PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
s leševima i spreavanju zaraznih bolesti u školama (Naredba Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 7. 3. 1889.) itd. 16 U širem smislu ovdje treba ubrojati i veterinarsku službu koja je ureena Zakonom o „uredjenju veterinarstva“ od 27. 8. 1888. i popratnim propisima, a propisuje postupanje u sluajevima „marvinskih pošasti“. §. 143. predvia posebne veterinarske službe u pograninim prostorima, npr. prema Srbiji. 17 „Naputak o djelokrugu redarstvenih oblasti“ banske vlade od 4. 4. 1851. odreuje nadležnosti redarstva navodei da je zadatak mjesnog redarstva u opini „osobito pako podupirati obinu, kada se dogode vee nesree, kao što su požari, poplave itd. te ako je mogue ve unapred sporazumiti se o mjerah, koje valja poprimiti u takovih sluajevih (§. 31.)“. 18 Djelatnost vatrogastva u otklanjanju požara kao moguih katastrofa nije bilo toliko normirano kao zdravstvena djelatnost. Jedinstvenih opih propisa o „vatrobranom redarstvu“ nije bilo. Postojali su posebni propisi, npr. o sigurnosti „obrtnih proizvodišta“ u Obrtnom zakonu, o eksplozivnim stvarima i parnim kotlovima, o šumskim požarima u Zakonu o šumama, kao i ponešto u Kaznenom zakonu. Spomenimo Bansku naredbu „glede zaprieenja požara“ br. 5678 od 12. 6. 1852. Vatrogasno redarstvo ulazi u djelokrug opinskih (Zakon o ureenju opina od 1870., §. 26., to. 7), odnosno gradskih poslova (Zakon o ustroju gradskih obina od 21. 6. 1895., § 72.). Banska naredba „glede naina oglašavanja vatre“ od 27. 4. 1852. odredila je napušta pucanje iz topova i primjenjuje zvonjenje, „izloženje barjaka i fenjera“. 19 Propise o zaštiti od požara sadrži i Naredba namjesnikog vijea „o oprezih, kojih se valja držati pri razašiljanju, voženju, namalinom prodavanju, zatim pri spravljanju i priredjivanju ulja rudnih i kopatnih“ od 12. 12. 1865. za koju možemo rei da dijelom pokriva zaštitu od zagaenja razliitih razmjera, a ne samo požara. Tako npr. §. 6. propisuje: „Pomorski brodovi, kojim tovar sastoji sasvim ili bar veinom iz rudnih ulja, imadu se usidriti na odprtom pristaništu, i mogu unii u luku onda stopram, pošto se rieše toga tovara…“. 20 Propisi o vatrogastvu sadržani su i u Naredbi zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 11. 7. 1887. „glede ustrajanja vatrogasnih društava“. Ona navodi da požari godišnje uništavaju prosjeno 800.000 pa ak do 1.000.000 forinta, a to je bilo nešto više od treine godišnjeg prorauna za Hrvatsku i Slavoniju od 1868. do 1873. koji je tada iznosio 2.200.000 forinti godišnje. „To jasno ui, da je silna potreba ustrojavati društva, kojim je svrha nastojati oko toga, da se i u nas težkom mukom i znojem steeni imetak narodu sauva od požara, a to su vatrogasna društva, kojim je dužnost u obini udržavati uvježbane gasilake ete… a imajui svrhom širiti vatrogastvo i njegovu jednolinost u našoj domovini… da se koristonosna svrha vatrogastva u nas premalo uvažava“, zato upozoravaju 16 Isto, str. 844-879. 17 Isto, str. 214 i dalje. 18 Isto, str. 297-300. 19 Prirunik, knj. trea, str. 473. 20 Isto, str. 478-482.
županije da nastoje da se „u svakom veem i iole imunijem mjestu odnosno obini ustroji vatrogasno društvo.“ 21 Naredbom Predsjedništva Zemaljske vlade od 5. 9. 1897. Središnji odbor hrvatskoslavonske vatrogasne zajednice „priznat je strukovnim organom vlade u poslovih vatrogastva“ ime je došlo do podizanja organizacijske razine vatrogastva. 22 Naredbom bana od 4. 12. 1891. o „redovitom sabiranju podataka za štatistiku požara“ uvedena je obveza prikupljanja podataka o požarima u kojoj se spominje i kategorija „veih požara“ odreujui da su to požari u veih tvornicama „industrijalnih podhvatih, o znatnijih šumskih požarih, o požarih, uslijed kojih je izgorjelo 10 ili više sgrada… kod kojih je šteta… premašila iznos od 50.000 forinti… i o svih požarih, kojim je… žrtvom pao koj ljudski život“. Od tada se uvodi voenje podataka u „knjizi požara“. 23 Naredbom zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 12. 1. 1901. Odreen je „oblastni nadzor nad vatrogasnim spravama“ koji e županija morati bar jednom godišnje putem vještaka nadzirati vatrogasne sprave. 24 3. Današnje stanje - openito Prirodne nepogode su uzrok brojnih rizika koji pogaaju ljude, materijalna dobra i okoliš i druga dobra (kulturna i dr.). Prirodne nepogode ubijaju i na druge naine pogaaju ljude širom svijeta. Ugrožavaju živote ljudi. Prouzrokuju sve vrste šteta (fizike, biološke, socijalne i druge). Ne poštuju zemljopisne, politike i povijesne granice. To objašnjavaju razliiti pristupi (uenja, aspekti i dr.) a u sadržaju ovoga rada to se ini s aspekta nomotehnike, kao znanosti o jezinom, logikom i politikom izražavanju u stvaranju pravnih propisa. Dobro i adekvatno stvoren propis omoguava njegovu primjenu i nadzor primjene toga propisa. To zahtjeva ispunjenje brojnih objektivnih i subjektivnih nomotehnikih pretpostavki. Radi se o multidisciplinarnom i interdisciplinarnom podruju i odnosima u kojima se javljaju brojni subjekti sa razliitim svojstvima i funkcijama, ali i interesima. 25 U zemljotresima, vulkanskim erupcijama, klizanjima tla, tornadu, poplavama, požarima otvorenog prostora, toplotnim udarima, sušama i drugim prirodnim nepogodama stradanja su esto nenadoknadiva a štete neizmjerne. Tome se „pridružuju“ tehniko-tehnološke velike nesree i katastrofe. Ugroženi su vitalni nacionalni interesi svake države. Zbog toga država svi oblici državne vlasti: zakonodavna, upravna (izvršna i sudska), sve jedinice lokalne regionalne (podrune) samouprave, sve pravne i fizike osobe, sve njihove udruge (vladine i nevladine) u razliitim oblicima i sadržajima ine subjekte u zaštiti i spašavanju. 26 21 Isto, str. 482-483. 22 Isto, str. 484. Okružnicom Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 18. 9. 1896. preporuena je pretplata na „Vatrogasni viestnik“ koji je prethodno izlazio pod nazivom „Vatrogasac“. 23 Isto, str. 486-488. 24 Navedeno mjesto. 25 Uur, Marinko, Nomotehnika, Veleuilište u Rijeci, 2007. 26 Hrvatski sabor, klasa: 022-03/15-01/22., ur.broj: 65-15-02, Zagreb, 11.veljae 2015. god., P.Z.E. br. 796., Prijedlog Zakona o sustavu civilne zaštite (dalje: Prijedlog Zakona).
- Page 475 and 476: Analiza zakonodavstva, a i reagovan
- Page 477 and 478: 1. državni nivo (Ministarstvo sigu
- Page 479 and 480: 11.vodi propisane evidencije i vrš
- Page 481 and 482: Tabela br. 2 Klizišta u TK-a RB OP
- Page 483 and 484: LITERATURA 1. Analiza „Poplave u
- Page 485 and 486: Uvod Voda je oduvek bila jedan od v
- Page 487 and 488: 1.3. Prognoza poplava Modeli za pro
- Page 489 and 490: 2.1. Trenutno stanje zaštite od po
- Page 491 and 492: Operativne mere zaštite od poplava
- Page 493 and 494: 2.5. Investicioni radovi i mere Int
- Page 495 and 496: padavina, a ovakvi meteorološki us
- Page 497 and 498: Mr Goran ori , doktorant na Univerz
- Page 499 and 500: dok se €640 (43% ukupne štete) o
- Page 501 and 502: lokalne samouprave, drugih izvora u
- Page 503 and 504: uskraena 773 miliona dinara predvie
- Page 505 and 506: na nepogode. Nacionalni program e o
- Page 507 and 508: investiranju odbrane od poplava: od
- Page 509 and 510: Mirnesa Rovanin* Dragan Janji** PO
- Page 511 and 512: Slika 1 - poplave u Doboju 2. POPLA
- Page 513 and 514: došlo je i do ugrožavanja stamben
- Page 515 and 516: Slika 3 - odnešeni most u Krepšiu
- Page 517 and 518: 1) išenje i proširenje korita rij
- Page 519 and 520: Slika 6 - Osiguravanje kosina naspi
- Page 521 and 522: LITERATURA Knjige: [1] Marinkovi, M
- Page 523 and 524: 1. Uvod i propisi na hrvatskim pros
- Page 525: „pošastni odbor“ i zemaljsku v
- Page 529 and 530: integrira na razliitim razinama „
- Page 531 and 532: Subjektivne nomotehnike pretpostavk
- Page 533 and 534: mr.sci. Vladica Babi vladica_babic@
- Page 535 and 536: RMZO pored uspostvaljanja sustrava
- Page 537: RMZO, kako bi mogli pravovremeno re
s leševima i spreavanju zaraznih bolesti u školama (Naredba Zemaljske vlade, Odjela za<br />
unutarnje poslove od 7. 3. 1889.) itd. 16<br />
U širem smislu ovdje treba ubrojati i veterinarsku službu koja je ureena Zakonom o<br />
„uredjenju veterinarstva“ od 27. 8. 1888. i popratnim propisima, a propisuje postupanje u<br />
sluajevima „marvinskih pošasti“. §. 143. predvia posebne veterinarske službe u<br />
pograninim prostorima, npr. prema Srbiji. 17<br />
„Naputak o djelokrugu redarstvenih oblasti“ banske vlade od 4. 4. 1851. odreuje<br />
nadležnosti redarstva navodei da je zadatak mjesnog redarstva u opini „osobito pako<br />
podupirati obinu, kada se dogode vee nesree, kao što su požari, poplave itd. te ako je<br />
mogue ve unapred sporazumiti se o mjerah, koje valja poprimiti u takovih sluajevih (§.<br />
31.)“. 18<br />
Djelatnost vatrogastva u otklanjanju požara kao moguih katastrofa nije bilo toliko<br />
normirano kao zdravstvena djelatnost. Jedinstvenih opih propisa o „vatrobranom redarstvu“<br />
nije bilo. Postojali su posebni propisi, npr. o sigurnosti „obrtnih proizvodišta“ u Obrtnom<br />
zakonu, o eksplozivnim stvarima i parnim kotlovima, o šumskim požarima u Zakonu o<br />
šumama, kao i ponešto u Kaznenom zakonu.<br />
Spomenimo Bansku naredbu „glede zaprieenja požara“ br. 5678 od 12. 6. 1852.<br />
Vatrogasno redarstvo ulazi u djelokrug opinskih (Zakon o ureenju opina od 1870., §. 26.,<br />
to. 7), odnosno gradskih poslova (Zakon o ustroju gradskih obina od 21. 6. 1895., § 72.).<br />
Banska naredba „glede naina oglašavanja vatre“ od 27. 4. 1852. odredila je napušta<br />
pucanje iz topova i primjenjuje zvonjenje, „izloženje barjaka i fenjera“. 19<br />
Propise o zaštiti od požara sadrži i Naredba namjesnikog vijea „o oprezih, kojih se<br />
valja držati pri razašiljanju, voženju, namalinom prodavanju, zatim pri spravljanju i<br />
priredjivanju ulja rudnih i kopatnih“ od 12. 12. 1865. za koju možemo rei da dijelom<br />
pokriva zaštitu od zagaenja razliitih razmjera, a ne samo požara. Tako npr. §. 6. propisuje:<br />
„Pomorski brodovi, kojim tovar sastoji sasvim ili bar veinom iz rudnih ulja, imadu se<br />
usidriti na odprtom pristaništu, i mogu unii u luku onda stopram, pošto se rieše toga<br />
tovara…“. 20<br />
Propisi o vatrogastvu sadržani su i u Naredbi zemaljske vlade, Odjela za unutarnje<br />
poslove od 11. 7. 1887. „glede ustrajanja vatrogasnih društava“. Ona navodi da požari<br />
godišnje uništavaju prosjeno 800.000 pa ak do 1.000.000 forinta, a to je bilo nešto više od<br />
treine godišnjeg prorauna za Hrvatsku i Slavoniju od 1868. do 1873. koji je tada iznosio<br />
2.200.000 forinti godišnje. „To jasno ui, da je silna potreba ustrojavati društva, kojim je<br />
svrha nastojati oko toga, da se i u nas težkom mukom i znojem steeni imetak narodu sauva<br />
od požara, a to su vatrogasna društva, kojim je dužnost u obini udržavati uvježbane<br />
gasilake ete… a imajui svrhom širiti vatrogastvo i njegovu jednolinost u našoj<br />
domovini… da se koristonosna svrha vatrogastva u nas premalo uvažava“, zato upozoravaju<br />
16<br />
Isto, str. 844-879.<br />
17<br />
Isto, str. 214 i dalje.<br />
18<br />
Isto, str. 297-300.<br />
19<br />
Prirunik, knj. trea, str. 473.<br />
20<br />
Isto, str. 478-482.
Change language