PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
zasite zemljište vodom i dovode do porasta vodostaja u itavom rijenom sistemu. Najopasnije su svakako,ciklonske ili frontalne padavine koje u jednom podruju traju 2-3 ili više dana. Snježni pokriva može da sadrži velike zalihe vode. Nepovoljna okolnost je u tome što se topljenje snijega esto poklapa sa pojavom obilnih proljenih kiša. Koincidencija obilnih padavina i otapanje snježnog pokrivaa uslovljava nagli porast vodostaja i obrazovanje poplavnog talasa dužeg trajanja (preko deset dana) na srednjim i velikim rijekama. Poplave su naješe u prolee kada se usljed kombinacije otopljenog snijega i kiše, formira izuzetno veliki poplavni talas, kao i u kasnu jesen koja se odlikuje obilnim padavinama.. Poetkom proljea kada ledene sante krenu rijekom, može doi do pojaveledene poplave. Prilikom nailaska na neku prepreku u rijenom koritu (most,sprud) , sante leda se gomilaju i stvaraju ledeni ep. Zbog zastoja leda, barijera postaje sve vea, deblja i sve više spreava oticanje rijeke. U pogledu zaštite, specifinost ovih poplava je u tome što se javljalju u najhladnijem periodu godine, kada su uslovi za odbranu i evakuaciju stanovništva veoma otežani. Prema visini podizanja nivoa voda u rijekama , dimenzija površine poplavljenog podruja dijele se na sljedee kategorije: Niske (male) poplave; Visoke poplave; Izvanredne (velike) poplave; Katastrofalne poplave. Niske (male) poplave zapažaju se na ravniarskim rijekama i dešavaju se na svakih 5-10 godina.Ove poplave budui da voda plavi manje od 10% poljoprivrednog zemljišta,ne nanose znaajniju materijalnu štetu i skoro uopšte ne narušavaju ritam života u naseljima. Visoke poplave praene su plavljenjem srazmjerno veih dijelova rijenih dolina i ponekad bitno narušavaju privredne djelatnosti i komunalni nain života. U gusto naseljenim oblastima visoke poplave nerijetko nameu potrebu djelimine evakuvacije ljudi i nanose osjetne materi jalne i moralne štete. Dešavaju se svakih 20-25 godina i plave 10-15% poljoprivrednog zemljišta. Izvanredne (velike) poplave zahvataju cijeli rijeni bazen. Žestoko narušavaju komunalni nain života, nanose velike materijalne i moralne štete. Za vrijeme izvandrednih poplava obino se javlja potreba za masovnom evakuacijom stanovništva, materijalnih kulturnih dobara iz naselja kao i potreba za zaštitom najznaajnijih privrednih objekata. Ove poplave se javljaju svekih 50 do 100 godina i poplave i do 70 % poljoprivrednog zemljišta. Katastrofalne poplave izazivaju plavljenja ogromnih teritorija u oblastima jednog ili nekoliko rijenih sistema. Pri tome je u zoni plavljenja u potpunosti paralizovana privredna djelatnost. . Privremeno se mijenja nain života u naseljima. Ove poplave su praene velikim materijaln im štetama i gubicima ljudskih života, a dešavaju se jednom u 100-200 godina ili rjee. Plave više od 70% poljoprivrednog zemljišta, naseljena mjesta, komunikacije i industrijske objekte.
Rijeka Godina Vodostaj DUNAV Najvea poplava u Srbiji, zahvatila je skoro sve tokove rijeka,pod vodom je bilo 1965. 825 cm 150.000 hektara zemlje, 16.000 kua, 214 kilometara puta TISA 2006. 949cm SAVA 1975. 620cm MORAVA 1965. 1977. 656cm 425cm VLASINA 1987. 620cm TAMIŠ 2000. 844cm Tabelarno su prikazane najvee poplave u istoriji Republike Srbije do 2006.god. Efikasna zaštita od poplava Hidroelektrane akumuliraju vee koliine vode, ali za niskih ili srednjih vodostaja. Hidroelektrane tako sprjeavaju one najkorisnije poplave u prirodnim podrujima, one koje postepeno pune zalihe podzemne vode što ima pozitivan utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo, održavaju zdravu poplavnu nizinu i biološku raznolikost, turizam itd. Na žalost, hidroelektrane nas ne brane od vrlo visokih voda, štoviše uzrokuju vodene valove. Dokaz za to je poplava na Dravi u jesen 2012. ak 22 brane uzvodno nisu sprijeile poplavu, a ispust jedne od njih je stvorio vodeni val i ogromne štete. “Sve eše uslijed nevremena s jakim kišama dolazi do haosa u prometu i nestanaka elektrine energije. Kue su pod vodom. Rijeke i potoci izlijevaju se iz svojih korita. Je li ovjek suviše organiio prostor prirodi? Svaki puta kada obilne padavine dovedu do poplava, kada se ljudi brinu za svoju imovinu, za svoje kue, javlja se pitanje: Kako se možemo odbraniti od poplava? Jesmo li dali previše prostora rijekama? Mora se razmisliti o izdiferenciranom menadžmentu kada je rije o riziku od poplava u razliitim podrujima, kaže Emil Dister: "To bi znailo da se pri vrlo velikim poplavama ciljano dozvoli plavljenje poljoprivrednih površina kako bi se time zaštitila urbana podruja ili industrijske zone." Ili kako je to formulirao strunjak WWF-a Rast: "Bolje poplave na oranicama, nego u dnevnim boravcima." 1 _____________________________ 1 http://www.dw.de/kako-se-zastitititi-od-poplava/a-17855915 Rješenje Problem je iznimno složen, kao i rješenje. To je dinamian sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaanja rijeka i njihovih poplavnih podruja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja odbrane od poplava je vraanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i movarnih podruja, sve to uutar kvalitetnih nasipa. Klju rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi
- Page 379 and 380: 1 Tihomir Milutinovi,HE ,,DABAR,, T
- Page 381 and 382: geodezije za istraživanje uticaja
- Page 383 and 384: i male promene geometrije (reda vel
- Page 385 and 386: - U fazi eksploatacije inženjerske
- Page 387 and 388: Mr Irina Kovaevi 1 EKOLOŠKE KATAS
- Page 389 and 390: U Iraku je izbilo masovno trovanje
- Page 391 and 392: U odnosu na ranije generacije, pogo
- Page 393 and 394: koristiti u svakodnevnom životu, t
- Page 395 and 396: Mr. sc. Emina Škahi 1 Mr. sc. Fari
- Page 397 and 398: UN-ova znanstvena komisija za klima
- Page 399 and 400: parku ili u vašem vrtu. Listanje i
- Page 401 and 402: Uticaj ovjeka na ouvanje okoliša S
- Page 403 and 404: Edis Imamovi a1 , Amra Imamovi b ,
- Page 405 and 406: 1. Uvod Problem stabilnosti graevin
- Page 407 and 408: S ciljem utvrivanja saglasnosti pro
- Page 409 and 410: ažuriranje ili preuzimanje alfanum
- Page 411 and 412: Slika 2. Izvod iz grafike baze poda
- Page 413 and 414: Slika 3. Urbana i rularna podruja T
- Page 415 and 416: Slika 5. Rasprostranjenost klizišt
- Page 417 and 418: Slika 7. Razmještaj graevinskih ob
- Page 419 and 420: Mr. Emir Meši SATELITSKA OSMATRAN
- Page 421 and 422: prostorn i vremensk mjerenj. Meutim
- Page 423 and 424: vžnz rzumjevnje dinmike okenskih s
- Page 425 and 426: Slik 3.Mp topogrfije morskog dn nst
- Page 427 and 428: LITERATURA Struni radovi: 1. Komati
- Page 429: Uvod Najvee poplave koje su u više
- Page 433 and 434: Pored injenice da e neinvesticione
- Page 435 and 436: Literatura: 1. Bilten (2012) Federa
- Page 437 and 438: podataka, obrade podataka i operati
- Page 439 and 440: odredbi o pojmu, njegove definicije
- Page 441 and 442: i državne institucije Republike Sr
- Page 443 and 444: ROLE OF THE STATE AND ITS INSTITUTI
- Page 445 and 446: iznosila oko sto miliona konvertibi
- Page 447 and 448: ne napomenemo da je veina ovih vodo
- Page 449 and 450: Smatramo da institucije iz drugih o
- Page 451 and 452: korištenje sredstava od vodnih nak
- Page 453 and 454: Vodno podruje Jadranskog mora Smatr
- Page 455 and 456: Ne može se sa sigurnošu utvrditi
- Page 457 and 458: Mr. sc. Zdenko Tadi ŠTETA OD POP
- Page 459 and 460: Nažalost Okvirni zakon je rezultat
- Page 461 and 462: Slika 1 - Poplave 2014.godine Poslj
- Page 463 and 464: Slika 2 - Klizište 2014.godine U F
- Page 465 and 466: Stambeni objekti Pomoni objekti Opi
- Page 467 and 468: 3. DOPRINOS LJUDI NASTANKU POPLAVA
- Page 469 and 470: Pored svega navedenog, ljudi pripre
- Page 471 and 472: Da bi se opasnost i posljedice od p
- Page 473 and 474: Mr.sc. Izudin Šari 1 ULOGA UPRAVE
- Page 475 and 476: Analiza zakonodavstva, a i reagovan
- Page 477 and 478: 1. državni nivo (Ministarstvo sigu
- Page 479 and 480: 11.vodi propisane evidencije i vrš
Rijeka Godina Vodostaj<br />
DUNAV<br />
Najvea poplava u Srbiji,<br />
zahvatila je skoro sve tokove<br />
rijeka,pod vodom je bilo 1965. 825 cm<br />
150.000 hektara zemlje,<br />
16.000 kua, 214 kilometara<br />
puta<br />
TISA 2006. 949cm<br />
SAVA 1975. 620cm<br />
MORAVA 1965.<br />
1977.<br />
656cm<br />
425cm<br />
VLASINA 1987. 620cm<br />
TAMIŠ 2000. 844cm<br />
Tabelarno su prikazane najvee poplave u istoriji Republike Srbije do 2006.god.<br />
Efikasna zaštita od poplava<br />
Hidroelektrane akumuliraju vee koliine vode, ali za niskih ili srednjih vodostaja.<br />
Hidroelektrane tako sprjeavaju one najkorisnije poplave u prirodnim podrujima, one koje<br />
postepeno pune zalihe podzemne vode što ima pozitivan utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo,<br />
održavaju zdravu poplavnu nizinu i biološku raznolikost, turizam itd. Na žalost,<br />
hidroelektrane nas ne brane od vrlo visokih voda, štoviše uzrokuju vodene valove. Dokaz za<br />
to je poplava na Dravi u jesen 2012. ak 22 brane uzvodno nisu sprijeile poplavu, a ispust<br />
jedne od njih je stvorio vodeni val i ogromne štete.<br />
“Sve eše uslijed nevremena s jakim kišama dolazi do haosa u prometu i nestanaka<br />
elektrine energije. Kue su pod vodom. Rijeke i potoci izlijevaju se iz svojih korita. Je li<br />
ovjek suviše organiio prostor prirodi? Svaki puta kada obilne padavine dovedu do poplava,<br />
kada se ljudi brinu za svoju imovinu, za svoje kue, javlja se pitanje: Kako se možemo<br />
odbraniti od poplava? Jesmo li dali previše prostora rijekama?<br />
Mora se razmisliti o izdiferenciranom menadžmentu kada je rije o riziku od poplava u<br />
razliitim podrujima, kaže Emil Dister: "To bi znailo da se pri vrlo velikim poplavama<br />
ciljano dozvoli plavljenje poljoprivrednih površina kako bi se time zaštitila urbana podruja<br />
ili industrijske zone." Ili kako je to formulirao strunjak WWF-a Rast: "Bolje poplave na<br />
oranicama, nego u dnevnim boravcima." 1<br />
_____________________________<br />
1 http://www.dw.de/kako-se-zastitititi-od-poplava/a-17855915<br />
Rješenje<br />
Problem je iznimno složen, kao i rješenje. To je dinamian sustav inženjeringa baziran na<br />
integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaanja rijeka i<br />
njihovih poplavnih podruja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih<br />
pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja odbrane od poplava je vraanje rijeka u prirodno stanje<br />
odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i movarnih podruja, sve to uutar kvalitetnih<br />
nasipa. Klju rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi
Change language