PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Nauka, tehnologija i katastrofe
Posmatrano istorijski, katastrofe, a prije svega, one prirodne, predstavljaju stalne
pratioce razvoja ljudskog društva.
Katastrofe mogu biti prirodne, socijalne, i tehnike.
Prouzrokovane prirodnim uzrocima, faktorima i rizicima, kao što su erupcije vulkana,
poplave, požari, suše, lavine, meave, led, mraz, grad, oluje, erozije zemljišta, klizišta, biljne
štetoine i bolesti, zemljotresi, cikloni, „cunamiji“ (kao onaj koji je 26.12.2004. godine
prouzrokovan zemljotresom u Indijskom okeanu usmrtio 275.000 osoba i razorio priobalno
podruje), itd. predstavljaju – prirodne katastrofe.
Socijalne katastrofe - su socijalno uzokovane katastrofe, kao što su, na primjer, ratovi,
epidemije, uništavanje društvenih institucija i institucija kulture, a koje svoj uticaj imaju i na
ljudsku populaciju.
Tehnike katastrofe - su prouzrokovane tehnikim propustima, greškama, havarijama
i faktorima (npr. ernobil, Bopal, curenja nafte iz bušotina, izlijevanje nafte u more,
nuklearne havarije, itd).
Visoko industrijske, bogate zemlje Zapada su prešle na „proizvodnju pameti”, a
nerazvijenim i siromašnim zemljama gurnuli „prljave industrije” mislei da e tako riješiti
svoje ekološke i zdravstvene probleme. Kako je to strašno kako u ekološkom, medicinskom i
humanistikom smislu, a kako to i konkretno izgleda navešemo nekoliko ilustrativnih
traginih primjera.
Razvoj tehnologije je doveo do ekoloških problema i ekološkog zagaenja. Od raznih
tehnoloških akcidenata naješi su – hemijski akcidenti, odnosno nesree. Prema Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji (WHO) hemijski akcidenti se mogu klasifikovati na sljedee stepene
zagaenja:
• I (lokalni) – gdje su posljedice ograniene na lokalno podruje akcidenta
(skladište, fabriku);
• II (komunalni) – gdje posljedice akcidenta zahvataju lokalnu zajednicu;
• III (regionalni) - gdje posljedice akcidenta zahvataju veu regiju ili državu, i
• IV (internacionalni) - gdje posljedice akcidenta zahvataju meunarodno
podruje. 2
Evo nekih primjera velikih hemijskih akcidenata i ekoloških katastrofa.
Poznat je fenomen Minimata trovanje stanovništva u Japanu u seoskom zalivu
Minimata (na ostrvu Kjušu, na jugu Japana) koje je upotrebljavalo ribu i “plodove mora” iz
zaliva, u koji se ulijeva otpadna voda sa teškim metalima i živom koju je hemijska industrija
izo (Nippon Chisso), sa drugim industrijskim otpadom, ispuštala u vodu gdje se pod
uticajem bakterija živa pretvarala u metil-živu koja se potom infiltrirala u lance ishrane.
Uticaj otpadnih voda na zdravlje, morbiditet i mortalitet životinja ali i ljudi bio je evidentan:
ribe su poele da izumiru, seoske make su „poludile“, djeca zadobijala ošteenja mozga,
ljudi umirali. Smatra se da je oko hiljadu osoba umrlo od trovanja živom, dok je obolio znatno
vei broj. Takoe, mnogi su oboljeli od gluvoe i sljepila, a evidentne su i druge posljedice:
smanjena kontrola mišia, nerazgovjetan govor, ošteen vid, raanje slijepe, maloumne i
djece sa raznim deformitetima.
Drugi sluaj je Itai-Itai trovanje koje dovodi do oboljenja kostiju, a koje je nastalo
kada su otpadne vode iz rudnika kadmijuma, olova i cinka zagadile vodu pirinanih polja u
Japanu.
2 P. uki, M. Pavlovski, Ekologija i društvo, ”Eko centar”, Beograd, 1999, str. 40.