PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže
provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije -
spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri
Kopakog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira
EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.
Priprema za ekstremniju budunost
Vrijeme i poplave ne poznaju granice te istie se da je potrebna suradnja susjednih
zemalja na razmjeni meteoroloških i hidroloških informacija kako bi se takvi dogaaji mogli
što preciznije predvidjeti i tako ublažiti mogue negativne posljedice. Potrebno je napraviti
detaljnu analizu dogaaja u suradnji sa susjednim zemljama s ciljem izvlaenja poruka za
budunost. Treba takoer naglasiti da se prema klimatskom scenariju o globalnom zatopljenju
mogu oekivati sve eši vremenski i klimatski ekstremi ukljuujui poplave, suše, jak vjetar,
toplinske valove i druge ekstreme.
Adaptaciju na oekivane klimatske promjene treba uzeti kao važnu odrednicu u donošenju
planova razvoja društva.
Dugorona strategija razvoja zaštite od poplava
Zaštita od poplava predstavlja važan segment kompleksa radova i mjera vezanih za
upravljanje rijenim slivom. “Borbe protiv poplava" podrazumijevaju izgradnju znaajnih i
skupih investicionih objekata (brane, akumulacije, nasipi, regulacija vodotoka i dr.), radi
obezbejenja sigurnosti za ljude i dobra koja se nalaze u plavnim zonama.
Koncept rješavanja problema zaštite od poplava se bazira na savremenim svjetskim i
evropskim trendovima u oblasti zaštite od poplava i uvažava aktuelno stanje sistema za zaštitu
od poplava i ograniene ekonomske mogunosti društva. Pored injenice da su za zaštitu od
poplava izgraeni nasipi dužine skoro 3500 km, da su regulisana korita brojnih vodotoka, kao
i da 39 postojeih akumulacija i retenzija u veoj ili manjoj mjeri uestvuje u odbrani od
poplava, sadašnje stanje zaštite od poplava nije zadovoljavajue. Veliki dio teritorije je još
uvijek realno ugrožen poplavama. Tamo gdje su sistemi zaštite izgraeni, potencijalni rizik od
plavljenja postoji. Rizik je izraženiji tamo gdje karakteristike zaštitnih objekata nisu
odgovarajue (neodgovarajui kriterijumi za dimenzionisanje objekata, objekti nisu povezani
u zatvorene cjeline, kvalitet i vrsta ugraenog materijala nisu zadovoljavajuci).
Pored toga, višegodišnja redukcija ulaganja u redovno održavanje zaštitnih objekata je
dovela do znatnog smanjenja sigurnosti objekata, a samim tim i stepena zaštite, u odnosu na
ranije stanje. Zbog neadekvatnog održavanja i korišenja rijenih korita, ugroženo je priobalje
vodotoka sa bujinim hidrološkim režimom.
Koncept budueg razvoja zaštite od poplava
Integralno ureenje i zaštita plavnih površina , koje je u skladu sa konceptom održivog
razvoja u oblasti zaštite od voda, može se u budunosti postii adekvatnom kombinacijom:
• Neinvesticionih radova i mjera i
• Investicionih (hidrograevinskih) radova i mjera.