PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
za rukovanje. Napredak biotehnologije otvara niz mogunosti. Posebno znaajnu ulogu ima genetska struktura koja se može mijenjati, preinaiti i promjeniti, ali i stvarati nove vrste biološkog oružja, smrtonosnijeg od bilo koje druge vrste oružja. Nije iskljueno da se u budunosti razvije vrhunsko biološko oružje kojem nee biti mogue ”ui u trag”. I upravo zbog toga, strah od širenja ove vrste oružja je veliki, jer e njegovo otkrivanje biti otežano, a dejstva koja e ovo oružje ispoljavati i posljedice njegove upotrebe bie dalekosežne, i pratie više generacija. Genetiko inženjerstvo unaprijedilo je i razvilo nove tipove bioloških agenasa izmjenom patogenog mikroorganizma, proizvodnjom novih agenasa koji omoguavaju kombinaciju ”poželjnih obilježja”. Moderne tehnologije omoguile su razvoj novog genetikog oružja, a njegov napredak uslovljen je razvojem molekularne medicine. Biološko oružje, za razliku od drugih vrsta oružja koristi se prikriveno, tako da napadnuti esto nije svjestan da je pod djelovanjem biološkog oružja, da je nad njim upotrebljeno biološko oružje, a naknadno je, vrlo teško utvrditi odgovornost. Biološko oružje smatra se strategijskim oružjem široke primjene protiv cjelokupnog stanovništva. Znaaj njegovog otkrivanja je neophodnost zbog dalje zaštite i pravovremenog reagovanja. Postavlja se pitanje, kako zaštiti životnu sredinu, kojim mjerama i radnjama uticati da se njeno ugrožavanja sprijei, odnosno, ako je do ugrožavanja došlo, koje mjere i radnje preduzeti? Ugrožavanje životne sredine štiti se normama gradjanskog i krivinog prava. Krivino pravo je krajnje sredstvo zajednice (ultima ratio societatis) i obuhvata dva modaliteta djelovanja – preventivni i represivni. Zaštita životne sredine, danas i u budunosti nije samo jedan od izazova za opstanak ovjeanstva, civilizacije uopšte, ve je to etiko pitanje par excellence, za zajednicu i pojedinca. ovjek svojim aktivnostima utie na usmjeravanje, unapredjenje uslova života i rada, i istovremeno svojim radom narušava i ugrožava životnu sredinu. Ugrožavajui životnu sredinu ovjek ugrožava sopstveni integritet. Razvoj biotehnologije, koliko god imao prednosti ima i nedostataka, posebno zbog okolnosti da se ona može iskoristiti u negativnom smislu i kontekstu. Zaštita životne sredine podrazumjeva preduzimanje odredjenih mjera koje su dovele do narušavanja ekološke ravnoteže, radi otklanjanja posljedica djelovanja ovjeka na prirodu. Nije sporno da ovjek industrijalizacijom mijenja uslove života u životnoj sredini, kao i da izmjenjena životna sredina, retroaktivno utie na ovjeka. Životna sredina, odnosno priroda uopšte je temelj i vrijednost društva. Koliko uspjevamo da sauvamo zdravu životnu sredinu, toliko uvamo ovjeanstvo.
Kasmir Saliu MSc Maja Timovska, PhD Shaban Saliu, PhD Government of the Republic of Macedonia Protection and Rescue Directorate PREPARING COMMUNITIES FOR DEALING WITH DISASTERS Abstract No claims for wider elaboration, the paper will look only at its conceptual determination and the existing legislation of the Republic of Macedonia for their equally theoretical understanding and practical rationing. Disaster risk reduction is most effective when it is undertaken in close cooperation and coordination with the government and other organisations. The growing debate about the meaning and even primacy prevention is characteristic primarily for developed countries. The aim of this work in accordance with the aforementioned problem of research on the basis of its content is to consider the importance of prevention as an important link in the process of disaster management. In this paper we make a modest attempt to animate the wider scientific community to develop this important issue in the country. It is possible to eliminate the occurrences of natural disasters, however, it is possible to reduce the risk and consequences. One of the most important steps is to use prevention as a permanent and binding activity. Each national society has been assigned crucial roles and responsibilities under their respective Government’s policies, legislation, strategies and plans, which this material will help us to undertake them more efficiently and effectively. This paper on community-based disaster risk reduction will benefit not just to those in the national societies. The community based approaches to disaster risk reduction recognizes the fact that in the immediate aftermath of a disaster, the first response always comes from the community itself. It also recognizes the fact that in many cases, top down approaches may fail to address the specific local needs of vulnerable communities, ignore the potential of local resources and capacities and may in some cases even increase people’s vulnerability. Community-Based Disaster Risk Reduction seeks ways to help communities effectively use local resources and capacities to better prepare for disasters, and to adopt measures to reduce their vulnerability.
- Page 2 and 3: EVROPSKI UNIVERZITET BRKO DISTRIKT
- Page 4 and 5: SADRŽAJ 1. ULOGA MEUNARODNIH INSTI
- Page 6 and 7: Prof. dr Mirko Kuli 1 Doc. dr Nedel
- Page 8 and 9: privredi koja je zahvaena katastrof
- Page 10 and 11: (SF6). Smanjenje emisije bilo kog o
- Page 12 and 13: Disaster Response Coordination Cent
- Page 14 and 15: nastaju pri prelasku državnih gran
- Page 16 and 17: zdravlje ljudi, opstanak mnogih pri
- Page 18 and 19: Danilovi Neo, Gordi Miodrag, Savrem
- Page 20 and 21: , 26 1986, , . .
- Page 22 and 23: « », «» , . [9]
- Page 24 and 25: , ; , . 2011,
- Page 26 and 27: Prof. DDr Alexios Panagopoulos (Gre
- Page 28 and 29: . . .
- Page 30 and 31: - Monitoring and Information Center
- Page 32 and 33: , , / . .
- Page 34 and 35: . , , .
- Page 36 and 37: 15. Harrington S.E, and Niehaus G.
- Page 38 and 39: a b c d Figure 1. NTUA has got the
- Page 40 and 41: a b Figure 5. Monitoring small vess
- Page 42 and 43: The method is usable in several oth
- Page 44 and 45: consider only weapon used in war, n
- Page 46 and 47: za masovno uništenje ljudi, život
- Page 48 and 49: transporta; kapacitet da budu efika
- Page 50 and 51: Upotreba biološkog oružja u odnos
- Page 54 and 55: - - - shaban.saliu@d
- Page 56 and 57: , . , , , e
- Page 58 and 59: , e . : ;
- Page 60 and 61: . e - , .. .
- Page 62 and 63: The protection and rescue systems f
- Page 64 and 65: se preduzimaju radi spreavanja opas
- Page 66 and 67: 4. Elementi modela sistema zaštite
- Page 68 and 69: Tabela 1. Velike katastrofe u svetu
- Page 70 and 71: spreavanju prirodnih nepogoda, kata
- Page 72 and 73: Zoran Miloševi Fakultet politikih
- Page 74 and 75: 2010. godine poginuo je presednik P
- Page 76 and 77: STATISTIKA VEIH AVIO-KATASTROFA U C
- Page 78 and 79: 2004 28 431 2005 36 1062 2006 27 88
- Page 80 and 81: Ni najvee avionske katastrofe nisu
- Page 82 and 83: Uvod U posljednje vrijeme svjedoci
- Page 84 and 85: - pojaano dejstvo vjetra i nagla pr
- Page 86 and 87: Na slikama od 1 do 7 , prikazane su
- Page 88 and 89: Tabela 1. Preliminarne procjene št
- Page 90 and 91: Prof. dr Faruk Sinanovi UTICAJ PR
- Page 92 and 93: koordinirajuu ulogu izmeu entitetsk
- Page 94 and 95: Tehniko-tehnološke nesree podrazum
- Page 96 and 97: Ovako ustrojena i organizirana zaš
- Page 98 and 99: osnovne obaveze poslodavca vezane s
- Page 100 and 101: Poslovi zaštite i spašvanju ljudi
za rukovanje. Napredak biotehnologije otvara niz mogunosti. Posebno znaajnu ulogu ima<br />
genetska struktura koja se može mijenjati, preinaiti i promjeniti, ali i stvarati nove vrste<br />
biološkog oružja, smrtonosnijeg od bilo koje druge vrste oružja. Nije iskljueno da se u<br />
budunosti razvije vrhunsko biološko oružje kojem nee biti mogue ”ui u trag”. I upravo zbog<br />
toga, strah od širenja ove vrste oružja je veliki, jer e njegovo otkrivanje biti otežano, a dejstva<br />
koja e ovo oružje ispoljavati i posljedice njegove upotrebe bie dalekosežne, i pratie više<br />
generacija.<br />
Genetiko inženjerstvo unaprijedilo je i razvilo nove tipove bioloških agenasa izmjenom<br />
patogenog mikroorganizma, proizvodnjom novih agenasa koji omoguavaju kombinaciju<br />
”poželjnih obilježja”. Moderne tehnologije omoguile su razvoj novog genetikog oružja, a<br />
njegov napredak uslovljen je razvojem molekularne medicine.<br />
Biološko oružje, za razliku od drugih vrsta oružja koristi se prikriveno, tako da napadnuti<br />
esto nije svjestan da je pod djelovanjem biološkog oružja, da je nad njim upotrebljeno biološko<br />
oružje, a naknadno je, vrlo teško utvrditi odgovornost.<br />
Biološko oružje smatra se strategijskim oružjem široke primjene protiv cjelokupnog<br />
stanovništva. Znaaj njegovog otkrivanja je neophodnost zbog dalje zaštite i pravovremenog<br />
reagovanja.<br />
Postavlja se pitanje, kako zaštiti životnu sredinu, kojim mjerama i radnjama uticati da se<br />
njeno ugrožavanja sprijei, odnosno, ako je do ugrožavanja došlo, koje mjere i radnje preduzeti?<br />
Ugrožavanje životne sredine štiti se normama gradjanskog i krivinog prava. Krivino<br />
pravo je krajnje sredstvo zajednice (ultima ratio societatis) i obuhvata dva modaliteta djelovanja<br />
– preventivni i represivni.<br />
Zaštita životne sredine, danas i u budunosti nije samo jedan od izazova za opstanak<br />
ovjeanstva, civilizacije uopšte, ve je to etiko pitanje par excellence, za zajednicu i pojedinca.<br />
ovjek svojim aktivnostima utie na usmjeravanje, unapredjenje uslova života i rada, i<br />
istovremeno svojim radom narušava i ugrožava životnu sredinu. Ugrožavajui životnu sredinu<br />
ovjek ugrožava sopstveni integritet. Razvoj biotehnologije, koliko god imao prednosti ima i<br />
nedostataka, posebno zbog okolnosti da se ona može iskoristiti u negativnom smislu i kontekstu.<br />
Zaštita životne sredine podrazumjeva preduzimanje odredjenih mjera koje su dovele do<br />
narušavanja ekološke ravnoteže, radi otklanjanja posljedica djelovanja ovjeka na prirodu. Nije<br />
sporno da ovjek industrijalizacijom mijenja uslove života u životnoj sredini, kao i da izmjenjena<br />
životna sredina, retroaktivno utie na ovjeka. Životna sredina, odnosno priroda uopšte je temelj<br />
i vrijednost društva. Koliko uspjevamo da sauvamo zdravu životnu sredinu, toliko uvamo<br />
ovjeanstvo.
Change language