PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Smatramo da je za slabu koordinaciju izmeu institucija nadležnih za upravljanje vodama u
Federaciji BiH najveim dijelom odgovorno Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva, iz razloga što nije donijelo politike i procedure za koordinaciju
izmeu institucija na Federalnom i nižih nivoa vlasti na istom vodnom podruju u Federaciji
BiH. Sam nedostatak procedura i nedoreenost propisa o nainu koordinacije morala je
dovesti do situacije da su niži nivoi oekivali informacije i instrukcije od viših nivoa i
suprotno. Osim toga nadležno ministarstvo, iako ima sektore za vodoprivredu nije poduzelo
aktivnosti vezano za uspostavljanje i razmjenu korištenja ve postojeih te prikupljanje
potrebnih informacija kako bi moglo osigurati integralno planiranje zaštite od štetnog
djelovanja voda na cijelom vodnom podruju u Federaciji BiH. Sljedei problem je to što
svaki nivo vlasti posebno i na razliit nain planira i implementira preventivne mjere od
štetnog djelovanja voda na vodotocima koji pripadaju jednom vodnom podruju, te iste vrlo
esto nisu usaglašene izmeu razliitih nivoa odgovornih za zaštitu od poplava na istom
vodnom podruju.
Na osnovu svega možemo zakljuiti da postojea situacija u Federaciji nema jedinstven plan
ve Agencije za vodna podruja donose svoje Okvirne i godišnje planove. Takoe dolazimo
do zakljuka da Ministarstvo nije donijelo procedure za odreivanje ugroženih podruja, niti
je na osnovu postojeih informacija odredilo prioritete u zaštiti od poplava. Osim toga
istovremeno Kantoni samostalno donose svoje programe utroška sredstava od vodnih naknada
na istom podruju.
3.3.1. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u zaštiti od
poplava sa aspekta nadzora i praenja
Ovo Ministarstvo, kao nadležno Ministarstvo svake godine vrši pregled planskih dokumenata
kao i izvještaja o radu i poslovanju Agencija i ne samo to nego ono na te dokumente i
izvještaje daje svoju saglasnost. U veini sluajeva nije bilo primjedbi na predložene planove
i izvještaje Agencija od strane Ministarstva.
Veoma je bitno napomenuti da na podruju Federacije nema izgraenih jedinstvenih kriterija
za ulaganje u prioritete i odreivanje ulaganja u pojedine aspekte upravljanja vodama.
Pojedina Kantonalna ministarstva su podjelu novanih sredstava vršila prema zahtjevima
opština, a Federalno ministarstvo nije poduzelo adekvatne mjere da se dio sredstava na
Kantonalnom nivou izdvoji za finansiranje prevencije od poplava iako su im poveana
sredstva i data u nadležnost zaštita od štetnog djelovanja voda na površinskim vodama druge
kategorije. Oito je da Federalno ministarstvo nije obuhvatilo nadzorom planove i programe
Kantona a samim tim i nema informacija, a niti podataka o aktivnostima institucija na nižim
nivoima vlasti. I ako je samo pet Kantona donijelo Zakon o vodama neophodno je naglasiti da
ni oni nisu dovoljno obuhvaeni tim zakonom, kada je u pitanju planiranje preventivnih mjera
u zaštiti od poplava. Slobodno možemo zakljuiti da ne postoji jedinstvena baza podataka na
nivou cijele Federacije niti o potrebnim niti o uloženim sredstvima u preventivne mjere na
svim vodotocima.
3.3.2. Inspekcijski nadzor
Sam nain inspekcijskog nadzora se vrši prema programima rada, koji se izrauje u skladu sa
raspoloživim uposlenim kadrovima i utvrenim prioritetima. Ovu vrstu nadzora vrši
Federalna i Kantonalna vodna inspekcija. Sam kvalitet ove vrste nadzora uglavnom zavisi od
zaposlenih inspektora. Obzirom da je Federalna inspekcija imala za te poslove samo etiri
zaposlena vodna inspektora, analogno je da je i inspekcijski nadzor bio slabo pokriven,
pogotovu što je predvieno za ovakvu vrstu nadzora u Pravilniku o sistematizaciji osam
inspektora.