PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Koliko e biti uspješno preventivno djelovanje na suzbijanju i smanjivanju posljedica
katastrofa, a koliko samo saniranje tih posljedica zavisi prije svega od ekonomske i druge
moi svake države.
Ali, bez obzira na tu nepobitnu injenicu, uspješnost preventivnog djelovanja kao i
saniranja posljedica katastrofa zahtijeva preduzimanje niza pravnih i faktikih radnji
cjelokupnog društva, a prije svih organa državne vlasti, odnosno same države kao
najorganiziranijeg dijela društva od najnižeg do najvišeg nivoa.
Iako je najvei broj prirodnih i drugih nesrea nemogue predvidjeti kako u pogledu
samog nastanka, tako i u pogledu obima njihovih posljedica i vremena prestanka, veliki broj
tih nesrea nastaje djelovanjem, odnosno nedjelovanjem ljudskog faktora.
Upravo iz tih, ali i drugih razloga, obaveza je države da pravno uredi nain postupanja
svih pravnih subjekata u preduzimanju mjera i aktivnosti na suzbijanju prirodnih i drugih
nesrea uz puno angažiranje svih organa vlasti od najnižeg do najvišeg nivoa i uz puno
angažiranje materijalnih i svih drugih potencijala kojima raspolaže odreena društveno
politika zajednica.
Obaveze državnih organa vlasti i drugih pravnih subjekata u prevenciji i saniranju
posljedica prirodnih i drugih nesrea
Temeljna karakteristika prirodnih i drugih nesrea je njihova eksteritorijalnost jer
prirodne i druge nesree ne poznaju državne granice. Ali, bez obzira na tu konstataciju,
preventivno djelovanje na suzbijanju nastanka katastrofa izazvanih tim nesreama i saniranje
njihovih posljedica prvenstveno je pitanje pravne regulative svake države donošenjem
zakonskih, podzakonskih i drugih opštih akata, ali i autonomnih akata drugih pravnih
subjekata kojima se ureuje organizacija, nadležnost i postupak djelovanja u tim situacijama.
Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara uslijed prirodnih i drugih nesrea u
Bosni i Hercegovini ustrojena je u skladu sa njenim unutrašnjim državnim ureenjem. Iz toga
proizilazi da u Bosni i Hercegovini postoje etiri nivoa pravne regulative na suzbijanju
prirodnih i drugih nesrea u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara uslijed nastanka tih
nesrea.
U skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih i drugih nesrea u Bosni i Hercegovini institucije vlasti Bosne i Hercegovine
zadužene su za meunarodnu saradnju u traženju i pružanju meunarodne pomoi, a unutar
Bosne i Hercegovine putem Ministarstva sigurnosti za „koordinaciju poslova i zadataka
zaštite i spašavanja i razmjenu podataka, informacija i izvještaja o preduzetim mjerama zaštite
i spašavanja meu nosiocima poslova i zadataka zaštite i spašavanja izmeu organa i službi
civilne zaštite entiteta i Brko Distrikta BiH,“ 10 pošto se „sistem zaštite i spašavanja ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea u entitetima i Brko Distriktu BiH ureuje
entitetskim zakonima i zakonom Brko Distrikta BiH“ 11 uz punu primjenu naela
supsidijarnosti. Primjena naela supsidijarnosti znai da je zaštita i spašavanje ljudi i
materijalnih dobara u Bosni i Hercegovini ureena tako da se „donošenje odluka i njihovo
provoenje vrši na najnižem moguem nivou uz koordinaciju na najvišem potrebnom nivou“,
pri emu „lokalni nosioci odgovora na nesreu 12 treba da budu osnova za odgovor bilo kojeg
obima.“ 13
10 lan 12. taka 1. Okvirnog zakona
11 lan 1. taka 2. Okvirnog zakona
12 Odgovor je pružanje pomoi ili intervencija u toku ili neposredno nakon prirodne ili druge nesree radi
zadovoljavanja potrebe za ouvanjem života i osnovnih potreba pogoenog stanovništva. lan 2. taka 8.
Okvirnog zakona
13 lan 2. taka 11. Okvirnog zakona