PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Zbornik2015-I Zbornik2015-I

15.12.2015 Views

1. Uvod Bosna i Hercegovina je, uz zemlje regiona Hrvatsku i Srbiju, u 2014. Godini pogoena obilnim padavinama, koje su za posljedicu imale katastrofalne poplave i pojavu klizišta, koja su prema nezvaninim informacijama odnijele 30 ljudskih života i nanijele ogromnu materijalnu štetu objektima i privredi BIH. Slika 1. Grafikon posljedica katastrofe u BIH, maja 2014. godine Kako je navedeno na grafikonu 1. u vrijeme poplava bio je angažovan veliki broj spasilakih ekipa, vojske, institucija i ekipa iz zemalja regiona i NATO jedinica, kako bi pomogli u evakuaciji i pomoi stanovništvu koje je bilo ugroženo ovim katastrofalnim dešavanjima. Da li su se posljedice mogle umanjiti ili izbjei, da je sistem obavještavanja evakuacije i intervenicije bio na višem nivou? Da li su preventivne mjere u vidu sanacije kosina, rada na obaloutvrdama i nasipima mogle spasiti mnoge živote? Koliki je znaaj edukacije uenika, studenata i stanovništva o ponašanju u ovakvim sluajevima mogao doprinjeti umanjenju ljudskih žrtava? I uopšte reeno, da li su antropogeni faktori znaajno uveali štetu i posljedice, a koje su mogle biti dosta manje. Kroz ovaj rad bit e obraene neke od tema prevencije, edukacije, djelovanja i aktivnosti sa aspekta geoloških i hidrogeoloških prilika u našoj zemlji sa primjerima, ljudskog nemara i neprilagoavanja ljudskih aktivnosti prirodi, koja je ovaj puta veoma surovo reagirala na naše propuste. 2. Preventivne mjere i sanacije U domenu preventivnih mjera, sa aspekta inženjersko geoloških procesa (klizišta, odrona, otkidanja tla, sipara i dr.), govorimo o sanaciji kosina, koje imaju indikatore pomjeranja, odnosno stabilnosti tla prilikom gradnje infrastrukturnih objekata (saobraajnica,

pruga, gasovoda, vodovoda i dr.) prilikom kojih treba posebnu pažnju obratiti na sklad sa topografijom i geologijom terena, kao i na kretanja podzemnih voda, kako iste ne bi bile narušene i inicirale nastanak klizišta i pokretanje padine. Slika 2. Sanacija klizišta „Gradina“ u Tuzli Kako se može vidjeti na slici 2. sanaciju kosina koje imaju indikatore kretanja (pukotina na tlu, zakrivljena stabla i stubove, otkinute dijelove tla sa skokovima i dr.) trebalo bi sanirati preventivno i to sa ulaskom zidova u stablino tlo i obaveznom dreniranju iza zidova, bilo da se radi o betonsko-armiranim zidovima ili gabionskim, kao u ovom sluaju. Pravilna sanacija, traži opsežna geološka istraživanja koja definišu kliznu ravan, osnovno tlo (substrat) i najbitnije nivo podzemnih voda. Navedeni parametri daju podlogu graevincima za odabir metode i naina trajnog ustabiljenja kosine. Na žalost, est je sluaj „privremenih riješenja“ koja postanu „trajno rješenje“, zbog finansijskih ogranienja investitora i drugih faktora, rade se improvizacije, bez pravih geoloških podataka pa takva kosina esto bude reaktivirana u prvim sledeim obilnijim padavinama. Pod aktivnošu prevencije smatramo i plansku gradnju u skladu sa Prostornim planovima, gdje su odreene zone gradnje, odnosno uslovno dozvoljene gradnje, sa odreenim intervencijama. Primjeri „divlje“ gradnje u cijeloj BIH su mnogobrojni. Tako da, ete vidjeti gradnju u blizini eksplatacionih polja mineralnih sirovina ili odlagališta, objekata gdje krov jednog objekta prelazi u dvorište druge parcele, gradnju u nestabilnim kosinama, bez kanalizacije i regulisanih tokova površinskih voda, zasjecanje uslovno stabilne kosine, kao i ne rijedak sluaj gradnje putnih komunikacija bez adekvatne rugulacija površinskih voda (odvodnje do recipijenta, kako to nalaže struka) nego se padine presjecaju, a površinske vode samo izvedu na kosinu ispod puta, koja u veini sluajeva inicira pokretanje klizišta. Regulacija vodotoka gradnjom obaloutvrda ima veliki znaaj kod naleta velikih padavina i dotoka vode u enorminim koliinama. Jedan od boljih primjera je rijeka koja koja protie kroz Los Anelos, koja je iz godine u godinu pravila štete u ovom Kalifornijskom gradu i odnosila žrtve. Nikome nije bilo jasno, kako od male rijeice, može nastati bujini tok, koji nosi sve pred sobom u nekoliko minuta. Napokon inženjeri su shvatili da rijeno korito, moraju projektovati u skladu sa najjaim oekivanim dotokom vode, te da je to jedini nain da se zaustavi dalja devastacija grada i strah stanovništva im pone padati kiša da e ponovo biti poplavljeni. Projekat izgradnje korita istoimene rijeice Los Anelos je imao milionske

pruga, gasovoda, vodovoda i dr.) prilikom kojih treba posebnu pažnju obratiti na sklad sa<br />

topografijom i geologijom terena, kao i na kretanja podzemnih voda, kako iste ne bi bile<br />

narušene i inicirale nastanak klizišta i pokretanje padine.<br />

Slika 2. Sanacija klizišta „Gradina“ u Tuzli<br />

Kako se može vidjeti na slici 2. sanaciju kosina koje imaju indikatore kretanja<br />

(pukotina na tlu, zakrivljena stabla i stubove, otkinute dijelove tla sa skokovima i dr.) trebalo<br />

bi sanirati preventivno i to sa ulaskom zidova u stablino tlo i obaveznom dreniranju iza<br />

zidova, bilo da se radi o betonsko-armiranim zidovima ili gabionskim, kao u ovom sluaju.<br />

Pravilna sanacija, traži opsežna geološka istraživanja koja definišu kliznu ravan, osnovno tlo<br />

(substrat) i najbitnije nivo podzemnih voda. Navedeni parametri daju podlogu graevincima<br />

za odabir metode i naina trajnog ustabiljenja kosine. Na žalost, est je sluaj „privremenih<br />

riješenja“ koja postanu „trajno rješenje“, zbog finansijskih ogranienja investitora i drugih<br />

faktora, rade se improvizacije, bez pravih geoloških podataka pa takva kosina esto bude<br />

reaktivirana u prvim sledeim obilnijim padavinama.<br />

Pod aktivnošu prevencije smatramo i plansku gradnju u skladu sa Prostornim<br />

planovima, gdje su odreene zone gradnje, odnosno uslovno dozvoljene gradnje, sa<br />

odreenim intervencijama. Primjeri „divlje“ gradnje u cijeloj BIH su mnogobrojni. Tako da,<br />

ete vidjeti gradnju u blizini eksplatacionih polja mineralnih sirovina ili odlagališta, objekata<br />

gdje krov jednog objekta prelazi u dvorište druge parcele, gradnju u nestabilnim kosinama,<br />

bez kanalizacije i regulisanih tokova površinskih voda, zasjecanje uslovno stabilne kosine,<br />

kao i ne rijedak sluaj gradnje putnih komunikacija bez adekvatne rugulacija površinskih<br />

voda (odvodnje do recipijenta, kako to nalaže struka) nego se padine presjecaju, a površinske<br />

vode samo izvedu na kosinu ispod puta, koja u veini sluajeva inicira pokretanje klizišta.<br />

Regulacija vodotoka gradnjom obaloutvrda ima veliki znaaj kod naleta velikih<br />

padavina i dotoka vode u enorminim koliinama. Jedan od boljih primjera je rijeka koja koja<br />

protie kroz Los Anelos, koja je iz godine u godinu pravila štete u ovom Kalifornijskom<br />

gradu i odnosila žrtve. Nikome nije bilo jasno, kako od male rijeice, može nastati bujini tok,<br />

koji nosi sve pred sobom u nekoliko minuta. Napokon inženjeri su shvatili da rijeno korito,<br />

moraju projektovati u skladu sa najjaim oekivanim dotokom vode, te da je to jedini nain da<br />

se zaustavi dalja devastacija grada i strah stanovništva im pone padati kiša da e ponovo<br />

biti poplavljeni. Projekat izgradnje korita istoimene rijeice Los Anelos je imao milionske

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!