PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

osnovne obaveze poslodavca vezane su za isplatu plate i osiguranje radniku uslova za siguran
rad, u skladu sa propisima,“ pošto „bez plate i drugih primanja nema radnog odnosa jer je
radni odnos onerozan pravni posao.“ 24
Zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea izmeu
ostalih subjekata vrše i privredna društva, druga pravna lica kao i fizika lica koja na temelju
odgovarajueg pravnog osnova angažiraju rad drugih fizikih lica. U ovim situacijama
angažiraju se zaposlenici ovih subjekata u akcije zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih
dobara, kada obavljaju i poslove za koje nisu zasnovali radni odnos, a koji su im u tim
situacijama utvreni opštim autonomnim aktima poslodavca u skladu sa posebnim zakonom,
podzakonskim i drugim opštim propisima. Stoga se osnovano postavlja pitanje kakav je
pravni status tih zaposlnika u tim subjektima i kakva su njihova prava i obaveze u tim
situacijama?
U odgovoru na ovo pitanje treba poi od injenice da zaposlenici privrednih društava,
drugih pravnih lica i fizikih lica koja na temelju odgovarajueg pravnog osnova angažiraju
rad drugih fizikih lica mogu biti angažirani na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara
od strane samog poslodavca u skladu sa planom za svoje djelovanje u zaštiti i spašavanju
kojeg donosi poslodavac u kom sluaju oni samo izvršavaju svoje dodatne radne obaveze
utvrene autonomnim opštim aktima poslodavca u skladu sa posebnim zakonom,
podzakonskim i drugim opštim propisima i planom zaštite i spašavanja, ime se ne zadire u
njihov radno pravni status i prava i obaveze, uz napomenu da u tim situacijama mogu imati
samo dodatna prava i obaveze u skladu sa internim aktima poslodavca, dok je potpuno
drugaija situacija ako su zaposlenici privrednih društava, drugih pravnih lica i fizikih lica
koja na temelju odgovarajueg pravnog osnova angažiraju rad drugih fizikih lica
mobilizirani od strane civilne zaštite kao ovlaštenog organa državne vlasti u provoenju mjera
i aktivnosti na zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara.
U ovim situacijama dolazi do kvalitativnih promjena u radno pravnom statusu
zaposlenih i njihovim pravima i obavezama koja proizilaze iz radnog odnosa, 25 s obzirom da
te vanredne situacije kada je proglašeno stanje prirodne ili druge nesree, odnosno katastrofe,
dovode do privremene suspenzije pravnih propisa kako heteronomnog, tako i autonomnog
karaktera kojima se ureuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenika u radnom odnosu.
Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesrea obaveza je svih lica koja su u radnom odnosu kod bilo kojeg poslodavca koji su „od
strane nadležnog štaba civilne zaštite ili uprave civilne zaštite ili službe civilne zaštite pozvani
radi ueša u zaštiti i spašavanju odazvati se pozivu tog štaba, odnosno uprave ili službe, na
mjesto i vrijeme odreeno u pozivu.“ U skladu sa tim „lica u radnom odnosu koja budu
pozvana na vršenje poslova civilne zaštite imaju pravo na novanu naknadu koju obraunava i
isplauje organ koji ih je pozvao od osnovice koju ini njegova prosjena plata ostvarena u
prethodnom mjesecu prije mjeseca u kojem je vršio poslove civilne zaštite, srazmjerno
vremenu angažiranja u civilnoj zaštiti,“ 26 iz ega nedvojbeno proizilazi da je u ovim
situacijama temeljno pravo zaposlenika, pravo na platu potpuno zakonski zaštieno i zbog
injenice da se „vrijeme provedeno na vršenju poslova civilne zaštite rauna u radni staž i
24 Dedi S. Gradaševi-Sijeri J. (2005), isto, str. 168. I 169.
25 Nedostatak radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini ogleda se u injenici da Zakoni o radu entiteta i
Zakon o radu Brko Distrikta BiH ne sadrže odredbe o pravima i obavezama zaposlenih u situacijama kada ih je
nužno mobilizirati u akcije zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
Naime, u zakonima o radu u Bosni i Hercegovini utvreno je pravo odsustva sa rada kako uz naknadu plate, tako
i odsustvo bez naknade plate, a da se pri tome nigdje ne spominju prava i obaveze zaposlenih u tzv. vanrednim
situacijama. Smatram da bi bilo neophodno bar naelno ovo pitanje urediti zakonima o radu kao temeljnim
zakonima kojima se ureuju prava i obaveze zaposelnih kod bilo kojeg poslodavca, bez obzira što se posebnim
zakonom, podzakonskim i drugim opštim aktima ova prava i obaveze posredno ureuju.
26 lan 18. stav 1. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea.