PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
Posmtrnje Zemlje iz svemir je uticlo d se nin n koji ljudi vide nšu Plnetu u potpunosti promjeni. Od prve slikeblue marble, koju je 1972. godine uslikl posd Apollo 17, p do dns, sposobnost sgledvnj iz svemir u skldu s novijim i sofisticirnijim tehnologijm neprestno rste. U poetku su to bile jednostvne fotogrfije, dok su dns mogu mjerenj ko što su tempertur, koncentrcij tmosferskih gsov, p k i uzdiznje zemljišt i oken.U svijetu je sve ve potreb z posmtrnjem Zemlje iz svemir, rzlog je veliki doprinos u spoznji funkcionisnj Zemlje ko kompleksnog sistem Primjena u hidrologiji Globlni ciklus vode povezuje sve komponente Zemljinog sistem, od tog kko se vod kree iz tmosfere k Zemlji i okenu, do njenog kretnj kroz biosferu i kriosferu. Vod igr centrlnu ulogu u klimtskom sistemu, tkoe je od suštinskog znj z energetsku rvnotežu n Zemlji, jer se njenim isprvnjem reguliše toplot n Zemlji. Pored tog, vod je neophodn z održvnje život n Plneti i, shodno tome, unprjeenje rzumjevnj globlne hidrologije je od centrlnog znj z društvo. Kroz nek izuzetn tehnološk dostignu, neke vžne promjene i procesi povezni s vodenim ciklusom mogu biti preni pomou stelit. Prti se: voden pr, pdvine iznd oken i zemljišt, snjeg, led, kretnje ledenih ms, podzemn skldišt vode i temperture morskih površin. Nov perspektiv omoguen stelitskim posmtrnjem trnsformisl je globlno rzumjevnje hidrologije.U isto vrjeme, nek vžn hidrološk mjerenj još nisu dostupn stelitskim snimcim iz svemir, ko što su podci o snjegu i vodi u plninskim predjelim, vlžnost zemljišt i kompletni podci o isprvnjim s svih površin. Procjene i mjerenja tropskih kiša Od 1997. godine, mjerenje tropskih kiš TRMM (Tropical Rainfall Measuring Mission) stelitom su trnsformisl nšu sposobnost z mjerenje promjen pdvin u tropim, posebno iznd oken. Prouvnje pdvin iznd oken je ubrzlo dlje rzumjevnje interkcije izmeu vzduh, morskih i okenskih površin, ulogu oticj u mor i oken i vertiklnu cirkulciju oken.Pored tog, to je dovelo do velikih poboljšnj u predvinju vremenske prognoze, posebno u južnoj hemisferi.Sposobnost TRMM tehnologije z mjerenje n velikim visinm u tmosferi, gdje se pdvine grupišu, dobijju se informcije o prerspodjeli i oslobnju toplote, što poboljšv nše rzumjevnje tmosfere i klime.Ov tehnologij je pokzl d je pouzdn z mjerenje pdvin putem stelit, ime se obezbjeuju vžne informcije vezne z globlne pdvine. TRMM tehnologij je veliko nuno dostignue, prije sveg zbog svojih inovcij koje ukljuuju pket instrument (skener), koji su u mogunosti d snimju u mikrotlsnom, vidljivom i infrcrvenom spektru, zjedno s senzorom z munje i rdrim z pdvine, sve n istoj pltformi.Pket instrument n TRMM-u omoguv podešvnj meu instrumentim, ko i klibrciju s senzorim n drugim pltformm.Rdr z pdvine n TRMM pltformi pruž direktnu i detljnu sliku o pdvinm i vertiklnoj distribuciji. Nin n koji je postvljen stelit i mal ndmorsk visin (402.5 km) omoguv uzorkovnje i vn trop, li uzorkovnje u tropim je eše.U svkom mjesecu se obvljju mjerenj n svim geogrfskim dužinm i u svko dob dn.Ove prednosti povevju
prostorn i vremensk mjerenj. Meutim, podci z bilo koje oluje ili lokcije su rjetko dostupni. Preko svojih tehnoloških inovcij, ovom tehnologijom (TRMM) su omoguen nov nun dostignu u oblsti hidrologije i klime, ko što je bolj prouenost pdvin, prenje dnevnih ciklus pdvin, intenzitet i profilisnje temperture pdvin.TRMM podci su tkoe doprinjeli opertivnoj upotrebi multistelitske procjene pdvin u relnom vremenu, koje se koristi z otkrivnje poplv u SAD, posebno z pdvine iznd oken. Ncionln gencij z vzduhoplovnu i svemirsku dministrciju (NASA) je ovom tehnologijom (TRMM) postigl veliki npredk u detekciji i nlizi poplv i kiš n globlnom nivou, u poljoprivredne svrhe. Nun dostignu i opertivne prednosti ove tehnologije su podstkl rzvoj GPM-misije, koj predstvlj nstvk TRMM misije, poev od 2013. godine. GPM e initi jedn glvn letjelic i nekoliko stelit, koji e biti opremljeni rdrim z pdvine i mikrotlsnim rdiometrijskim prtim. Sezonski snježni pokriva Od sezonskih promjen koje se dešvju n površini Zemlje, njustljenije su kumulcij i topljenje sezonskog snježnog pokriv, koji utie n klimu, vrjeme i vodni bilns. Snježni pokriv im znjne efekte n rzmjenu energij izmeu površine Zemlje i tmosfere, ujedno je vžn rezervor svježe vode.Njegov visok lbedo mjenj površinsku rdijcionu rvnotežu, njegovo slbo propuštnje toplote izoluje zemljište.Zbog tog, snježni pokriv vrši ogromn uticj n hidrološki ciklus tokom zime i prolje z veinu tipov zemljišt n površine Zemlje. U blizini mnogih plninskih vjenc, sezonski snježni pokriv je dominntn izvor oticj, punei rjeke i potoke vodom, dopunjv i izdni, od ijih vodenih resurs zvisi više od milijrdu ljudi. Snjeg tkoe utie n cirkulciju tmosfere. Stelitski osetljivi instrumenti ve etiri decenije mjere svojstv snjeg. Ov mjerenj predstvljju jedn od njdužih stelitskih progrm evidencije klimtskih podtk, koji sd omoguv nunicim d prouvju dugorone promjene u ponšnju snježnog pokriv. Meutim, finijom prostornom rezolucijom, mjerenje snjeg i vode je problem, zto je z plninske predjele neophodn senzor z snjeg i hldno zemljište, što je jedn od prioritet u periodu do 2020. godine. Novije nlize snježnog pokriv su obuhvtile sezonske evolucije snježnog pokriv i njegov lbedo.Novonpdli snjeg obino im finu veliinu zrn, li metmorfizm tokom zime i prolje mjenj veliinu zrn, pri emu zrn smnjuju mo refleksije.Ovkvo ponšnje snjeg je vžno zbog energetske rvnoteže, jer se smnjenje lbed esto jvlj tokom prolje, kd dolzno sunevo zrenje postje sve vee i duže. Npredk u mpirnju snjeg je omoguio njegovu bolju nlizu. Površin snježnog pokriv u plninskim predjelim obino vrir u prostornom obimu, z rzliku od prizemnih djelov. Ov prostorn heterogenost predstvlj problem, jer senzor može mjeriti snop reflektovn od snjeg, stjene, zemljišt i vegetcije.
- Page 369 and 370: pruga, gasovoda, vodovoda i dr.) pr
- Page 371 and 372: geoloških procesa koji su pokrenut
- Page 373 and 374: Slika 10. Primjer loše riješenog
- Page 375 and 376: jednog geologa, koji bi pratio stan
- Page 377 and 378: 5. Zakljuak Prema iznesenim injenic
- Page 379 and 380: 1 Tihomir Milutinovi,HE ,,DABAR,, T
- Page 381 and 382: geodezije za istraživanje uticaja
- Page 383 and 384: i male promene geometrije (reda vel
- Page 385 and 386: - U fazi eksploatacije inženjerske
- Page 387 and 388: Mr Irina Kovaevi 1 EKOLOŠKE KATAS
- Page 389 and 390: U Iraku je izbilo masovno trovanje
- Page 391 and 392: U odnosu na ranije generacije, pogo
- Page 393 and 394: koristiti u svakodnevnom životu, t
- Page 395 and 396: Mr. sc. Emina Škahi 1 Mr. sc. Fari
- Page 397 and 398: UN-ova znanstvena komisija za klima
- Page 399 and 400: parku ili u vašem vrtu. Listanje i
- Page 401 and 402: Uticaj ovjeka na ouvanje okoliša S
- Page 403 and 404: Edis Imamovi a1 , Amra Imamovi b ,
- Page 405 and 406: 1. Uvod Problem stabilnosti graevin
- Page 407 and 408: S ciljem utvrivanja saglasnosti pro
- Page 409 and 410: ažuriranje ili preuzimanje alfanum
- Page 411 and 412: Slika 2. Izvod iz grafike baze poda
- Page 413 and 414: Slika 3. Urbana i rularna podruja T
- Page 415 and 416: Slika 5. Rasprostranjenost klizišt
- Page 417 and 418: Slika 7. Razmještaj graevinskih ob
- Page 419: Mr. Emir Meši SATELITSKA OSMATRAN
- Page 423 and 424: vžnz rzumjevnje dinmike okenskih s
- Page 425 and 426: Slik 3.Mp topogrfije morskog dn nst
- Page 427 and 428: LITERATURA Struni radovi: 1. Komati
- Page 429 and 430: Uvod Najvee poplave koje su u više
- Page 431 and 432: Rijeka Godina Vodostaj DUNAV Najvea
- Page 433 and 434: Pored injenice da e neinvesticione
- Page 435 and 436: Literatura: 1. Bilten (2012) Federa
- Page 437 and 438: podataka, obrade podataka i operati
- Page 439 and 440: odredbi o pojmu, njegove definicije
- Page 441 and 442: i državne institucije Republike Sr
- Page 443 and 444: ROLE OF THE STATE AND ITS INSTITUTI
- Page 445 and 446: iznosila oko sto miliona konvertibi
- Page 447 and 448: ne napomenemo da je veina ovih vodo
- Page 449 and 450: Smatramo da institucije iz drugih o
- Page 451 and 452: korištenje sredstava od vodnih nak
- Page 453 and 454: Vodno podruje Jadranskog mora Smatr
- Page 455 and 456: Ne može se sa sigurnošu utvrditi
- Page 457 and 458: Mr. sc. Zdenko Tadi ŠTETA OD POP
- Page 459 and 460: Nažalost Okvirni zakon je rezultat
- Page 461 and 462: Slika 1 - Poplave 2014.godine Poslj
- Page 463 and 464: Slika 2 - Klizište 2014.godine U F
- Page 465 and 466: Stambeni objekti Pomoni objekti Opi
- Page 467 and 468: 3. DOPRINOS LJUDI NASTANKU POPLAVA
- Page 469 and 470: Pored svega navedenog, ljudi pripre
Posmtrnje Zemlje iz svemir je uticlo d se nin n koji ljudi vide nšu Plnetu u<br />
potpunosti promjeni. Od prve slikeblue marble, koju je 1972. godine uslikl posd Apollo<br />
17, p do dns, sposobnost sgledvnj iz svemir u skldu s novijim i sofisticirnijim<br />
tehnologijm neprestno rste. U poetku su to bile jednostvne fotogrfije, dok su dns<br />
mogu mjerenj ko što su tempertur, koncentrcij tmosferskih gsov, p k i<br />
uzdiznje zemljišt i oken.U svijetu je sve ve potreb z posmtrnjem Zemlje iz<br />
svemir, rzlog je veliki doprinos u spoznji funkcionisnj Zemlje ko kompleksnog<br />
sistem<br />
Primjena u hidrologiji<br />
Globlni ciklus vode povezuje sve komponente Zemljinog sistem, od tog kko se<br />
vod kree iz tmosfere k Zemlji i okenu, do njenog kretnj kroz biosferu i kriosferu.<br />
Vod igr centrlnu ulogu u klimtskom sistemu, tkoe je od suštinskog znj z<br />
energetsku rvnotežu n Zemlji, jer se njenim isprvnjem reguliše toplot n Zemlji. Pored<br />
tog, vod je neophodn z održvnje život n Plneti i, shodno tome, unprjeenje<br />
rzumjevnj globlne hidrologije je od centrlnog znj z društvo.<br />
Kroz nek izuzetn tehnološk dostignu, neke vžne promjene i procesi povezni s<br />
vodenim ciklusom mogu biti preni pomou stelit. Prti se: voden pr, pdvine iznd<br />
oken i zemljišt, snjeg, led, kretnje ledenih ms, podzemn skldišt vode i temperture<br />
morskih površin. Nov perspektiv omoguen stelitskim posmtrnjem trnsformisl je<br />
globlno rzumjevnje hidrologije.U isto vrjeme, nek vžn hidrološk mjerenj još nisu<br />
dostupn stelitskim snimcim iz svemir, ko što su podci o snjegu i vodi u plninskim<br />
predjelim, vlžnost zemljišt i kompletni podci o isprvnjim s svih površin.<br />
Procjene i mjerenja tropskih kiša<br />
Od 1997. godine, mjerenje tropskih kiš TRMM (Tropical Rainfall Measuring Mission)<br />
stelitom su trnsformisl nšu sposobnost z mjerenje promjen pdvin u tropim,<br />
posebno iznd oken. Prouvnje pdvin iznd oken je ubrzlo dlje rzumjevnje<br />
interkcije izmeu vzduh, morskih i okenskih površin, ulogu oticj u mor i oken i<br />
vertiklnu cirkulciju oken.Pored tog, to je dovelo do velikih poboljšnj u predvinju<br />
vremenske prognoze, posebno u južnoj hemisferi.Sposobnost TRMM tehnologije z mjerenje<br />
n velikim visinm u tmosferi, gdje se pdvine grupišu, dobijju se informcije o<br />
prerspodjeli i oslobnju toplote, što poboljšv nše rzumjevnje tmosfere i klime.Ov<br />
tehnologij je pokzl d je pouzdn z mjerenje pdvin putem stelit, ime se<br />
obezbjeuju vžne informcije vezne z globlne pdvine.<br />
TRMM tehnologij je veliko nuno dostignue, prije sveg zbog svojih inovcij koje<br />
ukljuuju pket instrument (skener), koji su u mogunosti d snimju u mikrotlsnom,<br />
vidljivom i infrcrvenom spektru, zjedno s senzorom z munje i rdrim z pdvine, sve<br />
n istoj pltformi.Pket instrument n TRMM-u omoguv podešvnj meu<br />
instrumentim, ko i klibrciju s senzorim n drugim pltformm.Rdr z pdvine n<br />
TRMM pltformi pruž direktnu i detljnu sliku o pdvinm i vertiklnoj distribuciji.<br />
Nin n koji je postvljen stelit i mal ndmorsk visin (402.5 km) omoguv<br />
uzorkovnje i vn trop, li uzorkovnje u tropim je eše.U svkom mjesecu se obvljju<br />
mjerenj n svim geogrfskim dužinm i u svko dob dn.Ove prednosti povevju