PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

1. Uvod
Bosna i Hercegovina je, uz zemlje regiona Hrvatsku i Srbiju, u 2014. Godini pogoena
obilnim padavinama, koje su za posljedicu imale katastrofalne poplave i pojavu klizišta, koja
su prema nezvaninim informacijama odnijele 30 ljudskih života i nanijele ogromnu
materijalnu štetu objektima i privredi BIH.
Slika 1. Grafikon posljedica katastrofe u BIH, maja 2014. godine
Kako je navedeno na grafikonu 1. u vrijeme poplava bio je angažovan veliki broj
spasilakih ekipa, vojske, institucija i ekipa iz zemalja regiona i NATO jedinica, kako bi
pomogli u evakuaciji i pomoi stanovništvu koje je bilo ugroženo ovim katastrofalnim
dešavanjima.
Da li su se posljedice mogle umanjiti ili izbjei, da je sistem obavještavanja evakuacije
i intervenicije bio na višem nivou? Da li su preventivne mjere u vidu sanacije kosina, rada na
obaloutvrdama i nasipima mogle spasiti mnoge živote? Koliki je znaaj edukacije uenika,
studenata i stanovništva o ponašanju u ovakvim sluajevima mogao doprinjeti umanjenju
ljudskih žrtava? I uopšte reeno, da li su antropogeni faktori znaajno uveali štetu i
posljedice, a koje su mogle biti dosta manje. Kroz ovaj rad bit e obraene neke od tema
prevencije, edukacije, djelovanja i aktivnosti sa aspekta geoloških i hidrogeoloških prilika u
našoj zemlji sa primjerima, ljudskog nemara i neprilagoavanja ljudskih aktivnosti prirodi,
koja je ovaj puta veoma surovo reagirala na naše propuste.
2. Preventivne mjere i sanacije
U domenu preventivnih mjera, sa aspekta inženjersko geoloških procesa (klizišta,
odrona, otkidanja tla, sipara i dr.), govorimo o sanaciji kosina, koje imaju indikatore
pomjeranja, odnosno stabilnosti tla prilikom gradnje infrastrukturnih objekata (saobraajnica,