PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Zbornik2015-I Zbornik2015-I

15.12.2015 Views

1. Uvod Teorija katastrofe pojavila se u zapadnim medijima kasnih šezdesetih godina dvadesetog veka [1]. Teorija katastrofe prikazana je kao revolucija u matematici uporediva sa Njutnovim diferencijalnim i integralnim raunom. Predstavljena je kao vrednija za oveanstvo od matematike analize: dok Njutnova teorija razmatra samo glatke, kontinuirane procese, teorija katastrofe obezbeuje univerzalni metod za izuavawe skokovitih prelaza, diskontinuiteta i iznenadnih kvalitativnih promena. Prema [1] katastrofa predstavlja nagle promene kao iznenadni odgovor sistema na glatke promene u eksternom okruženju. Navedena definicija ukazuje da katastrofa predstavlja naglo ugrožavanje funkcionisanja odreenog sistema koji nastaju usled delovanja razliitih uticaja iz spoljne sredine odnosno iz okruženja posmatranog sistema. Iako je teorija katastrofe nalazila primene u razliitim naunim disciplinama pojavili su se i lanci kritike i osporavanja. Prema [2] ove kritike su uglavnom opšteg karaktera i uz pretpostavku da su kritike jednostavno „tane“. Bez obzira na slabu zasnovanost kritika na konkretnim primerima ovu kritiku bi trebalo ohrabrivati u smeru koji bi unapredio ovu teoriju ili doveo do novih i boljih teorija. Kontinuirani procesi koji se odvijaju u dovoljno dugom vremenu ak i kada su nepovoljni po posmatrani sistem omoguavaju odreenu projekciju odnosno predvianje dogaaja sa visokim stepenom sigurnosti odnosno stvaraju osnovu da se karakter nepovoljnih kretanja bolje upozna i da se pregrupisavanjem odreenim resursa dejstvo negativnih dogaaja predupredi, ublaži ili potpuno eliminiše. Nagle promene koje u matematikom smislu takoe mogu da se smatraju kontinuiranim procesima, ali koje se dogaaju u intervalima vremena kraim od optimalnih za adekvatan odgovor sistema mogu naneti štete sistemu i dovesti do prekida u njegovom funkcionisanju. U takvim situacijama ak i dobro poznavanje dinamike i zakonitosti odvijanja negativnih procesa može biti nedovoljan uslov za ublažavanje ili eliminaciju štete koja može nastati u posmatranom sistemu. Nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje zakonitosti odvijanja pojedinih procesa u spoljnoj sredini koje mogu izazvati neželjene posledice u odreenom sistemu ili ga potpuno uništiti. Posebno ilustrativni primeri su gubici ljudskih života i materijalne štete koje nastaju prolomom brana u nizvodnom toku reka. Iz tog razloga se kod brana posebna pažnja posveuje analizi rizika i hazarda koja ukljuuje kategorije društveno prihvatljivih nivoa ovih parametara pri donošenju odluka o njihovoj izgradnji. Drugu kategorija ilustrativnih primera katastrofa predstavljaju poplave i klizišta. Ovakve pojave ugrožavaju ljudske živote i materijalna dobra dovodei u pitanje egzistenciju stanovništva na pojedinim podrujima. Meutim ak i ako su rizici od ovih pojava poznati nije uvek mogue izvršiti seljenje gradova i infrastrukture izvan rizinih podruja iz razliitih razloga. Naješe su to ekonomski, istorijski, kulturni razlozi ili njihova kombinacija. U takvim sluajevima pravilna procena rizika i pravljenje adekvatnih planova ili izgradnja odgovarajue zaštitne infrastrukture može biti od kritinog znaaja u prevenciji, ublažavanju ili sanaciji katastrofalnih posledica. Nakon ovih razmatranja namee se pitanje u kojim to sluajevima geodezija kao nauka i praktina disciplina može da doprinese prevenciji, ublažavanju i sanaciji posledica potencijalnih katastrofalnih dogaaja. Geodezija je nauka koja se prevashodno bavi odreivanjem veliine i oblika Zemlje njenog gravitacionog polja i promenama ovih veliina sa vremenom. Meutim geodezija je razvila niz praktinih i efikasnih metoda i niz tehnologija visoke tanosti i efikasnosti kako za pozicioniranje u prostoru tako i za snimanje i prikaz Zemljine površine i objekata na njoj. Razvoj geodetskih tehnologija omoguio je primenu

geodezije za istraživanje uticaja seizmikih procesa na tlo i inženjerske strukture [3]. Ove injenice omoguavaju sledee: - Utvrivanje poetne pozicije i stanja geometrije terena i objekata na efikasan nain i sa visokom tanošu; - Utvrivanje promene pozicije i stanja geometrije terena i objekata na efikasan nain sa visokom tanošu i - Otkrivanje tendencija u ovim promenama. Na taj nain podaci o prostoru i objektima kao i utvrene promene u njihovoj geometriji mogu poslužiti kao pouzdana analitika osnova za prognoze i predvianja uticaja koji mogu dovesti do naglih promena u posmatranom sistemu. Pojmove „prognoza“ i „predvianja“ u ovom radu treba shvatiti iskljuivo kao ekstrapolaciju vrednosti pojedinih parametara zasnovanu na poznatim zakonitostima njihovog razvoja u zavisnosti od poetnih uslova. U geodetskom smislu posmatrani sistem koji se može aproksimirati diskretnim skupom taaka u prostoru (geometrijska aproksimacija) predstavlja geometrijski oblik ija interpretacija je data koordinatama taaka u odreenom vremenskom trenutku. Promene koordinata taaka sa vremenom ukazuju na dejstvo pojedinih sila koje dovode do ovih promena ali koje nisu prevashodno predmet izuavanja geodezije, ova injenica ukazuje da rezultati dobijeni geodetskim metodama zahtevaju multidisciplinarni ili interdisciplinarni pristup i da se ne mogu izuavati sami za sebe kako bi se neka pojava u potpunosti objasnila ili razumeo njen karakter. Kada je predmet izuavanja pojava u prirodi koja posle malih promena može dovesti do katastrofe (do nagle promene u posmatranom sistemu) onda se, naroito kod seizmikih procesa, pored podataka dobijenih geodetskim merenjima koriste i rezultati seizmoloških i geoloških merenja. Ovaj primer pokazuje da je neophodno jednu pojavu posmatrati iz ugla više razliitih podataka kako bi se ona bolje razumela i kako bi se na osnovu razliitih znanja dostignutih primenom razliitih naunih disciplina donosili pouzdanijii zakljuci. U ovom radu razmatraju se mogunosti za primenu geodezije u prevenciji, ublažavanju i sanaciji katastrofa koje pre svega ugrožavaju ljudske živote i materijalna dobra u svetlu mogunosti primene savremenih tehnologija. Pod posmatranim sistemima podrazumevaju se inženjerske i urbane strukture koje omoguavaju funkcionalnost civilizacije na savremenom nivou, dok se pod katastrofom podrazumeva prestanak ili bitno smanjenje ove funkcionalnosti kao posledica spoljnih uticaja. Struktura ovog rada prilagoena je razmatranoj problematici i osnovnom cilju rada. Najpre se razmatraju savremene geodetske tehnologije i metodologije koje omoguavaju praenje promena na inženjerskim strukturama i u njihovom okruženju a zatim se razmatraju potencijalne primene rezultata dobijenih geodetskim tehnologijama u cilju prevencije, ublažavanja ili eliminacije katastrofa. 2. Geodetske tehnologije i metodologije utvrivanja poetnog stanja i promena na terenu i inženjerskim strukturama Osnovne karakteristike savremenih geodetskih tehnologija mogu se ukratko opisati na sledei nain: - Širok spektar tanosti. Tanost geodetskih tehnologija za merenje dužina kree se u rasponu od mikronske tanosti (laserski trekeri) do milimetarske tanosti (totalne stanice i GPS tehnologija). Tanost horizontalnih pravaca i zenitnih odstojanja kod savremenih geodetskih instrumenata kree se u rasponu od 0,5“ do nekoliko lunih sekundi;

geodezije za istraživanje uticaja seizmikih procesa na tlo i inženjerske strukture [3]. Ove<br />

injenice omoguavaju sledee:<br />

- Utvrivanje poetne pozicije i stanja geometrije terena i objekata na efikasan nain i<br />

sa visokom tanošu;<br />

- Utvrivanje promene pozicije i stanja geometrije terena i objekata na efikasan nain sa<br />

visokom tanošu i<br />

- Otkrivanje tendencija u ovim promenama.<br />

Na taj nain podaci o prostoru i objektima kao i utvrene promene u njihovoj geometriji mogu<br />

poslužiti kao pouzdana analitika osnova za prognoze i predvianja uticaja koji mogu dovesti<br />

do naglih promena u posmatranom sistemu. Pojmove „prognoza“ i „predvianja“ u ovom<br />

radu treba shvatiti iskljuivo kao ekstrapolaciju vrednosti pojedinih parametara zasnovanu na<br />

poznatim zakonitostima njihovog razvoja u zavisnosti od poetnih uslova. U geodetskom<br />

smislu posmatrani sistem koji se može aproksimirati diskretnim skupom taaka u prostoru<br />

(geometrijska aproksimacija) predstavlja geometrijski oblik ija interpretacija je data<br />

koordinatama taaka u odreenom vremenskom trenutku. Promene koordinata taaka sa<br />

vremenom ukazuju na dejstvo pojedinih sila koje dovode do ovih promena ali koje nisu<br />

prevashodno predmet izuavanja geodezije, ova injenica ukazuje da rezultati dobijeni<br />

geodetskim metodama zahtevaju multidisciplinarni ili interdisciplinarni pristup i da se ne<br />

mogu izuavati sami za sebe kako bi se neka pojava u potpunosti objasnila ili razumeo njen<br />

karakter. Kada je predmet izuavanja pojava u prirodi koja posle malih promena može dovesti<br />

do katastrofe (do nagle promene u posmatranom sistemu) onda se, naroito kod seizmikih<br />

procesa, pored podataka dobijenih geodetskim merenjima koriste i rezultati seizmoloških i<br />

geoloških merenja. Ovaj primer pokazuje da je neophodno jednu pojavu posmatrati iz ugla<br />

više razliitih podataka kako bi se ona bolje razumela i kako bi se na osnovu razliitih znanja<br />

dostignutih primenom razliitih naunih disciplina donosili pouzdanijii zakljuci. U ovom<br />

radu razmatraju se mogunosti za primenu geodezije u prevenciji, ublažavanju i sanaciji<br />

katastrofa koje pre svega ugrožavaju ljudske živote i materijalna dobra u svetlu mogunosti<br />

primene savremenih tehnologija. Pod posmatranim sistemima podrazumevaju se inženjerske i<br />

urbane strukture koje omoguavaju funkcionalnost civilizacije na savremenom nivou, dok se<br />

pod katastrofom podrazumeva prestanak ili bitno smanjenje ove funkcionalnosti kao<br />

posledica spoljnih uticaja.<br />

Struktura ovog rada prilagoena je razmatranoj problematici i osnovnom cilju rada. Najpre se<br />

razmatraju savremene geodetske tehnologije i metodologije koje omoguavaju praenje<br />

promena na inženjerskim strukturama i u njihovom okruženju a zatim se razmatraju<br />

potencijalne primene rezultata dobijenih geodetskim tehnologijama u cilju prevencije,<br />

ublažavanja ili eliminacije katastrofa.<br />

2. Geodetske tehnologije i metodologije utvrivanja poetnog stanja i promena na terenu i<br />

inženjerskim strukturama<br />

Osnovne karakteristike savremenih geodetskih tehnologija mogu se ukratko opisati na sledei<br />

nain:<br />

- Širok spektar tanosti. Tanost geodetskih tehnologija za merenje dužina kree se u<br />

rasponu od mikronske tanosti (laserski trekeri) do milimetarske tanosti (totalne<br />

stanice i GPS tehnologija). Tanost horizontalnih pravaca i zenitnih odstojanja kod<br />

savremenih geodetskih instrumenata kree se u rasponu od 0,5“ do nekoliko lunih<br />

sekundi;

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!