PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
1. Uvod Bosna i Hercegovina je, uz zemlje regiona Hrvatsku i Srbiju, u 2014. Godini pogoena obilnim padavinama, koje su za posljedicu imale katastrofalne poplave i pojavu klizišta, koja su prema nezvaninim informacijama odnijele 30 ljudskih života i nanijele ogromnu materijalnu štetu objektima i privredi BIH. Slika 1. Grafikon posljedica katastrofe u BIH, maja 2014. godine Kako je navedeno na grafikonu 1. u vrijeme poplava bio je angažovan veliki broj spasilakih ekipa, vojske, institucija i ekipa iz zemalja regiona i NATO jedinica, kako bi pomogli u evakuaciji i pomoi stanovništvu koje je bilo ugroženo ovim katastrofalnim dešavanjima. Da li su se posljedice mogle umanjiti ili izbjei, da je sistem obavještavanja evakuacije i intervenicije bio na višem nivou? Da li su preventivne mjere u vidu sanacije kosina, rada na obaloutvrdama i nasipima mogle spasiti mnoge živote? Koliki je znaaj edukacije uenika, studenata i stanovništva o ponašanju u ovakvim sluajevima mogao doprinjeti umanjenju ljudskih žrtava? I uopšte reeno, da li su antropogeni faktori znaajno uveali štetu i posljedice, a koje su mogle biti dosta manje. Kroz ovaj rad bit e obraene neke od tema prevencije, edukacije, djelovanja i aktivnosti sa aspekta geoloških i hidrogeoloških prilika u našoj zemlji sa primjerima, ljudskog nemara i neprilagoavanja ljudskih aktivnosti prirodi, koja je ovaj puta veoma surovo reagirala na naše propuste. 2. Preventivne mjere i sanacije U domenu preventivnih mjera, sa aspekta inženjersko geoloških procesa (klizišta, odrona, otkidanja tla, sipara i dr.), govorimo o sanaciji kosina, koje imaju indikatore pomjeranja, odnosno stabilnosti tla prilikom gradnje infrastrukturnih objekata (saobraajnica,
pruga, gasovoda, vodovoda i dr.) prilikom kojih treba posebnu pažnju obratiti na sklad sa topografijom i geologijom terena, kao i na kretanja podzemnih voda, kako iste ne bi bile narušene i inicirale nastanak klizišta i pokretanje padine. Slika 2. Sanacija klizišta „Gradina“ u Tuzli Kako se može vidjeti na slici 2. sanaciju kosina koje imaju indikatore kretanja (pukotina na tlu, zakrivljena stabla i stubove, otkinute dijelove tla sa skokovima i dr.) trebalo bi sanirati preventivno i to sa ulaskom zidova u stablino tlo i obaveznom dreniranju iza zidova, bilo da se radi o betonsko-armiranim zidovima ili gabionskim, kao u ovom sluaju. Pravilna sanacija, traži opsežna geološka istraživanja koja definišu kliznu ravan, osnovno tlo (substrat) i najbitnije nivo podzemnih voda. Navedeni parametri daju podlogu graevincima za odabir metode i naina trajnog ustabiljenja kosine. Na žalost, est je sluaj „privremenih riješenja“ koja postanu „trajno rješenje“, zbog finansijskih ogranienja investitora i drugih faktora, rade se improvizacije, bez pravih geoloških podataka pa takva kosina esto bude reaktivirana u prvim sledeim obilnijim padavinama. Pod aktivnošu prevencije smatramo i plansku gradnju u skladu sa Prostornim planovima, gdje su odreene zone gradnje, odnosno uslovno dozvoljene gradnje, sa odreenim intervencijama. Primjeri „divlje“ gradnje u cijeloj BIH su mnogobrojni. Tako da, ete vidjeti gradnju u blizini eksplatacionih polja mineralnih sirovina ili odlagališta, objekata gdje krov jednog objekta prelazi u dvorište druge parcele, gradnju u nestabilnim kosinama, bez kanalizacije i regulisanih tokova površinskih voda, zasjecanje uslovno stabilne kosine, kao i ne rijedak sluaj gradnje putnih komunikacija bez adekvatne rugulacija površinskih voda (odvodnje do recipijenta, kako to nalaže struka) nego se padine presjecaju, a površinske vode samo izvedu na kosinu ispod puta, koja u veini sluajeva inicira pokretanje klizišta. Regulacija vodotoka gradnjom obaloutvrda ima veliki znaaj kod naleta velikih padavina i dotoka vode u enorminim koliinama. Jedan od boljih primjera je rijeka koja koja protie kroz Los Anelos, koja je iz godine u godinu pravila štete u ovom Kalifornijskom gradu i odnosila žrtve. Nikome nije bilo jasno, kako od male rijeice, može nastati bujini tok, koji nosi sve pred sobom u nekoliko minuta. Napokon inženjeri su shvatili da rijeno korito, moraju projektovati u skladu sa najjaim oekivanim dotokom vode, te da je to jedini nain da se zaustavi dalja devastacija grada i strah stanovništva im pone padati kiša da e ponovo biti poplavljeni. Projekat izgradnje korita istoimene rijeice Los Anelos je imao milionske
- Page 317 and 318: Z a k lj u a k Da bi se ublažili i
- Page 319 and 320: Te koliine padalina iz perioda 11.
- Page 321 and 322: Osim kopanja kanala trebalo je ured
- Page 323 and 324: stare gradske jezgre. Ali zbog razn
- Page 325 and 326: potrebito je postaviti vodomjerne s
- Page 327 and 328: [11] http://www.prodanube.eu/activi
- Page 329 and 330: Do sada se problematika prevencije
- Page 331 and 332: Radi sticanja potrebnih znanja iz o
- Page 333 and 334: otklanjanju posledica elementarnih
- Page 335 and 336: 6) vrši nadzor nad primenom Zakona
- Page 337 and 338: Doc. dr Izet Banda UPRAVLJANJE RIZ
- Page 339 and 340: pobrine da su uspostavljeni pouzdan
- Page 341 and 342: Navedena iskustva i rad meunarodnih
- Page 343 and 344: pravna lica koja su minimalno izlo
- Page 345 and 346: ZAKLJUAK Željenu tržišnu pozicij
- Page 347 and 348: Dr Stevan Daki Mr Predrag Obrenovi
- Page 349 and 350: Obuavanje i osposobljavanje za zaš
- Page 351 and 352: LITERATURA: 1. Zakon o zaštiti od
- Page 353 and 354: Sve gore nabrojane prednosti su dov
- Page 355 and 356: Slika 3: Ilustracija prostiranja sv
- Page 357 and 358: 1. plava, 2. narandžasta, 3. zelen
- Page 359 and 360: Slika 7: (a) Gubici usljed mikrosav
- Page 361 and 362: Slika 10: Fujikura-in set za pripre
- Page 363 and 364: 7. Mjerenje slabljenja na trasi U s
- Page 365 and 366: Slika 16: Mjerenje slabljenja s kra
- Page 367: THE ANTHROPOGENIC FACTOR LIKE TRIGG
- Page 371 and 372: geoloških procesa koji su pokrenut
- Page 373 and 374: Slika 10. Primjer loše riješenog
- Page 375 and 376: jednog geologa, koji bi pratio stan
- Page 377 and 378: 5. Zakljuak Prema iznesenim injenic
- Page 379 and 380: 1 Tihomir Milutinovi,HE ,,DABAR,, T
- Page 381 and 382: geodezije za istraživanje uticaja
- Page 383 and 384: i male promene geometrije (reda vel
- Page 385 and 386: - U fazi eksploatacije inženjerske
- Page 387 and 388: Mr Irina Kovaevi 1 EKOLOŠKE KATAS
- Page 389 and 390: U Iraku je izbilo masovno trovanje
- Page 391 and 392: U odnosu na ranije generacije, pogo
- Page 393 and 394: koristiti u svakodnevnom životu, t
- Page 395 and 396: Mr. sc. Emina Škahi 1 Mr. sc. Fari
- Page 397 and 398: UN-ova znanstvena komisija za klima
- Page 399 and 400: parku ili u vašem vrtu. Listanje i
- Page 401 and 402: Uticaj ovjeka na ouvanje okoliša S
- Page 403 and 404: Edis Imamovi a1 , Amra Imamovi b ,
- Page 405 and 406: 1. Uvod Problem stabilnosti graevin
- Page 407 and 408: S ciljem utvrivanja saglasnosti pro
- Page 409 and 410: ažuriranje ili preuzimanje alfanum
- Page 411 and 412: Slika 2. Izvod iz grafike baze poda
- Page 413 and 414: Slika 3. Urbana i rularna podruja T
- Page 415 and 416: Slika 5. Rasprostranjenost klizišt
- Page 417 and 418: Slika 7. Razmještaj graevinskih ob
pruga, gasovoda, vodovoda i dr.) prilikom kojih treba posebnu pažnju obratiti na sklad sa<br />
topografijom i geologijom terena, kao i na kretanja podzemnih voda, kako iste ne bi bile<br />
narušene i inicirale nastanak klizišta i pokretanje padine.<br />
Slika 2. Sanacija klizišta „Gradina“ u Tuzli<br />
Kako se može vidjeti na slici 2. sanaciju kosina koje imaju indikatore kretanja<br />
(pukotina na tlu, zakrivljena stabla i stubove, otkinute dijelove tla sa skokovima i dr.) trebalo<br />
bi sanirati preventivno i to sa ulaskom zidova u stablino tlo i obaveznom dreniranju iza<br />
zidova, bilo da se radi o betonsko-armiranim zidovima ili gabionskim, kao u ovom sluaju.<br />
Pravilna sanacija, traži opsežna geološka istraživanja koja definišu kliznu ravan, osnovno tlo<br />
(substrat) i najbitnije nivo podzemnih voda. Navedeni parametri daju podlogu graevincima<br />
za odabir metode i naina trajnog ustabiljenja kosine. Na žalost, est je sluaj „privremenih<br />
riješenja“ koja postanu „trajno rješenje“, zbog finansijskih ogranienja investitora i drugih<br />
faktora, rade se improvizacije, bez pravih geoloških podataka pa takva kosina esto bude<br />
reaktivirana u prvim sledeim obilnijim padavinama.<br />
Pod aktivnošu prevencije smatramo i plansku gradnju u skladu sa Prostornim<br />
planovima, gdje su odreene zone gradnje, odnosno uslovno dozvoljene gradnje, sa<br />
odreenim intervencijama. Primjeri „divlje“ gradnje u cijeloj BIH su mnogobrojni. Tako da,<br />
ete vidjeti gradnju u blizini eksplatacionih polja mineralnih sirovina ili odlagališta, objekata<br />
gdje krov jednog objekta prelazi u dvorište druge parcele, gradnju u nestabilnim kosinama,<br />
bez kanalizacije i regulisanih tokova površinskih voda, zasjecanje uslovno stabilne kosine,<br />
kao i ne rijedak sluaj gradnje putnih komunikacija bez adekvatne rugulacija površinskih<br />
voda (odvodnje do recipijenta, kako to nalaže struka) nego se padine presjecaju, a površinske<br />
vode samo izvedu na kosinu ispod puta, koja u veini sluajeva inicira pokretanje klizišta.<br />
Regulacija vodotoka gradnjom obaloutvrda ima veliki znaaj kod naleta velikih<br />
padavina i dotoka vode u enorminim koliinama. Jedan od boljih primjera je rijeka koja koja<br />
protie kroz Los Anelos, koja je iz godine u godinu pravila štete u ovom Kalifornijskom<br />
gradu i odnosila žrtve. Nikome nije bilo jasno, kako od male rijeice, može nastati bujini tok,<br />
koji nosi sve pred sobom u nekoliko minuta. Napokon inženjeri su shvatili da rijeno korito,<br />
moraju projektovati u skladu sa najjaim oekivanim dotokom vode, te da je to jedini nain da<br />
se zaustavi dalja devastacija grada i strah stanovništva im pone padati kiša da e ponovo<br />
biti poplavljeni. Projekat izgradnje korita istoimene rijeice Los Anelos je imao milionske