PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

integrira na razliitim razinama „jedinstvenog sustava“ (ustroj, zapovijedanje i drugo). To je
proces i odnos koji se stalno mora prilagoavati promjenama opasnosti i novim rizicima uz
dosljedno provoenje preventivnih mjera, ali i jaanje spremnosti operativnih snaga civilne
zaštite „za djelovanje u velikim nesreama i katastrofama sukladno procjenama rizika“. 30
Funkcioniranje u tom režimu pada na teret „svake operativne snage civilne zaštite“,
koja provodi sve propisane obveze („razvoja, osposobljavanja i koristi vlastite operativne
kapacitete“) i njihovo usklaivanje s „drugim sudionicima u cjelovitom sustavu“.
Svaki subjekt ima svoju nadležnost (ovlasti), ali funkcionira integrirano „u svim
djelatnostima, snagama i tijelima“, cjelovito i planski. Naela djelovanja su supsidijarnost,
solidarnost i kontinuitet, ureena nadležnost i decentraliziranost. To zahtjeva i posebnu
osposobljenost za civilnu zaštitu.
Nezaobilazna „stavka“ u ovim odnosima je pitanje financiranja. To su sredstva
državnog prorauna, prorauna lokalnih i podrunih (regionalnih) samouprava za financiranje
razvoja civilne zaštite, vlastita sredstva pravnih osoba („koje po nalogu nadležnih
tijela…sudjeluju u provoenju mjera i aktivnosti spašavanja u velikim nesreama i
katastrofama…“) koja se mogu refundirati; sredstva udruga (Hrvatske vatrogasne zajednice,
Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatski crveni križ i dr.); sredstva pravnih osoba iz
javnog sektora (Zavod za hitnu medicinu, drugi zavodi i agencije, visokoškolske ustanove i
drugi „pozvani sudionici sustava civilne zaštite u velikim nesreama i katastrofama…“ tu su,
dijelom i troškovi oružanih snaga Republike Hrvatske i policije. Postoji mogunost osnivanja
izvanproraunskog fonda „za plaanje troškova djelovanja operativnih snaga civilne
zaštite…“. Tu su i sredstva graana, koji se, u pravilu nadoknauju u posebnom postupku.
5. Objektivne nomotehnike pretpostavke za reguliranje sustava civilne zaštite
„Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika operativnih snaga i graana za
ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim
nesreama i katastrofama“. 31
Objektivne pretpostavke za znanstveno ureenje ovih odnosa su: nadležnost, postupak,
prostorno i vremensko važenje i sadržaj propisa.
Za ureivanje sustava civilne zaštite nadležni su:
1. Hrvatski Sabor
2. Vlada Republike Hrvatske
3. Ministri u pojedinim (ali i svim) ministarstvima
4. Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite
5. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Sadržaj propisa navedenih subjekata „obuhvaa mjere i aktivnosti (preventivne,
planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se ureuju prava i obveze
sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i nain povezivanja i
institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika, koji se meusobno nadopunjuju u
jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja graana,
materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriji Republike Hrvatske od posljedica
30
Isto, str.3.
31
5.Isto, predloženi lanak 1. st. 2.