PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Subjektivne nomotehnike pretpostavke su: pravna svijest; znanje (ope, posebno,
specijalistiko) i pripremanje gradiva (grae, materijala).
Pravna svijest mora postojati u svim fazama donošenja propisa (od pripreme do
primjene). Od svih u tom postupku zahtjeva se zavidan stupanj pravne svijesti, kao
svojevrstan izraz društvene stvarnosti. Sudionici su dio društvene stvarnosti u kojoj se propis
o odnosima u sustavu civilne zaštite stvara. Veze meu njima su nezaobilazne, a uzronoposljedini
odnosi evidentni (prisutni). Promjene su evidentne u svim odnosima pa je bitno
razvijati i pravilno tumaiti svijest ljudi o pravu. Oni stvaraju „novo pravo“, što zahtjeva
poznavanje sadržaja pozitivnog prava i kritiki odnos prema njemu: izraen odnos prema
ustavnim normama o temeljima ureenja države; temeljnim slobodama i pravima; o
vlasnikim odnosima; pravnom prometu; sigurnosti u unutarnjim i meunarodnim odnosima i
drugom.
Pravna svijest je svijest o pravnom poretku. Norme ovih propisa izravno i neizravno
utjeu na odnose brojnih subjekata i na stvaranje novih normi i odnosa. Svaka norma ima
svoju posebnu vrijednost (primjenjivost, realnost, poticajnost) i ostvarivanje cilja.
„Civilna zaštita je od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i za sigurnost Republike
Hrvatske“.
Rije je o: izvanrednim dogaajima, katastrofama, mobilizaciji, prevenciji, pripravnosti,
spašavanju i zbrinjavanju, te drugim radnjama u ovim odnosima.
Zbog toga je potrebno znanje steeno školovanjem i iskustvom. To su opa i posebna
znanja i vještine; opa znanja, znanja nomotehnike; politikog i pravnog sustava;
materijalnog prava u svim pravnim granama i dr.
Posebna subjektivna nomotehnika pretpostavka odnosi se na pripremu gradiva (grae,
materijala) i timski rad. Tu ne smije biti improvizacije i prakticizma. Treba koristiti
univerzalna i regionalna vrela, pravnu steevinu EU, sudsku i upravnu praksu, pravnu teoriju
i bogatu praksu o tome.
Na tome treba da rade timovi koji e pripremiti donošenje propisa u sustavu civilne
zaštite: prava i obveze brojnih subjekata; obrazovanje za te potrebe; financiranje; nadzor i
druga pitanja znaajna za sustav civilne zaštite. Moraju se ugraditi u propis: sustav
organiziranja sudionika, operativnih snaga i graana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi
i materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesreama i katastrofama. U pripremi se
mora znati što je: aktivnost, asanacija, evakuacija, izvanredni dogaaj, katastrofa,
meunarodna aktivnost, mobilizacija, operativne snage, prevencija, pripravnost, pravna
pomo, rizik, sklanjanje, spašavanje, uzbunjivanje i obavješivanje, zaštita i spašavanje,
zbrinjavanje kao i brojni drugi pojmovi, kategorije i odnosi.
7. Zakljuak
Prirodne nepogode ubijaju ljude ili ih na drugi nain pogaaju. Uništavaju dobra,
ostavljaju esto nenadoknadive posljedice. Svaki pojedinac, svaka pravna osoba i svaki drugi
subjekt u organiziranoj državi sudionici su u sustavu civilne zaštite. Velike nesree i
katastrofe ne biraju teritorij i granice. Sustav mora biti uspostavljen tako da funkcionira i u
granicama države i u meunarodnim odnosima.
U prošlosti postoje propisi koje možemo smatrati prapoecima normiranja stanja
katastrofa i otklanjanja njihovih uinaka. Tako i na hrvatskim prostorima u sastavu