PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
1. Uvod Teorija katastrofe pojavila se u zapadnim medijima kasnih šezdesetih godina dvadesetog veka [1]. Teorija katastrofe prikazana je kao revolucija u matematici uporediva sa Njutnovim diferencijalnim i integralnim raunom. Predstavljena je kao vrednija za oveanstvo od matematike analize: dok Njutnova teorija razmatra samo glatke, kontinuirane procese, teorija katastrofe obezbeuje univerzalni metod za izuavawe skokovitih prelaza, diskontinuiteta i iznenadnih kvalitativnih promena. Prema [1] katastrofa predstavlja nagle promene kao iznenadni odgovor sistema na glatke promene u eksternom okruženju. Navedena definicija ukazuje da katastrofa predstavlja naglo ugrožavanje funkcionisanja odreenog sistema koji nastaju usled delovanja razliitih uticaja iz spoljne sredine odnosno iz okruženja posmatranog sistema. Iako je teorija katastrofe nalazila primene u razliitim naunim disciplinama pojavili su se i lanci kritike i osporavanja. Prema [2] ove kritike su uglavnom opšteg karaktera i uz pretpostavku da su kritike jednostavno „tane“. Bez obzira na slabu zasnovanost kritika na konkretnim primerima ovu kritiku bi trebalo ohrabrivati u smeru koji bi unapredio ovu teoriju ili doveo do novih i boljih teorija. Kontinuirani procesi koji se odvijaju u dovoljno dugom vremenu ak i kada su nepovoljni po posmatrani sistem omoguavaju odreenu projekciju odnosno predvianje dogaaja sa visokim stepenom sigurnosti odnosno stvaraju osnovu da se karakter nepovoljnih kretanja bolje upozna i da se pregrupisavanjem odreenim resursa dejstvo negativnih dogaaja predupredi, ublaži ili potpuno eliminiše. Nagle promene koje u matematikom smislu takoe mogu da se smatraju kontinuiranim procesima, ali koje se dogaaju u intervalima vremena kraim od optimalnih za adekvatan odgovor sistema mogu naneti štete sistemu i dovesti do prekida u njegovom funkcionisanju. U takvim situacijama ak i dobro poznavanje dinamike i zakonitosti odvijanja negativnih procesa može biti nedovoljan uslov za ublažavanje ili eliminaciju štete koja može nastati u posmatranom sistemu. Nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje zakonitosti odvijanja pojedinih procesa u spoljnoj sredini koje mogu izazvati neželjene posledice u odreenom sistemu ili ga potpuno uništiti. Posebno ilustrativni primeri su gubici ljudskih života i materijalne štete koje nastaju prolomom brana u nizvodnom toku reka. Iz tog razloga se kod brana posebna pažnja posveuje analizi rizika i hazarda koja ukljuuje kategorije društveno prihvatljivih nivoa ovih parametara pri donošenju odluka o njihovoj izgradnji. Drugu kategorija ilustrativnih primera katastrofa predstavljaju poplave i klizišta. Ovakve pojave ugrožavaju ljudske živote i materijalna dobra dovodei u pitanje egzistenciju stanovništva na pojedinim podrujima. Meutim ak i ako su rizici od ovih pojava poznati nije uvek mogue izvršiti seljenje gradova i infrastrukture izvan rizinih podruja iz razliitih razloga. Naješe su to ekonomski, istorijski, kulturni razlozi ili njihova kombinacija. U takvim sluajevima pravilna procena rizika i pravljenje adekvatnih planova ili izgradnja odgovarajue zaštitne infrastrukture može biti od kritinog znaaja u prevenciji, ublažavanju ili sanaciji katastrofalnih posledica. Nakon ovih razmatranja namee se pitanje u kojim to sluajevima geodezija kao nauka i praktina disciplina može da doprinese prevenciji, ublažavanju i sanaciji posledica potencijalnih katastrofalnih dogaaja. Geodezija je nauka koja se prevashodno bavi odreivanjem veliine i oblika Zemlje njenog gravitacionog polja i promenama ovih veliina sa vremenom. Meutim geodezija je razvila niz praktinih i efikasnih metoda i niz tehnologija visoke tanosti i efikasnosti kako za pozicioniranje u prostoru tako i za snimanje i prikaz Zemljine površine i objekata na njoj. Razvoj geodetskih tehnologija omoguio je primenu
geodezije za istraživanje uticaja seizmikih procesa na tlo i inženjerske strukture [3]. Ove injenice omoguavaju sledee: - Utvrivanje poetne pozicije i stanja geometrije terena i objekata na efikasan nain i sa visokom tanošu; - Utvrivanje promene pozicije i stanja geometrije terena i objekata na efikasan nain sa visokom tanošu i - Otkrivanje tendencija u ovim promenama. Na taj nain podaci o prostoru i objektima kao i utvrene promene u njihovoj geometriji mogu poslužiti kao pouzdana analitika osnova za prognoze i predvianja uticaja koji mogu dovesti do naglih promena u posmatranom sistemu. Pojmove „prognoza“ i „predvianja“ u ovom radu treba shvatiti iskljuivo kao ekstrapolaciju vrednosti pojedinih parametara zasnovanu na poznatim zakonitostima njihovog razvoja u zavisnosti od poetnih uslova. U geodetskom smislu posmatrani sistem koji se može aproksimirati diskretnim skupom taaka u prostoru (geometrijska aproksimacija) predstavlja geometrijski oblik ija interpretacija je data koordinatama taaka u odreenom vremenskom trenutku. Promene koordinata taaka sa vremenom ukazuju na dejstvo pojedinih sila koje dovode do ovih promena ali koje nisu prevashodno predmet izuavanja geodezije, ova injenica ukazuje da rezultati dobijeni geodetskim metodama zahtevaju multidisciplinarni ili interdisciplinarni pristup i da se ne mogu izuavati sami za sebe kako bi se neka pojava u potpunosti objasnila ili razumeo njen karakter. Kada je predmet izuavanja pojava u prirodi koja posle malih promena može dovesti do katastrofe (do nagle promene u posmatranom sistemu) onda se, naroito kod seizmikih procesa, pored podataka dobijenih geodetskim merenjima koriste i rezultati seizmoloških i geoloških merenja. Ovaj primer pokazuje da je neophodno jednu pojavu posmatrati iz ugla više razliitih podataka kako bi se ona bolje razumela i kako bi se na osnovu razliitih znanja dostignutih primenom razliitih naunih disciplina donosili pouzdanijii zakljuci. U ovom radu razmatraju se mogunosti za primenu geodezije u prevenciji, ublažavanju i sanaciji katastrofa koje pre svega ugrožavaju ljudske živote i materijalna dobra u svetlu mogunosti primene savremenih tehnologija. Pod posmatranim sistemima podrazumevaju se inženjerske i urbane strukture koje omoguavaju funkcionalnost civilizacije na savremenom nivou, dok se pod katastrofom podrazumeva prestanak ili bitno smanjenje ove funkcionalnosti kao posledica spoljnih uticaja. Struktura ovog rada prilagoena je razmatranoj problematici i osnovnom cilju rada. Najpre se razmatraju savremene geodetske tehnologije i metodologije koje omoguavaju praenje promena na inženjerskim strukturama i u njihovom okruženju a zatim se razmatraju potencijalne primene rezultata dobijenih geodetskim tehnologijama u cilju prevencije, ublažavanja ili eliminacije katastrofa. 2. Geodetske tehnologije i metodologije utvrivanja poetnog stanja i promena na terenu i inženjerskim strukturama Osnovne karakteristike savremenih geodetskih tehnologija mogu se ukratko opisati na sledei nain: - Širok spektar tanosti. Tanost geodetskih tehnologija za merenje dužina kree se u rasponu od mikronske tanosti (laserski trekeri) do milimetarske tanosti (totalne stanice i GPS tehnologija). Tanost horizontalnih pravaca i zenitnih odstojanja kod savremenih geodetskih instrumenata kree se u rasponu od 0,5“ do nekoliko lunih sekundi;
- Page 329 and 330: Do sada se problematika prevencije
- Page 331 and 332: Radi sticanja potrebnih znanja iz o
- Page 333 and 334: otklanjanju posledica elementarnih
- Page 335 and 336: 6) vrši nadzor nad primenom Zakona
- Page 337 and 338: Doc. dr Izet Banda UPRAVLJANJE RIZ
- Page 339 and 340: pobrine da su uspostavljeni pouzdan
- Page 341 and 342: Navedena iskustva i rad meunarodnih
- Page 343 and 344: pravna lica koja su minimalno izlo
- Page 345 and 346: ZAKLJUAK Željenu tržišnu pozicij
- Page 347 and 348: Dr Stevan Daki Mr Predrag Obrenovi
- Page 349 and 350: Obuavanje i osposobljavanje za zaš
- Page 351 and 352: LITERATURA: 1. Zakon o zaštiti od
- Page 353 and 354: Sve gore nabrojane prednosti su dov
- Page 355 and 356: Slika 3: Ilustracija prostiranja sv
- Page 357 and 358: 1. plava, 2. narandžasta, 3. zelen
- Page 359 and 360: Slika 7: (a) Gubici usljed mikrosav
- Page 361 and 362: Slika 10: Fujikura-in set za pripre
- Page 363 and 364: 7. Mjerenje slabljenja na trasi U s
- Page 365 and 366: Slika 16: Mjerenje slabljenja s kra
- Page 367 and 368: THE ANTHROPOGENIC FACTOR LIKE TRIGG
- Page 369 and 370: pruga, gasovoda, vodovoda i dr.) pr
- Page 371 and 372: geoloških procesa koji su pokrenut
- Page 373 and 374: Slika 10. Primjer loše riješenog
- Page 375 and 376: jednog geologa, koji bi pratio stan
- Page 377 and 378: 5. Zakljuak Prema iznesenim injenic
- Page 379: 1 Tihomir Milutinovi,HE ,,DABAR,, T
- Page 383 and 384: i male promene geometrije (reda vel
- Page 385 and 386: - U fazi eksploatacije inženjerske
- Page 387 and 388: Mr Irina Kovaevi 1 EKOLOŠKE KATAS
- Page 389 and 390: U Iraku je izbilo masovno trovanje
- Page 391 and 392: U odnosu na ranije generacije, pogo
- Page 393 and 394: koristiti u svakodnevnom životu, t
- Page 395 and 396: Mr. sc. Emina Škahi 1 Mr. sc. Fari
- Page 397 and 398: UN-ova znanstvena komisija za klima
- Page 399 and 400: parku ili u vašem vrtu. Listanje i
- Page 401 and 402: Uticaj ovjeka na ouvanje okoliša S
- Page 403 and 404: Edis Imamovi a1 , Amra Imamovi b ,
- Page 405 and 406: 1. Uvod Problem stabilnosti graevin
- Page 407 and 408: S ciljem utvrivanja saglasnosti pro
- Page 409 and 410: ažuriranje ili preuzimanje alfanum
- Page 411 and 412: Slika 2. Izvod iz grafike baze poda
- Page 413 and 414: Slika 3. Urbana i rularna podruja T
- Page 415 and 416: Slika 5. Rasprostranjenost klizišt
- Page 417 and 418: Slika 7. Razmještaj graevinskih ob
- Page 419 and 420: Mr. Emir Meši SATELITSKA OSMATRAN
- Page 421 and 422: prostorn i vremensk mjerenj. Meutim
- Page 423 and 424: vžnz rzumjevnje dinmike okenskih s
- Page 425 and 426: Slik 3.Mp topogrfije morskog dn nst
- Page 427 and 428: LITERATURA Struni radovi: 1. Komati
- Page 429 and 430: Uvod Najvee poplave koje su u više
geodezije za istraživanje uticaja seizmikih procesa na tlo i inženjerske strukture [3]. Ove<br />
injenice omoguavaju sledee:<br />
- Utvrivanje poetne pozicije i stanja geometrije terena i objekata na efikasan nain i<br />
sa visokom tanošu;<br />
- Utvrivanje promene pozicije i stanja geometrije terena i objekata na efikasan nain sa<br />
visokom tanošu i<br />
- Otkrivanje tendencija u ovim promenama.<br />
Na taj nain podaci o prostoru i objektima kao i utvrene promene u njihovoj geometriji mogu<br />
poslužiti kao pouzdana analitika osnova za prognoze i predvianja uticaja koji mogu dovesti<br />
do naglih promena u posmatranom sistemu. Pojmove „prognoza“ i „predvianja“ u ovom<br />
radu treba shvatiti iskljuivo kao ekstrapolaciju vrednosti pojedinih parametara zasnovanu na<br />
poznatim zakonitostima njihovog razvoja u zavisnosti od poetnih uslova. U geodetskom<br />
smislu posmatrani sistem koji se može aproksimirati diskretnim skupom taaka u prostoru<br />
(geometrijska aproksimacija) predstavlja geometrijski oblik ija interpretacija je data<br />
koordinatama taaka u odreenom vremenskom trenutku. Promene koordinata taaka sa<br />
vremenom ukazuju na dejstvo pojedinih sila koje dovode do ovih promena ali koje nisu<br />
prevashodno predmet izuavanja geodezije, ova injenica ukazuje da rezultati dobijeni<br />
geodetskim metodama zahtevaju multidisciplinarni ili interdisciplinarni pristup i da se ne<br />
mogu izuavati sami za sebe kako bi se neka pojava u potpunosti objasnila ili razumeo njen<br />
karakter. Kada je predmet izuavanja pojava u prirodi koja posle malih promena može dovesti<br />
do katastrofe (do nagle promene u posmatranom sistemu) onda se, naroito kod seizmikih<br />
procesa, pored podataka dobijenih geodetskim merenjima koriste i rezultati seizmoloških i<br />
geoloških merenja. Ovaj primer pokazuje da je neophodno jednu pojavu posmatrati iz ugla<br />
više razliitih podataka kako bi se ona bolje razumela i kako bi se na osnovu razliitih znanja<br />
dostignutih primenom razliitih naunih disciplina donosili pouzdanijii zakljuci. U ovom<br />
radu razmatraju se mogunosti za primenu geodezije u prevenciji, ublažavanju i sanaciji<br />
katastrofa koje pre svega ugrožavaju ljudske živote i materijalna dobra u svetlu mogunosti<br />
primene savremenih tehnologija. Pod posmatranim sistemima podrazumevaju se inženjerske i<br />
urbane strukture koje omoguavaju funkcionalnost civilizacije na savremenom nivou, dok se<br />
pod katastrofom podrazumeva prestanak ili bitno smanjenje ove funkcionalnosti kao<br />
posledica spoljnih uticaja.<br />
Struktura ovog rada prilagoena je razmatranoj problematici i osnovnom cilju rada. Najpre se<br />
razmatraju savremene geodetske tehnologije i metodologije koje omoguavaju praenje<br />
promena na inženjerskim strukturama i u njihovom okruženju a zatim se razmatraju<br />
potencijalne primene rezultata dobijenih geodetskim tehnologijama u cilju prevencije,<br />
ublažavanja ili eliminacije katastrofa.<br />
2. Geodetske tehnologije i metodologije utvrivanja poetnog stanja i promena na terenu i<br />
inženjerskim strukturama<br />
Osnovne karakteristike savremenih geodetskih tehnologija mogu se ukratko opisati na sledei<br />
nain:<br />
- Širok spektar tanosti. Tanost geodetskih tehnologija za merenje dužina kree se u<br />
rasponu od mikronske tanosti (laserski trekeri) do milimetarske tanosti (totalne<br />
stanice i GPS tehnologija). Tanost horizontalnih pravaca i zenitnih odstojanja kod<br />
savremenih geodetskih instrumenata kree se u rasponu od 0,5“ do nekoliko lunih<br />
sekundi;