PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

ULOGA DRŽAVE I NJENIH INSTUTUCIJA U PREVENCIJI POPLAVA
U BIH
1. Uvod
Sigurno je da je poplava jedna od katastrofa koja može zahvatiti stanovništvo jedne
zemlje. Slobodno možemo zakljuiti da je savremena civilizacija mnogo više ugrožena svim
kriznim situacijama, nego prijašnje, manje tehniki razvijene. U prilog tome idu sljedei
zakljuci:
1. Velika gustoa stanovništva u velikimm gradskim aglomeracijama pa baš upravo stim u
vezi svaka eventualna savremena kriza pogaa vei broj ljudi nego u onim civilizacijama u
kojima je stanovništvo bilo razrijeeno to jest u kojima je pretežno živjelo u seoskim
naseljima i zajednicama i
2. Drugo, zbog izuzetno razvijenog sistema informacija i komunikacija, a posebno današnje
globalizacije svjetske scene, ovo iz razloga što svaka kriza skoro pa u istom momentu postaje
poznata cijelom svijetu, a samim tim postaje slika svijeta koju svako od nas nosi u sebi,
analogno tome se kompletno javno mnjenje alarmira kada su u pitanju simpatije ili pak
antipatije u pogledu, ovo naroito dolazi do izražaja kada su u pitanju katastrofe ispoljene u
obliku pobune, ratova, revolucije i slino.
Posebni oblici masovnih ponašanja odnosno ponašanja ljudi u kriznim i vanrednim
situacijama, javlja se upravo baš onda kada su ugroženi temelji egzistencije, neke manje ili
vee socijalne grupe. Analizirajui takvu vrstu toga ponašanja dolazimo do zakljuka da je to
jako bitno i to sa aspekta teorijskog znaaja, baš iz razloga što u tim situacijama izbijaju na
površinu mnoge socijalne sile koje su u normalnom životu nevidljive ili ak i ne postoje.
Takve nepoznate sile i pojave esto su klju za razumijevanje niza „normalnih“ pojava kako u
odreenoj situaciji tako i socijalnoj grupi, ije se djelovanje na prvi pogled može initi
nejasno. Jedan od oblika takvih kriznih situacija jesu pojave panike, koja je samo jedna od
moguih kolektivnih reakcija.
Analizirajui ponašanje ljudi u kriznim i vanrednim situacijama dolazimo do zakljuka da to
ponašanje ima izuzetno veliko praktino znaenje, baš upravo zbog toga što vee ili manje
krize ukljuujui i katastrofe poplava neprekidno potresaju sve socijalne zajednice, ili njihove
manje ili vee dijelove. Samim poznavanjem ponašanja ljudi u takvim situacijama, kao i
poduzimanjem praktikih društvenih, politikih, organizacijskih, tehnikih i drugih mjera
svodimo negativne mjere na najmanju moguu mjeru. Baš upravo iz tih razloga mnogi
segmenti društva, organi i organizacije, koji se bave, stalno ili povremenom brigom o fizikoj
i socijalnoj sigurnosti stanovništva posebno zainteresovani za takva istraživanja.
Kada posmatramo naše podruje, kao i kompletno podruje Jugoistone Evrope, a posebno
Balkan slobodno možemo zakljuiti da se radi o veoma interesantnom podruju, prije svega
nestabilnom, kako u geofizikom i geografskom smislu, tako i društveno-politikom i
socijalnom, odnosno radi se o podruju koje je stalno izloženo opasnim prirodnim pojavama
kao i društveno-politikim previranjima i promjenama.
Svjedoci smo da posljednjih godina intenzivno pogaaju podruje Federacije Bosne i
Hercegovine, te time nanose velike materijalne štete. Takoe je evidentno da se poplave
pojavljuju u posljednje vrijeme skoro svake godine. Analizirajui izjave privrednog i
nevladinog sektora dolazimo do zakljua da je materijalna šteta od poplava u 2010 godinu