PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

prostor Vojne krajine u Karlovcu, a druga u Osijeku za prostor Slavonije, potom 1756. u
Zagrebu za Varaždinski generalat i hrvatske županije. Marija Terezija 1770. donosi ope
propise o zdravstvu – Generale Normativum Sanitatis. 4
2. Propisi na hrvatskim prostorima u 19. stoljeu
U 19. st. poveava se broj propisa za koje s današnjeg stajališta možemo rei da
reguliraju krizne, katastrofine situacije, ali kako je ovaj rad ogranien veliinom izložiti e
se i u ovom dijelu odreeni propisi koji se uglavnom tiu zdravstva i rada u sluajevima
pojave zaraznih bolesti i moguih epidemija kao i vatrogastva.
Nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. u nadležnosti Zemaljske vlade za
Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju postoje tri odjela: za bogoštovlje i nastavu, pravosue i
unutarnje poslove (a od 1910. i etvrti za narodnog gospodarstvo). U sastavu Odjela za
unutarnje poslove djeluju Odsjek za redarstvene te vojnike i oružnike poslove i Odsjek za
poslove zdravstvene. 5 Odsjek za poslove zdravstvene nadležan je i za „bolesti pošastne i
ostale“. Hrvatski prostor podijeljen je na županije, a one na kotare. Zakon o „ustroju
županija i uredjenju uprave u županijah i kotarih“ od 5. 2. 1886. u §. 46. Predvia da u
djelokrug kotara ulazi „briga, da se predusretne povredam osobe i imetka, da se stane na put
širenju ošteenja navlastito kod požara, poplava i slinih obenitih nevolja, da se
stradajuim svaka mogua pomo prui, obseg i povod ošteenja izvidi, nastale štetne
posljedice odstrane i prekršitelji zakona zasluženoj kazni predadu.“ 6
Zakon „o uredjenju zdravstvene službe“ od 24. 1. 1894. propisivao je da vrhovni
nadzor obavlja Zemaljska vlada, Odjel za unutarnje poslove, a pri vladi postoje zdravstveni
odsjek i zdravstveno vijee, dok u županijama djeluje županijski „fizik“ (lijenik) i
zdravstveni odbor, u kotaru kotarski lijenici, u gradskoj opini gradski fizik i zdravstveni
odbor, dok u opinama to rade opinski lijenik, zdravstveni odbor i primalje. Pri zemaljskoj
vladi postoji pralijenik. Zdravstveno vijee je savjetodavni organ zdravstvenog odsjeka te
predlaže promjene (§. 8.). Njegovi redoviti lanovi su 7 lijenika, a uz njih i neodreen broj
„vanrednih“ lanova koji se pozivaju „od sluaja do sluaja“, meu njima e biti jedan
veterinar, ljekarnik, mjernik, pravnik i „lubar“. lanove vijea imenuje ban na 5 godina, a
zvanje je u pravilu „zaastno“, bez naknade (§. 9.). U županiji kao savjetodavni postoji
županijski zdravstveni odbor koji se u sluaju „pošasti pretvara u pošastni odbor“ koji je
ovlašten donositi „potrebne obranbene odredbe“ (§. 18.). U gradoVima djeluje gradski
zdravstveni odbor „koji e najpae u vrieme pošasti izvršivati funkcije pošastnog odbora.“
(§. 32. i 33.). Zakon predvia osnivanje privremenih epidemijskih bolnica (§. 51.).
Naredbom zemaljske vlade izdan je „Provedbeni naputak glede djelokruga i službenih
odnošaja kraljevskih zemaljskih, gradskih i opinskih lienika“ od 24. 1. 1894. predvia da
„prigodom pojave zaraznih bolesti“ županijski fizik „uiniti sve odredbe, koje vode im
skorijemu ogranienju… da se uredi i privremena bolnica“, te izvješuje županijski
4
Isto, str. 357-360.
5
Prirunik za politiku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, ur. Milan Smrekar, knj. Prva, Zagreb
1899., str. 58-59.
6
Isto, str. 139.