PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Share Embed Flag
Download ePaper

PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Zbornik2015-I Zbornik2015-I

panagoalex
15.12.2015 Views

na Federalnom nivou. Takoe moramo naglasiti da je ostavljeno u nadležnost Kantonima da odreena pitanja, kada se radi o vodama urede Kantonalnim zakonima o vodama, kao i da odrede nain poduzimanja mjera vezano za upravljanje vodama, sposebnim osvrtom na uvažavanje prioriteta. Nažalost moramo konstatovati da do danas polovina Kantona nije donijela osnovni propis o vodama, kojim bi bilo propisano na koji nain organizovati i zaštititi ugrožena podruja od poplava. 3.2. Provoenje preventivnih mjera zaštite od poplava Govorei o Agencijama, kada je u pitanju provoenje odnosno implementacija preventivnih mjera zaštite od poplava, uoavamo da su Agencije za provoenje tih mjera koristile svoje godišnje i trogodišnje planove, ali je vrlo bitno naglasiti da je na te planove dalo saglasnost Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a donijela Vlada FBiH. Kada govorimo o Kantonalnom nivou, onda su tu Agencije implementaciju mjera, a u njihovom okviru i zaštitu od poplava provodile na osnovu programa utroška sredstava od vodnih naknada, koje uglavnom donosi ili Vlada ili Skupština kantona. Bilo bi neozbiljno kada nebi konstatovali da mjere i aktivnosti koje su sadržane u Akcionom planu iz programa zaštite od poplava, 31 nadležne institucije su samo djelimino realizovale. 3.2.1. Uloga Agencija za vodna podruje rijeke Save i Jadranskog mora u provoenju preventivnih mjera u zaštiti od poplava Govorei o vodotocima prve kategorije, neophodno je naglasiti da su Agencije poduzimale parcijalne preventivne mjere i ustanovljeno je da se iste provode na osnovu projekata koji ne sadrže procjenu efekata ovako poduzetih mjera. Struni i odgovorni esto istiu da je mogue procijeniti efekte samo implementacijom cjelovitih projekata na ugroženom podruju, a ni u kom sluaju na osnovu poduzetih parcijalnih mjera. Smatramo da je trebalo koristiti praksu zemalja u okruženju koja upuuje prvenstveno na evidentiranje podataka kojim je mogue uporeivati poduzete mjere na vodotocima i to iz godine u godinu, te i ostvarene efekte u zaštiti od poplava. 32 Neophodno je naglasiti da su Agencije u okviru redovnih poslova skoro u svim sluajevima poduzimale parcijalne mjere na ranije izgraenim vodozaštitnim objektima, te su tu praksu primjenjivale na ureenju i regulaciji vodotoka. Takoe je bitno naglasiti da su nadležni u Agencijama vrlo esto isticali da im nedostaju sredstva u smislu tekueg i investicionog održavanja devastiranih vodozaštitnih objekata, kao i za izradu cjelovitih objekata za ugrožena podruja za koje su nadležni. Vodno podruje rijeke Save Ono što vrijedi pažnje napomenuti, to je da su na vodnom podruju rijeke Save u ranijim vremenskim periodima izgraeni vodozaštitni objekti koji najveim dijelom pripadaju u prvu grupu prioriteta. Takoe je neophodno naglasiti da je grlo takvih objekata devastirano, pa skoro i u potpunosti uništeno tokom proteklog ratnog perioda, ali i da su i prenesene obaveze Agenciji da na istim provode tekue i investiciono održavanje. Obzirom da su za stavljanje u funkciju ovih objekata neophodna velika finansijska sredstava, onda su Agencije bile prinuene da odrede neke mjere i to kao dugoronu aktivnost, što je i te kako uticalo na prevenciju. 31 Program zaštite i spašavanje ljudi kao i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea u FBiH za period 2007-2011godine, u kojem se nalazi dio Programa zaštite od poplava, donio je Parlament FBiH, i to na osnovu lana 23 Zakona o Zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea („Sl. novine FBiH“, broj: 39/03). 32 Statistika voda-Republika Hrvatska.

Vodno podruje Jadranskog mora Smatramo da je vrlo bitno naglasiti da se izgraeni vodozaštitni objekti na vodnom podruju Jadranskog mora nalaze na ugroženim podrujima koja se nalaze u drugoj grupi prioriteta, ali da su isti u dobroj mjeri devastirani tokom proteklog ratnog perioda. Nešto je drugaiji sluaj kada su u pitanju ugrožena podruja koja se odnose na Kraška polja i ta su podruja svrstana u prvu grupu prioriteta. Ve smo naprijed napomenuli da je slino stanje i kod vodnih podruja rijeke Save, iz razloga što je i ovdje Agencija implementaciju preventivnih mjera odredila dugorono i to iskljuivo zbog nedostatka finansijskih sredstava. Smatramo da za odreivanje prioriteta najveu odgovornost snosi Federalno ministarstvo iz razloga što nema sainjen prijedlog kategorizacije prioriteta, jer bi u tom sluaju Vlada FBiH imala i te kaku podlogu za promjenu naina prioriteta. Takoe smatramo da realno gledajui najvei problem je u nedostatku finansijskih sredstava za investiranje u projekte koji su daleko vei od sredstava prikupljenih od vodnih naknada. 3.2.2. Uloga Kantonalnih ministarstava nadležnih za primjenu preventivnih mjera u zaštiti od poplava Veina Kantona je samostalno implementirala programe utroška sredstava vodnih naknada, a najmanje sredstava je takoe ulagala u zaštitu od štetnog djelovanja voda, izuzee je u Posavskom kantonu. Ovaj Kanton je gotovo sva sredstva utrošio na provoenje preventivnih mjera. Ostali Kantoni su sredstva najveim dijelom utrošili na rekonstrukciju i izgradnju mreža za vodosnabdijevanje i kanalizaciju. Smatramo da su Kantoni vrlo malo uložili u preventivne mjere zaštite. Takoe je bitno napomenuti da Kantoni ulažu samo u vode druge kategorije, a da su štete nastale od voda i prve i druge kategorije, onda je logino da se postavi pitanje svrsishodnosti ovakvog naina planiranja i rasporeda sredstava u preventivnu zaštitu od poplava, gledajui na cjelokupni sistem zaštite na vodnom podruju Federacije BiH. Smatramo da veina Kantona i nema potpune podatke o štetama pa stoga je i logino da dobijemo stvarnu sliku neefikasnosti cijelog sitema. 3.3. Saradnja institucija nadležnih za upravljanje vodama u Federaciji BiH Gledajui sa aspekta zakonskih okvira 33 uoavamo da nije predviena koordinacija opština, kantona i Federalnih institucija nadležnih za vode na nivou Federacije BiH. Ova koordinacija se ogleda samo u sluajevima neposredne opasnosti i za vrijeme poplava. 34 Takoe je neophodno napomenuti da je Zakonom o vodama regulisano da institucije nadležne za prostorno planiranje 35 moraju prilikom izrade planova unositi i podatke o zaštienim i ugroženim podrujima, ali nadležno Federalno ministarstvo nije izvršilo kategorizaciju ovih podruja. Kao najbolji primjer nedostataka koordinacije izmeu institucija u oblasti voda i zaštite okoliša je uoena na ugroženom podruju uz rijeku Unu, koja je ujedno proglašena zaštienim podrujem. Kao drugi primjer možemo navesti ugroženo podruje Sarajevskog polja, koje se ogleda u nedovoljnoj koordinaciji sa institucijama za prostorno planiranje. Za ovo podruje je specifino što je izraen cjelovit plan zaštite od poplava, kao i to da su osigurana sredstava, ali implementacija mjera se provodila parcijalno i to zbog bespravno izgraenih objekata i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. 33 Zakon o vodama FBiH i drugi podzakonski akti. 34 Uredba o planovima zaštite od štetnog djelovanja voda 2009 godina i Federalni operativni plan odbrane od poplava. 35 U primjeni Prostorni plan BiH 1983. godiine.

Vodno podruje Jadranskog mora<br />

Smatramo da je vrlo bitno naglasiti da se izgraeni vodozaštitni objekti na vodnom podruju<br />

Jadranskog mora nalaze na ugroženim podrujima koja se nalaze u drugoj grupi prioriteta, ali<br />

da su isti u dobroj mjeri devastirani tokom proteklog ratnog perioda. Nešto je drugaiji sluaj<br />

kada su u pitanju ugrožena podruja koja se odnose na Kraška polja i ta su podruja svrstana u<br />

prvu grupu prioriteta. Ve smo naprijed napomenuli da je slino stanje i kod vodnih podruja<br />

rijeke Save, iz razloga što je i ovdje Agencija implementaciju preventivnih mjera odredila<br />

dugorono i to iskljuivo zbog nedostatka finansijskih sredstava. Smatramo da za odreivanje<br />

prioriteta najveu odgovornost snosi Federalno ministarstvo iz razloga što nema sainjen<br />

prijedlog kategorizacije prioriteta, jer bi u tom sluaju Vlada FBiH imala i te kaku podlogu za<br />

promjenu naina prioriteta. Takoe smatramo da realno gledajui najvei problem je u<br />

nedostatku finansijskih sredstava za investiranje u projekte koji su daleko vei od sredstava<br />

prikupljenih od vodnih naknada.<br />

3.2.2. Uloga Kantonalnih ministarstava nadležnih za primjenu preventivnih mjera u<br />

zaštiti od poplava<br />

Veina Kantona je samostalno implementirala programe utroška sredstava vodnih naknada, a<br />

najmanje sredstava je takoe ulagala u zaštitu od štetnog djelovanja voda, izuzee je u<br />

Posavskom kantonu. Ovaj Kanton je gotovo sva sredstva utrošio na provoenje preventivnih<br />

mjera. Ostali Kantoni su sredstva najveim dijelom utrošili na rekonstrukciju i izgradnju<br />

mreža za vodosnabdijevanje i kanalizaciju. Smatramo da su Kantoni vrlo malo uložili u<br />

preventivne mjere zaštite. Takoe je bitno napomenuti da Kantoni ulažu samo u vode druge<br />

kategorije, a da su štete nastale od voda i prve i druge kategorije, onda je logino da se postavi<br />

pitanje svrsishodnosti ovakvog naina planiranja i rasporeda sredstava u preventivnu zaštitu<br />

od poplava, gledajui na cjelokupni sistem zaštite na vodnom podruju Federacije BiH.<br />

Smatramo da veina Kantona i nema potpune podatke o štetama pa stoga je i logino da<br />

dobijemo stvarnu sliku neefikasnosti cijelog sitema.<br />

3.3. Saradnja institucija nadležnih za upravljanje vodama u Federaciji BiH<br />

Gledajui sa aspekta zakonskih okvira 33 uoavamo da nije predviena koordinacija opština,<br />

kantona i Federalnih institucija nadležnih za vode na nivou Federacije BiH. Ova koordinacija<br />

se ogleda samo u sluajevima neposredne opasnosti i za vrijeme poplava. 34 Takoe je<br />

neophodno napomenuti da je Zakonom o vodama regulisano da institucije nadležne za<br />

prostorno planiranje 35 moraju prilikom izrade planova unositi i podatke o zaštienim i<br />

ugroženim podrujima, ali nadležno Federalno ministarstvo nije izvršilo kategorizaciju ovih<br />

podruja.<br />

Kao najbolji primjer nedostataka koordinacije izmeu institucija u oblasti voda i zaštite<br />

okoliša je uoena na ugroženom podruju uz rijeku Unu, koja je ujedno proglašena zaštienim<br />

podrujem. Kao drugi primjer možemo navesti ugroženo podruje Sarajevskog polja, koje se<br />

ogleda u nedovoljnoj koordinaciji sa institucijama za prostorno planiranje. Za ovo podruje je<br />

specifino što je izraen cjelovit plan zaštite od poplava, kao i to da su osigurana sredstava,<br />

ali implementacija mjera se provodila parcijalno i to zbog bespravno izgraenih objekata i<br />

neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.<br />

33 Zakon o vodama FBiH i drugi podzakonski akti.<br />

34 Uredba o planovima zaštite od štetnog djelovanja voda 2009 godina i Federalni operativni plan odbrane od<br />

poplava.<br />

35 U primjeni Prostorni plan BiH 1983. godiine.

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!