PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Nadležne institucije su imale na raspolaganju kao osnovu za planiranje i provoenje ovih
aktivnosti, nacrt u kojem su navedena ugrožena podruja i to sa predloženim mjerama i
promijenjenim rentabilitetom ulaganja. Osim toga institucije su takoe imale na raspolaganju
i Procjenu ugroženosti od prirodnih i drugih nesrea u Federaciji BiH. 25 Kao osnovu za
planiranje aktivnosti ove dokumente su koristile Agencije za vodna podruja. Kada je u
pitanju Kantonalni nivo zaštita od poplava se planirala u okviru Programa utroška sredstava
od vodnih naknada i vrlo esto na osnovu zahtjeva opština koje se nalaze na tom podruju.
Potrebno je skrenuti pažnju da su Kantoni ove aktivnosti planirali i realizovali na vodama
druge kategorije i to skoro pa neovisno, bez usaglašavanja i koordinacije sa aktivnostima koje
su provodile Agencije na vodama prve kategorije i to na istom vodnom podruju.
Ako bi analizirali nalaze strunjaka odnosno eksperte iz oblasti voda žalosno je, ali istinito da
današnji sistem zaštite od poplava u Federaciji BiH nije ni sluajno uspostavljen na nain da
može omoguiti efikasno i efektivno provoenje preventivnih mjera.
3.1.1. Uloga Agencija u planiranju preventivnih mjera u zaštiti od poplava
Svjesni smo da savremenom svijetu prijete veoma razliite opasnosti i to od onih koje nastaju
zbog sila prirodne stihije, onih koji ovjek stvara svojim rukama, primjenom tehnike i slinih
aktivnosti, pa sve do onih koje su posljedica socijalnih propusta kao i promašaja. Mi emo se
u daljnjem radu uglavnom skoncentrisati na opasnosti koje nastaju zbog sila prirodne stihijekonkretno
poplava.
Kada govorimo o ulozi Agencija vezano za zaštitu od poplava, onda je veoma bitno naglasiti
da proces planiranja u Agencijama vezano za ovu problematiku poinje tei od prijedloga
sektora koji se dostavljaju u sektor koji je zadužen za finansijsko planiranje. Takvi zahtjevi se
uporeuju sa planiranim prihodima i na osnovu raspoloživih sredstava za tu godinu, planiraju
administrativno-strune mjere, po tom aktivnosti tekueg i investicionog održavanja, kao i
graevinsko-strune mjere. Kada Agencije izrauju planove one se pozivaju na Nacrt GPPOP,
ali greška je što one ne planiraju sredstva i to po grupama rentabiliteta koje su navedene u
ovom dokumentu. Agencije su iskljuivo koristile informacije o stanju vodotoka prve
kategorije i vodozaštitnih objekata koje im dostavljaju izvoai radova uvidom u stanje na
terenu, te strune procjene uposlenika mišljenja smo da je greška što godišnji i trogodišnji
planovi ne sadrže detaljan program mjera sa razlozima ulaganja u pojedine mjere kao ni
podatke o efektima koji se mogu postii poduzimanjem tih mjera, umjesto toga u planovima
je naveden samo opšti cilj koji govori samo o tome da se aktivnosti planiraju za zaštitu od
poplava. Takoe je veliki nedostatak što Agencije nemaju sve neophodne informacije, o
planiranju aktivnosti institucija na nižim nivoima vlasti na istom vodnom podruju kao ni
informacije o štetama za podruja pogoena poplavama. Moramo konstatovati da informacije
o štetama, koje na osnovu prikupljenih podataka sa terena izrauje Federalna uprava civilne
zaštite ne sadrže sve podatke o iznosima šteta na svim podrujima koja su bila pogoena
štetama. Uglavnom podaci o štetama kojim raspolaže Federalna uprava civilne zaštite, a
odnose se na štete koje su nastale na privrednim i stambenim objektima, poljoprivrednom
zemljištu i ostalom naješe nisu evidentirani u Informacionom sistemu voda koji je u
nadležnosti Agencija.
Vrlo je interesantno da se u Federaciji BiH sredstava za upravljanje vodama planiraju po
razliitoj metodologiji, pa samim tim i kod zaštite od poplava. Kada je u pitanju planiranje i
25 Objašnjenja radi procjenu ugroženosti je donijela Vlada FBiH i to na prijedlog Federalne uprave civilne
zaštite, a koja je na osnovu informacija sa terena o procijenjenim štetama u predhodnom periodu idetificirala
ugrožena podruja od poplava.