Ipak, više u<br />
genima: otac joj je bio kajakaš,<br />
baš kao i stariji brat. Prateći njihov<br />
put, već sa šest godina počela<br />
je da vježba u lokalnom klubu<br />
Štal, na obližnjem jezeru Bici.<br />
Zasluge za svoje kasnije<br />
domete pripisivala<br />
je treneru<br />
Haraldu Brosigu,<br />
koji joj je ubrizgao<br />
odlučnost, volju, ali i ljubav<br />
prema sportu. Elemente koji tvore<br />
šampione.<br />
Sportski svijet je prvi put čuo za<br />
nju 1978. godine, kada je u Beogradu<br />
postala svjetska šampionka,<br />
kao najmlađa članica kajaka<br />
četvorosjeda<br />
„Sve medalje su mi<br />
podjednako drage.<br />
Iza svake stoji<br />
prelijepa priča“<br />
u trci na 500 metara. To je preporučilo<br />
da postane dio vojnog<br />
sportskog kluba u Postdamu, koji<br />
je, po riječima slavnog britanskog<br />
veslača Stiva Redgrejva, u to<br />
vrijeme imao najsofisticiraniji<br />
režim pripreme sportista. Da li je<br />
uključivao i doping, ostaće tajna.<br />
Sa samo 18 godina, puna energije<br />
i motiva, Fišer se pojavila na svojim<br />
prvim <strong>Olimpijski</strong>m igrama u<br />
Moskvi. Prvog dana avgusta, u<br />
sportskom centru u Krilaskoju,<br />
doveslala je do zlata u jednosjedu<br />
u trci na 500 metara. Istovremeno,<br />
probila se u istoriju kao najmlađa<br />
olimpijska osvajačica medalje u<br />
ovom sportu, koji je na Igrama<br />
prisutan još od 1936. godine.<br />
Do narednih Igara u Los Anđelesu<br />
utemeljila se kao najbolja na<br />
planeti, čemu je svjedočilo devet<br />
zlatnih svjetskih medalja u nizu u<br />
jednosjedu, dvosjedu i četvorosjedu.<br />
Ipak, od novih postolja i<br />
fanfara odvojila je visoka politika<br />
– DR Njemačka je, kao i ostale<br />
zemlje tzv. Istočnog bloka, bojkotovala<br />
takmičenje u „gradu<br />
anđela“.<br />
Propušteno je Birgit višestruko<br />
nadoknadila u Seulu 1988. godine.<br />
Pošla je za Južnu Koreju sa<br />
svojim suprugom, njemačkim<br />
reprezentativcem u kanuu Jorgom<br />
Šmitom, i osvojila tri odličja<br />
- zlata u dvosjedu i četvorosjedu,<br />
i srebro u jednosjedu. Šmit je porodičnoj<br />
kolekciji dodao srebrnu<br />
medalju u kanuu jednosjedu na<br />
1000 metara.<br />
Naredne godine pao je Berlinski<br />
zid, što je dalje vodilo ka ujedinjenju<br />
dvije njemačke države.<br />
Sportska forma Birgit Fišer nije<br />
padala. Nastupajući za ujedinjenu<br />
Njemačku, na naredna tri izdanja<br />
olimpijskih igara, u Barseloni<br />
(1992), Atlanti (1996) i<br />
Sidneju (2000) oko vrata su joj se<br />
našle četiri zlatne i dvije srebrne<br />
medalje. Naramak<br />
plemenitog metala. Došlo je vrijeme<br />
za kaže zbogom sportu.<br />
Povratak<br />
Pridržavala se odluke o penzionisanju<br />
do jeseni 2003. godine.<br />
Ali, glad je bila jača... Prilikom<br />
pravljenja dokumentarca o njoj,<br />
TV ekipa je zatražila od Birgite<br />
da sjedne u svoj stari kajak, za<br />
snimanje „pokrivalica“.<br />
„Kada sam sjela, prijalo mi je.<br />
Zapitala sam sebe šta bih mogla<br />
još postići u kajaku. Koliko brzo<br />
se mogu spremiti.“<br />
I vratila se treninzima, u 41. godini.<br />
Za nekoliko mjeseci izgubila<br />
je sedam kilograma. Selektor<br />
njemačke kajakaške reprezentacije<br />
dugo se dvoumio da li da je<br />
povede na Olimpijske igre u Atini,<br />
ali ga je svojim radom i rezultatima<br />
primorala da je priključi<br />
četvorosjedu.<br />
Kao prva u kajaku, sa Nolen, Vagner<br />
i Lenhart uz sebe, 27. avgusta<br />
2004. godine zatekla se u Skinijasu,<br />
u finalu trke na<br />
500 metara. Njemački<br />
četverac je<br />
sporo krenuo,<br />
pretposljednji<br />
od devet posada.<br />
Do polovine staze, izbio je na<br />
drugo mjesto, sa tri desetinke zaostatka<br />
za vodećim Mađaricama.<br />
„Birgit Fišer!“ – uzvikivao je njemački<br />
komentator. „Nevjerovatno<br />
je koliko se trudi, koliko vuče<br />
naprijed... Ona je ta, koja, centimetar<br />
po centimetar, hvata Mađarice.“<br />
I bilo je kao po onoj Linekerovoj<br />
da „na kraju uvijek pobijedi<br />
Njemci“. U foto finišu, njemački<br />
četvorosjed je za djelić sekunde<br />
dograbio zlato. Fišer je podigla<br />
obje ruke: djelovala je umorno,<br />
ali ne i iscrpljeno; srećno, ispunjeno.<br />
Bilo je to ono što je najbolje<br />
znala u životu: start, jedno<br />
veslo, jedan kajak, 500 metara<br />
veslanja pred sobom, cilj. Sa 42<br />
godine postala je najstarija<br />
osvajačica olimpijske medalje u<br />
kajaku.<br />
Dan kasnije, veslajući sa Lenhart<br />
domogla se srebra u dvosjedu.<br />
Bila je to posljednja olimpijska<br />
trka u njenoj karijeri. Iste godine<br />
je izabrana za najbolju sportistkinju<br />
Njemačke...<br />
Pokušala je još dva puta da se vrati<br />
kajaku, uoči <strong>Olimpijski</strong>h igara<br />
u Pekingu i Londonu, ali tijelo<br />
više nije moglo…<br />
„Potrebna je volja da se naporno<br />
radi i želja da se pobjeđuje“ – odgovorila<br />
je po okončanju karijere<br />
šta bi mogla da poruči mladim<br />
ljudima. „Trebalo bi da uživaju u<br />
isprobavanju novih stvari i da<br />
budu otvoreni da neprestano rade<br />
na sebi. Naravno, potrebno je i<br />
da znaju da se zabavljuju.“<br />
Sve<br />
olimpijske<br />
medalje<br />
Birgit Fišer<br />
<strong>Olimpijski</strong><br />
heroji<br />
Birgit Fišer<br />
Moskva 1980 - K1 500<br />
zlato<br />
Seul 1988 – K2 500 zlato,<br />
K4 500 zlato, K1 500 srebro<br />
Barselona 1992 – K1<br />
500 zlato, K4 500 srebro<br />
Atlanta 1996 – K4 500<br />
zlato, K2 500 srebro<br />
Sidnej 2000 – K2 500<br />
zlato, K4 500 zlato<br />
Atina2004 – K4 500 zlato,<br />
K2 500 srebro<br />
20 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong> <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
21
22 <strong>Olimpijski</strong> <strong>magazin</strong><br />
CRNOGORSKI OLIMPIJSKI KOMITET
Change language