PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Smatramo da institucije iz drugih oblasti prilikom planiranja svojih aktivnosti trebaju uzeti u
obzir zaštiena i ugrožena podruja, onda dolazimo do zakljuka da je i te kako aktuelan
problem bespravne gradnje u dolinama rijeka i to pogotovu u blizini velikih gradova. Veliki
problem za provoenje preventivnih mjera predstavlja nepostojanje prostornih planova kao i
neriješeni imovinsko-pravni odnosi na trasi regulacija. Ovakav primjer imamo na podruju
koje je i te kako ugroženo i ugrožavano skoro svake godine na podruju Sarajevskog polja,
gdje su evidentne poplave skoro svake godine. Neophodno je naglasiti da zbog neriješenih
predhodno navedenih pitanja, na ovom ugroženom podruju planirane preventivne mjere koje
su se trebale implementirati na osnovu cjelovitog projekta i osiguranih finansijskih sredstava,
nisu završene.
Razmatrajui sadašnji Zakon o vodama u Federaciji BiH dolazimo do zakljuka da nije data
preventivna mjera ak ni u jednoj fazi upravljanja vodama, pa shodno tome smo mišljenja da
dolazi do miješanja odgovornosti u poduzimanju prevencije i to skoro u svim fazama. Osim
toga, ni u bilo kojim drugim aktima nije definisano niti objašnjeno, šta su to ustvari
preventivne mjere kao što uoavamo da se to nalazi u propisima zemalja u okruženju. 20
Smatramo da je za pohvalu to što je Parlament FBiH za period 2007-2011 godine odredio
upravo koje su to pripremne radnje koje predstavljaju preventivne mjere i to iskljuivo u
„prvoj fazi zaštite od poplava“.
Takoe je od velikog znaaja što je u sastavu navedenog Programa i Akcioni plan u kojem su
navedene institucije koje trebaju dalje razraditi ove mjere u okviru svojih operativnih planova
i provesti u okviru redovnih poslova. Osim toga u Direktivi evropske komisije iz 2007 godine
navedeno je da je prihvaeno saopštenje Komisije od strane Evropskog parlamenta pod
nazivom „Upravljanje rizicima od poplava-prevencija, zaštita i ublažavanje“ u kome je stav
da je usklaeno i koordinisano djelovanje na nivou Zajednice stvorilo znaajnu dodatnu
vrijednost i poboljšalo sveukupni nivo zaštite od poplava. Efikasnosti radi te mjere trebale bi
da budu što više usklaene u okviru rijenog sliva. Smatramo da ukoliko bi se planovi
upravljanja rijenim slivom izradili za svako vodno podruje da bi i te kako doprinijelo
stvaranju integralnog plana i ublažavanje posljedica poplava. 21
Iz svega ovog naprijed navedenog smatramo da osnovni planski dokumenti za upravljanje
vodama, u ijem je okviru i planiranje zaštite od poplava, nisu na vrijeme doneseni. Takoe
smatramo da je neophodno bilo prvo donijeti Prvi plan upravljanja vodama umjesto što je
donesena Uredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda kojom su
odloženi rokovi za izradu ovog plana. 22 Uglavnom su nadležne institucije izmeu ostalog
koristile Federalni plan odbrane od poplava, a koji je sadržavao aktivnosti u fazi aktivne
odbrane od poplava. Iz analize ovog dokumenta proizilazi da su istim odreene institucije,
aktivnosti kao i nain koordinacije razmjene informacija i izvještavanje na vodnim
podrujima u Federaciji BiH. 23 Kada je rije o Federalnom ministarstvu poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva jasno proizilazi da je ono zaduženo za implementaciju dokumenata
proizašlih iz Okvirne direktive o vodama. Jedan od takvih dokumenata vezan za proces
planiranja 24 predstavlja podlogu za donošenje planova upravljanja vodama u kojima e sve
zemlje lanice ugraditi specifinosti za svoje podruje.
20 lan 107 i lan 115 Zakona o vodama Republike Hrvatske.
21 Više o tome u uvodnom dijelu lana 3., 4., 5., 6., 8. Direktive EC 2007 godine, te poglavlje II lan 4 stav 2
taka d (odnosi se na efikasnost izgraenih objekata za zaštitu od poplava).
22 Uredba donesena 2009 godine.
23 Federativni operativni plan od poplava-FOP.
24 Više o tome u vodiu broj 11 u kojem je sadržan proces planiranja, 2003 godina.