PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

ve naprijed naveden dala preporuke Kantonalnim vladama u smislu uspostavljanja institucija
iji e osnovni zadatak biti kako korisiti sredstva od vodnih naknada kao i da se poduzmu
mjere da se dio sredstva iz vodnih naknada koji pripadaju kantonima prioritetno koriste za
ureenje i regulaciju vodotoka i zaštitu od poplava u opštinama ugroženim od poplava na
svom podruju. Slobodno možemo zakljuiti da do pisanja ovog rada, te analizirajui
dostupnu dokumentaciju da veina kantona najvei dio sredstava od vodnih naknada
iskljuivo ulaže u vodosnabdijevanje i zaštitu voda, kao i to da sami odreuju prioritete.
3.1. Preventivne mjere sa aspekta zakonskih i drugih uslova
Ako poemo od prirodnih i socijalnih pojava koje mogu izazvati kako pojedinanim, tako i
kolektivne stresove i krize, onda takve uzroke možemo podijeliti u tri velike grupe:
a. prirodne pojave
- geofizike pojave kao što su potresi, poplave, vremenske nepogode.,
- biološte pojave, pod njima podrazumijevamo velike epidemije, one su opasne zbog toga što
ugrožavaju veliki broj ljudi i zbog toga što su potencijelno smrtno opasne.
b. tehniki faktori – oni su vezani za tehniki i tehnološki razvoj ljudske civilizacije, a tu se
uglavnom ubrajaju velike saobraajne nesree, veliki požari i eksplocije, nuklearne nesree i
slino.
c. socijalne pojave, one mogu takoe biti znaajan izvor krize a to su prije svega ratovi i
oružani sukobi, velike ekonomske krize i slino.
Obzirom da ovaj rad nosi naziv „uloga države i njihovih institucija u prevenciji poplava
FBiH“, mi emo se uglavnom skoncentrisati na eventualne prirodnih pojava, konkretnije
preventivne mjere od poplava.
Ako posmatramo sistem zaštite od poplava u FBiH onda dolazimo do zakljuka da on
obuhvata oko 130 kilometara izgraenih nasipa, zaštitnih kanala oko 70 kilometara, odvodnih
kanala i regulacija korita rijeka u dužini od oko 20 kilometara i to na vodama prve
kategorije. 17 Bilo bi neozbiljno nenaglasiti da na nekim podrujima na vodotocima prve
kategorije uopšte nema izgraenih vodnih objekata. Smatramo da je i Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatajilo kada je u pitanju izrada prijedloga ugroženih
podruja razvrstanih na kategorije ugroženosti. 18 Prema odreenim pokazateljima i studijima
na vodotocima prve kategorije je identifikovano oko 35 ugroženih podruja na kojima bi
trebalo poduzimati preventivne mjere zaštite od poplava. Ako znamo da u FBiH postoje
vodna podruja rijeke Save i vodno podruje Jadranskog mora onda je neophodno znati i da
sa izgraenim zaštitnim objektima što se tie ugroženog podruja, za vodno podruje rijeke
Save imamo dva izgraena zaštitna objekta sa djelimino izgraenim zaštitnim objektima
imamo 11, a bez zaštitnih objekata imamo 8 podruja. Kada gledamo vodno podruje
Jadranskog mora onda je tu situacija nešto drugaija tako da imaju ugrožena podruja sa
izgraenim zaštitnim objektima 2 za djelimino izgraenim zaštitnim objektima 5.
Naime Agencije za vodna podruja planiraju tekue i investiciono održavanje vodozaštitnih
objekata u vlasništvo Federacije, koji su izgraeni na vodotocima prve kategorije i to na
osnovu Odluka Vlade FBiH. Veoma je bitno naglasiti da su ovi objekti pretežno devastirani
tokom ratnom perioda, ali uglavnom je znaajno obustavljeno dalje njihovo devastiranje.
Takoe je od velikog interesa bitno znati da zbog nedostataka finansijskih sredstava kao i
pojedinanog rješavanja problema izgradnja vodozaštitnih objekata je proteklih godina
usporena, kao i to da i oni zaštitni objekti koji su izgraeni ne predstavljaju adekvatnu zaštitu
kako bi se sa sigurnošu smanjio rizik i šteta od poplava. 19
17 Procjena sadašnjeg nivoa zaštite od poplava i izrada programa poboljšanja ZZV Sarajevo i Mostar 2002
godine.
18 lan 86 Zakona o vodama i lan 46 Uredbe o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda.
19 Studije strunjaka iz 2002 godine kao i Strategija upravljanja vodama.