PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

1. KLIMATSKE PROMJENE
[ 1 ]Klima predstavlja prirodni resurs i ona je produkt klimatskog sistema. To je složeni dinamiki
sistem koga ine atmosfera, hidrosera, litosfera, kriosfera, biosfera i njihove meusobne interakcije.
Klima se obino definiše kao prosjeno stanje atmosfere za odreeni vremeski period i naješe za
odreenu geografsku oblast. U klimatskom sistemu postoji mnoštvo procesa, za iju realizaciju je
potrebna energija. Glavni izvor energije je Sunce, a pored Sunca, tu su još: rotacija Zemlje,
raspodjela-položaj kopna i okeana, topografija i sastav atmosfere i okeana. Promjena klime uslovljena
je direktno ili indirektno ljudskim aktivnostima, te se ove aktivnosti oznaavaju kao antropogeni
faktor.
U prošlosti se klima Zemlje esto mijenjala, a uzroci tih promjena nisu još posve razjašnjeni.
Najpoznatiji primjer globalnih klimatskih promjena su ledena doba. Posljednje ledeno doba bilo je u
razdoblju pleistocena, trajalo je hiljadama godina, a završilo je prije oko 13 000 godina. Za vrijeme
toga ledenog doba, oko 30% zemljine površine bilo je prekriveno ledom. Iz historijskih zapisa znamo
da je u antiko doba klima u Europi bila znatno hladnija nego danas.
Poznato je i globalno zahlaenje, koje je poelo sredinom 16. vijeka – tzv. Malo ledeno doba. Tako
su obale Islanda, izmeu 1650. i 1850. godine, svake godine bile nekoliko mjeseci potpuno okovane
ledom.OdkadajeMalo ledeno doba završilo, u 18. vijeku, temperatura na Zemlji neprestano raste, i
upravo taj trend porasta temperature postao je poznat kao globalno zagrijavanje.
Posljedice globalnog zagrijavanja su:
- ekstremne vremenske (ne)prilike: više štetnih emisija u atmosferi znai poveanje
prosjene temperature i upravo to je zaslužno za ekstremne vremenske situacije, kao što su
poplave, oluje, suše, te velike temperature;
- bioraznolikost: kada doe do promjene klime, izumirat e one vrste koje nee biti u stanju
prilagoditi se ili pronai drugo stanište;
- poveanja pustinja;
- poveanje nivoa mora (za jedan metar do kraja 21. vijeka).
Prema uobiajenoj podjeli velikih nesrea i katastrofa, poplave spadaju u nesree i katastrofe
izazvane uglavnom djelovanjem prirodnih pojava. Procjenjuje se da poplave ine oko 40% svih
prirodnih katastrofa 2 . Poplava predstavlja vanredni dogaaj koji ima veliki uticaj na život ljudi,
pogotovo kada se radi o poplavljenom podruju koje je nastanjeno. Poplave mogu napraviti velike
materijalne štete na stambenim i privrednim objektima i infrastrukturi, te su, u odnosu na druge vrste
nesrea, najskuplje u ekonomskom smislu. Štete koje su prouzrokovane poplavama, nisu samo
materijalne štete, nego imaju i negativno djelovanje na psihiko i fiziko zdravlje ljudi, kao i na druge
socijalne aspekte života. Poplave mogu prouzrokovati prekid proizvodnje, telekomunikacijskih veza,
te opskrbu elektrinom energijom i pitkom vodom. Graani pogoeni poplavom gube osjeaj
sigurnosti u vlastitom domu, te se javlja osjeaj straha od buduih poplava, što ujedno izaziva interes
o tome kako se zaštiti od buduih poplava.
[ 1 ] Marinkovi, M., Životna sredina i održivi razvoj, ELIT, Beograd , 1996.
[ 2 ] E. Euripidou, 2004.