PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

1. Uvod
Problem stabilnosti graevinskog zemljišta na podruju grada Tuzla došao je do punog
izražaja tokom elementarnih nepogoda u maju 2014. godine. Enorme koliine padavina u
maju 2014. godine bile su uzrok kako poplava tako i aktiviranja velikog broja klizišta.
Tuzlanski kanton, a posebno grad Tuzla bili su pogoeni aktiviranjem velikog broja klizišta sa
katastrofalnim posljedicama. Kako je poznato klizišta su izazvala znatne štete na
graevinskim/stambenim objektima. Znatan broj objekata ošteen je ili totalno onesposobljen
za dalje korištenje. Ovaj problem je naroito izražen u oblasti stambenih objekata. Meutim,
dodatni je problem nelegalna gradnja gdje je znatan broj objekata, bez poštivanja odreenih
zakonskih odredbi nelegalno izgraen i to na lokacijama klizišta, odnosno nestabilnom terenu.
Prostorno se planiranje mijenjalo u skladu s društveno-ekonomskim promjenama, a
osnovna mu je funkcija bila kontrola korištenja zemljišta. Meutim, korištenje zemljišta u
uskoj je vezi s pitanjem ekonomskog i društvenog razvoja te stanja okoliša (Bublin, 2000).
Pojava geografskog informacionog sistema (GIS-a) unaprijedila je mogunosti
upravljanja prostornim podacima. Zbog svoje funkcionalnosti, GIS je predstavljao neobilazan
alat za manipulaciju i analizu geoprostornih podataka (Burrough and McDonnell, 2006).
Vizualizacija rezultata prostorne analize predstavljena je tematskim kartama koje ukljuuju
vektorske, rasterske i alfanumerike podatke. Koristei mogunosti GIS-a uraena je analiza
prostornih podataka grada Tuzla sa aspekta stabilnosti graevinskog zemljišta.
Prostorno se planiranje mijenjalo u skladu s društveno-ekonomskim promjenama, a
osnovna mu je funkcija bila kontrola korištenja zemljišta. Meutim, korištenje zemljišta u
uskoj je vezi s pitanjem ekonomskog i društvenog razvoja te stanja okoliša (Imamovi, 2013).
Budui da u prostornom planu Tuzlanskog kantona (TK), nije analizirana stabilnost
graevinskog zemljišta, to je, u cilju sagledavanja razmjera ovog problema na podruju grada
Tuzla, uraena GIS analiza graevinskog zemljišta sa aspekta stabilnosti. Kao ulazni podaci
za analizu korišteni su prostorni podaci iz Prostornog plana TK kao i geoprostorni podaci
prikupljene nakon donošenja Prostornog plana TK. Kao prvi problem analizirano je širenje
graevinskog zemljišta mimo Prostornog plana TK za period 2005-2025. godina. Analiza je
obuhvatila prostorne podatke grada Tuzla preuzete iz aktuelnog Prostornog plana Tuzlanskog
kantona. Analizom su obuhvaeni prvenstveno prostorne lokacije na kojima je uoena
izgradnja a iste nisu planirane u prostorno planskom dokumentu (Imamovi, 2013). U okviru
uraenih analiza donijeti su kvantitativni pokazatelji stabilnosti graevinskog zemljišta
planiranog Prostornim planom TK kao i formiranog bespravnom gradnjom.
U razliitim inženjerskim aplikacijskim domenama postoji potreba za upravljanjem i
procesiranjem geometrijskih ili prostornih podataka, tj. podataka vezanim za prostor (Gali,
2006). Kroz skup tematskih karata dobivenih ovim radom bit e pokazano koje sve
informacije se mogu dobiti višekriterijskom analizom geoprostornih podataka kao osnove za
donošenje strateški važnih odluka u planiranju prostora i održivog razvoja. Na taj nain e se
prikazati znaaj i uloga GIS-a u planiranju korištenja prostora.
Analiza e omoguiti detektovanje najugroženijih podruja/objekata sa aspekta
stabilnosti, što može koristiti kod preduzimanja preventivnih mjera. Podaci ove analize mogu
poslužiti i za utvrivanje injenice koliko smo upoznati sa problemom stabilnosti terena iz
kategorije graevinskog zemljišta.