PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
Na slici iznad prikazan je detalj sa edukativnog letka za zaštitu i ponašanje prije pokretanja klizišta (ili teenja tla), za vrijeme klizanja i poslije, sa preporukama o pripremi osnovnih potrebština i prve pomoi, uraen od strane Amerike agencije FEMA. Prva aktivnost, koja bi trebala umanjiti i reducirati posljedice poplava i klizišta jeste mapiranje rizinih zona i utvrivanje od koje vrste hazarda mogu biti ugrožene (poplave, klizišta, zemljotresi i dr.) Iste trebaju biti uraene od strunih lica i date na korištenje organima Sigurnosti koji u skladu sa procjenjenim zonama sprovode aktivnosti. Prije svega prevencije (ureenja i išenja korita rijeka, saniranju kosina i dr), zatim pravljenju planova za evakuaciju, nainu spašavanja, obavještavanja i alarmiranja. Najvažnije u ovoj fazi jeste, edukacija stanovništva, studenata i djece u školama o moguim hazardima (za datu lokaciju), kako ih prepoznati, gdje mogu dobiti prave informacije i kako se ponašati prilikom ovakvih vanrednih situacija. Druga aktivnost je edukacija institucija i službi koje imaju zadatak da reaguju i pomognu stanovništvu u vanrednim okolnostima. Opremanje nadležnih službi potrebnom opremom i edukacija rada na istoj. Trea je uspostavljanje sisteme alarmiranja i praenja stabilnosti kosina, visine vodostaja u blizini plavnih rijeka, pravovremenog informisanja stanovništva. Slika 12. Sistem ranog upozoravanja od poplava – Japan (www.pwri.go.jp) Kod svakog geohazarda, bitan faktor je rana detekcija i pravovremeno alarmiranje stanovništva. Takvi sitemi diljem svijeta spašavaju mnogobrojne živote. Na slici 12. prikazan je jedan od sisteme za ranu detekciju poplava u Japanu, gdje je utvrena lokacija padavina koja donosi bujice, tako da se ve tokom obilnih padavina na okolnim planinama alarmiraju nadležne službe i obavještava stanovništvo o moguoj poplavi. 4.1. Prepoznavanje klizišta Edukacija lokalnog stanovništva je jako bitna kod prevencije i ranog upozoravanja na inženjersko geološke procese. Osim lokalnog stanovništva o osnovnim geološkim procesima i indikatorima klizanja trebale bi biti upoznati i nadležni organi za reagovanje u ovakvim situacijama (Civilna zaštita, vatrogasci, policija, Službe u Opini, koje bi trebale imati bar
jednog geologa, koji bi pratio stanje i ukazivao pravovremeno na mogue hazarde, radi prevencije). Pravovremena informacija o aktiviranju klizišta može biti kljuni faktor za spašavanja stanovništva i materijalnih dobara. Mogu se poduzeti tzv. „hitne sanacione mjere“ i izbjei potpunu aktivaciju klizišta ili znaajno umanjiti posljedice pokrenute mase. Za prepoznavanje klizišta na terenu postoje mnogobrojni faktori, ali navest emo samo neke, koje je relativno lako uoiti. Jedan od lako uoljivih faktora je površinska deradacija tla, u vidu nastanka pukotina, škarpi i zasjeka kao što je prikazano na slici 13. , gdje se u dnu može vidjeti i efekat naginjanja drvea. Slika 13. Sistem ranog upozoravanja od poplava, Bare (foto: T. Nikoli, maj 2014.) Slika 14. Djelovanje klizišta na elektrini stub, klizište Grabovica – Tuzla, maj 2014. godine
- Page 323 and 324: stare gradske jezgre. Ali zbog razn
- Page 325 and 326: potrebito je postaviti vodomjerne s
- Page 327 and 328: [11] http://www.prodanube.eu/activi
- Page 329 and 330: Do sada se problematika prevencije
- Page 331 and 332: Radi sticanja potrebnih znanja iz o
- Page 333 and 334: otklanjanju posledica elementarnih
- Page 335 and 336: 6) vrši nadzor nad primenom Zakona
- Page 337 and 338: Doc. dr Izet Banda UPRAVLJANJE RIZ
- Page 339 and 340: pobrine da su uspostavljeni pouzdan
- Page 341 and 342: Navedena iskustva i rad meunarodnih
- Page 343 and 344: pravna lica koja su minimalno izlo
- Page 345 and 346: ZAKLJUAK Željenu tržišnu pozicij
- Page 347 and 348: Dr Stevan Daki Mr Predrag Obrenovi
- Page 349 and 350: Obuavanje i osposobljavanje za zaš
- Page 351 and 352: LITERATURA: 1. Zakon o zaštiti od
- Page 353 and 354: Sve gore nabrojane prednosti su dov
- Page 355 and 356: Slika 3: Ilustracija prostiranja sv
- Page 357 and 358: 1. plava, 2. narandžasta, 3. zelen
- Page 359 and 360: Slika 7: (a) Gubici usljed mikrosav
- Page 361 and 362: Slika 10: Fujikura-in set za pripre
- Page 363 and 364: 7. Mjerenje slabljenja na trasi U s
- Page 365 and 366: Slika 16: Mjerenje slabljenja s kra
- Page 367 and 368: THE ANTHROPOGENIC FACTOR LIKE TRIGG
- Page 369 and 370: pruga, gasovoda, vodovoda i dr.) pr
- Page 371 and 372: geoloških procesa koji su pokrenut
- Page 373: Slika 10. Primjer loše riješenog
- Page 377 and 378: 5. Zakljuak Prema iznesenim injenic
- Page 379 and 380: 1 Tihomir Milutinovi,HE ,,DABAR,, T
- Page 381 and 382: geodezije za istraživanje uticaja
- Page 383 and 384: i male promene geometrije (reda vel
- Page 385 and 386: - U fazi eksploatacije inženjerske
- Page 387 and 388: Mr Irina Kovaevi 1 EKOLOŠKE KATAS
- Page 389 and 390: U Iraku je izbilo masovno trovanje
- Page 391 and 392: U odnosu na ranije generacije, pogo
- Page 393 and 394: koristiti u svakodnevnom životu, t
- Page 395 and 396: Mr. sc. Emina Škahi 1 Mr. sc. Fari
- Page 397 and 398: UN-ova znanstvena komisija za klima
- Page 399 and 400: parku ili u vašem vrtu. Listanje i
- Page 401 and 402: Uticaj ovjeka na ouvanje okoliša S
- Page 403 and 404: Edis Imamovi a1 , Amra Imamovi b ,
- Page 405 and 406: 1. Uvod Problem stabilnosti graevin
- Page 407 and 408: S ciljem utvrivanja saglasnosti pro
- Page 409 and 410: ažuriranje ili preuzimanje alfanum
- Page 411 and 412: Slika 2. Izvod iz grafike baze poda
- Page 413 and 414: Slika 3. Urbana i rularna podruja T
- Page 415 and 416: Slika 5. Rasprostranjenost klizišt
- Page 417 and 418: Slika 7. Razmještaj graevinskih ob
- Page 419 and 420: Mr. Emir Meši SATELITSKA OSMATRAN
- Page 421 and 422: prostorn i vremensk mjerenj. Meutim
- Page 423 and 424: vžnz rzumjevnje dinmike okenskih s
Na slici iznad prikazan je detalj sa edukativnog letka za zaštitu i ponašanje prije<br />
pokretanja klizišta (ili teenja tla), za vrijeme klizanja i poslije, sa preporukama o pripremi<br />
osnovnih potrebština i prve pomoi, uraen od strane Amerike agencije FEMA.<br />
Prva aktivnost, koja bi trebala umanjiti i reducirati posljedice poplava i klizišta jeste<br />
mapiranje rizinih zona i utvrivanje od koje vrste hazarda mogu biti ugrožene (poplave,<br />
klizišta, zemljotresi i dr.) Iste trebaju biti uraene od strunih lica i date na korištenje<br />
organima Sigurnosti koji u skladu sa procjenjenim zonama sprovode aktivnosti. Prije svega<br />
prevencije (ureenja i išenja korita rijeka, saniranju kosina i dr), zatim pravljenju planova<br />
za evakuaciju, nainu spašavanja, obavještavanja i alarmiranja. Najvažnije u ovoj fazi jeste,<br />
edukacija stanovništva, studenata i djece u školama o moguim hazardima (za datu lokaciju),<br />
kako ih prepoznati, gdje mogu dobiti prave informacije i kako se ponašati prilikom ovakvih<br />
vanrednih situacija.<br />
Druga aktivnost je edukacija institucija i službi koje imaju zadatak da reaguju i<br />
pomognu stanovništvu u vanrednim okolnostima. Opremanje nadležnih službi potrebnom<br />
opremom i edukacija rada na istoj.<br />
Trea je uspostavljanje sisteme alarmiranja i praenja stabilnosti kosina, visine<br />
vodostaja u blizini plavnih rijeka, pravovremenog informisanja stanovništva.<br />
Slika 12. Sistem ranog upozoravanja od poplava – Japan (www.pwri.go.jp)<br />
Kod svakog geohazarda, bitan faktor je rana detekcija i pravovremeno alarmiranje<br />
stanovništva. Takvi sitemi diljem svijeta spašavaju mnogobrojne živote. Na slici 12. prikazan<br />
je jedan od sisteme za ranu detekciju poplava u Japanu, gdje je utvrena lokacija padavina<br />
koja donosi bujice, tako da se ve tokom obilnih padavina na okolnim planinama alarmiraju<br />
nadležne službe i obavještava stanovništvo o moguoj poplavi.<br />
4.1. Prepoznavanje klizišta<br />
Edukacija lokalnog stanovništva je jako bitna kod prevencije i ranog upozoravanja na<br />
inženjersko geološke procese. Osim lokalnog stanovništva o osnovnim geološkim procesima i<br />
indikatorima klizanja trebale bi biti upoznati i nadležni organi za reagovanje u ovakvim<br />
situacijama (Civilna zaštita, vatrogasci, policija, Službe u Opini, koje bi trebale imati bar