PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Zbornik2015-I Zbornik2015-I

15.12.2015 Views

oblikovanju adekvatnog plana za akcije saniranja i izraunavanje povezanih finansijskih posljedica. Ukoliko revizor, namjerava da upotrebi rezultate rada eksperata kao dio revizije, on e razmotriti adekvatnost izvršenog posla od strane strunjaka za životnu sredinu, kao, i, njihovu stvarnu kompetenciju pri procjeni profesionalne kompetencije eksperata životne sredine. U odnosu na neke druge strunjake može biti problema jer je oblast zaštite životne sredine specijalnost u nastanku zbog ega ne postoji certifikacija ili licenciranje, niti lanstvo u nekom adekvatnom profesionalnom tijelu. Zato e se u navedenoj situaciji revizor osloniti na iskustvo i reputaciju strunjaka za životnu sredinu. Meutim, i, pored prisutnog rizika od materijalno pogrešnog prikazivanja finansijskih izvještaja zbog pitanja životne sredine, postoji malo autoritativnih raunovodstvenih standarda, koji eksplicitno obrauju priznavanje, mjerenje i objavljivanje posljedica koje pitanje životne sredine imaju na finansijske izvještaje. Tako, na primjer, MRS 10 - "Potencijalne obaveze i dogaaji nastali nakon datuma bilansa stanja", sadrži opšta razmatranja koja se odnose na priznavanje i objavljivanje potencijalnih gubitaka, ukljuujui i gubitke koji nastaju po pitanjima životne sredine. Dakle, opšta raumatranja se protežu i na priznavanje, mjerenje i objavljivanje pitanja životne sredine u finansijskim izvještajima. Navešemo nekoliko karakteristinih pitanja životne sredine 16 , koja su od uticaja na finansijske izvještaje, i, to: uvoenje zakona i regulative o životnoj sredini može ukljuiti imparitet (umanjenje) vrijednosti sredstava, i, saglasno tome, potrebu za otpisivanjem njihove knjigovodstvene vrijednosti; propust u pridržavanju zakonskih propisa o pitanjima životne sredine (kao što su emisija štetnih materija ili deponovanje otpada, ili promjene zakonodavstva sa efektom unazad) može zahtjevati ukalkulisavanje troškova za otklanjanje i naknade šteta ili troškova sudskog spora; neka pravna lica, na primjer, u ekstraktivnim industrijskim granama (istraživanje nafte i gasa ili rudarstvo), zatim, proizvoai hemikalija ili kompanije koje se bave otpadom, mogu stei obaveze u vezi sa životnom sredinom kao direktni nus - proizvod svog osnovnog poslovanja; preuzete ("konstruktivne") obaveze koje nastaju iz dobrovoljne inicijative, na primjer, kada je pravno lice ustanovilo zagaenje zemljišta, i (bez obzira na to što nije pod kakvom obavezom), može da odlui da to zagaenje otkloni zbog sopstvene zabrinutosti za svoju dugoronu reputaciju, i, svoj odnos sa zajednicom; može nastati potreba da pravno lice objavi u napomenama postojanje potencijalne obaveze (u sluaju da se troškovi koji se tiu pitanja životne sredine ne mogu razumno procjeniti); u ekstremnim situacijama, nepridržavanje odreenih zakona i regulativa o životnoj sredini može uticati na mogunost pravnog lica da nastavi poslovanje po naelu stalnosti, i, shodno tome, može uticati na objavljivanja, i, na osnovu za sastavljanje finansijskih izvještaja. Za oblikovanje i funkcionisanje internih kontrola radi pomoi u obavljanju urednog i efikasnog poslovanja, ukljuujui aspekte životne sredine, odgovorno je rukovodstvo pravnog lica, a, nain kontrole 17 u praksi se razlikuje: 16 Meunarodni standardi i saopštenja revizije, uveravanja i etike, str. 896. 17 Meunarodni standardi i saopštenja revizije, uveravanja i etike, str. 899.

pravna lica koja su minimalno izložena rizicima u vezi sa životnom sredinom (ili manja pravna lica), vjerovatno e pratiti i kontrolisati pitanja svoje životne sredine kao dio svojih uobiajenih sistema raunovodstva, i, interne kontrole; neka pravna lica, koja posluju u privrednim granama sa veom izloženošu riziku po osnovu životne sredine, mogu uspostaviti potreban podsistem interne kontrole u te svrhe, koji je u skladu sa postojeim standardima koji se odnose na Sisteme za upravljanje životnom sredinom 18 (Environmental Management Systems - EMS), i; druga pravna lica uspostavljaju sve svoje kontrole u okviru jednog integrisanog sistema kontrole, koji ukljuuje politike i postupke vezane za raunovodstvo, pitanja životne sredine, kao i ostala pitanja (na primjer, kvalitet, zdravlje, bezbjednost). Revizor e, u sluaju da pravno lice ima ustanovljene kontrole u vezi sa životnom sredinom, ispitati osoblje koje vrši nadzor nad tim kontrolama, da li su identifikovana bilo kakva pitanja u vezi sa životnom sredinom koja bi mogla imati materijalno znaajan efekat na finansijske izvještaje. Rukovodstvo preduzea ima obavezu da obezbjedi da se aktivnosti pravnog lica vrše u skladu sa zakonima i drugom regulativom, dok, s druge strane, ima i obavezu spreavanja i otkrivanja nepridržavanja propisa. S obzirom na navedeno, rukovodstvo mora uzeti u obzir: 19 Zakone i regulativu koji nameu odgovornost za otklanjanje zagaenja životne sredine koje nastaje iz ranijih dogaaja; 20 Zakone o kontroli i spreavanju zagaenja koji su usmjereni ka identifikaciji ili regulisanju izvora zagaenja, ili eliminisanju zagaivaa; Licence za zaštitu životne sredine; Zahtjeve zakonodavnih vlasti u odnosu na pitanja životne sredine. Jasno je da revizor nije i ne može biti odgovoran za spreavanje nepridržavanja zakona i druge regulative o životnoj sredini. Znai, van profesionalne kompetencije revizora je otkrivanje moguih kršenja zakona i regulative o životnoj sredini. Meutim, poe li se odinjenice da se revizija planira i izvršava sa stavom profesionalnog skepticizma, revizor može otkriti uslove ili dogaaje koji bi mogli voditi ispitivanju da li se konkretno pravno lice pridržava bitnih zakona i regulative o životnoj sredini, u mjeri u kojoj bi nepridržavanje moglo da dovede do materijalno pogrešnih iskaza u finansijskim izvještajima. Da bi stekao opšte razumijevanje bitnih zakona i regulative o životnoj sredini, revizor, obino: 21 koristi postojee poznavanje privredne grane i poslovanja pravnog lica; ispituje rukovodstvo o politikama i postupcima pravnog lica u vezi sa pridržavanjem relevantnih zakona i druge regulative o životnoj sredini; raspravlja sa rukovodstvom o politikama i postupcima koji su usvojeni za identifikovanje, vrednovanje i raunovodstveno iskazivanje obaveza po osnovu parnica, odštetnih zahtjeva i kazni. 18 EMS standarde je objavila Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISD 14001 - Sistemi za upravljanje životnom sredinom - specifikacija sa uputstvom za korišenje, Meunarodna organizacija za standardizaciju, Ženeva, Švajcarska, prvo izdanje, 1996 - 09 - 01) 19 Meunarodni standardi i saopštenja revizije, uveravanja i etike, str. 902. 20 Ova odgovornost može biti nametnuta i tekuem vlasniku imovine na kojoj je štetu uinio prethodni vlasnik, tzv. "odgovornost za tue postupke". 21 Vidakovi, V. S.: Preventivna uloga interne revizije u optimiziranju rizika poslovanja u budunosti, Zbornik radova sa 14. Meunarodnog Simpozija: Raunovodstvena profesija u funkciji unapreenja poslovanja, URRFBiH, Neum, 2011, strana 372.

pravna lica koja su minimalno izložena rizicima u vezi sa životnom sredinom (ili<br />

manja pravna lica), vjerovatno e pratiti i kontrolisati pitanja svoje životne sredine kao<br />

dio svojih uobiajenih sistema raunovodstva, i, interne kontrole;<br />

neka pravna lica, koja posluju u privrednim granama sa veom izloženošu riziku po<br />

osnovu životne sredine, mogu uspostaviti potreban podsistem interne kontrole u te<br />

svrhe, koji je u skladu sa postojeim standardima koji se odnose na Sisteme za<br />

upravljanje životnom sredinom 18 (Environmental Management Systems - EMS), i;<br />

druga pravna lica uspostavljaju sve svoje kontrole u okviru jednog integrisanog<br />

sistema kontrole, koji ukljuuje politike i postupke vezane za raunovodstvo, pitanja<br />

životne sredine, kao i ostala pitanja (na primjer, kvalitet, zdravlje, bezbjednost).<br />

Revizor e, u sluaju da pravno lice ima ustanovljene kontrole u vezi sa životnom<br />

sredinom, ispitati osoblje koje vrši nadzor nad tim kontrolama, da li su identifikovana bilo<br />

kakva pitanja u vezi sa životnom sredinom koja bi mogla imati materijalno znaajan efekat na<br />

finansijske izvještaje.<br />

Rukovodstvo preduzea ima obavezu da obezbjedi da se aktivnosti pravnog lica vrše u<br />

skladu sa zakonima i drugom regulativom, dok, s druge strane, ima i obavezu spreavanja i<br />

otkrivanja nepridržavanja propisa. S obzirom na navedeno, rukovodstvo mora uzeti u obzir: 19<br />

Zakone i regulativu koji nameu odgovornost za otklanjanje zagaenja životne sredine<br />

koje nastaje iz ranijih dogaaja; 20<br />

Zakone o kontroli i spreavanju zagaenja koji su usmjereni ka identifikaciji ili<br />

regulisanju izvora zagaenja, ili eliminisanju zagaivaa;<br />

Licence za zaštitu životne sredine;<br />

Zahtjeve zakonodavnih vlasti u odnosu na pitanja životne sredine.<br />

Jasno je da revizor nije i ne može biti odgovoran za spreavanje nepridržavanja<br />

zakona i druge regulative o životnoj sredini. Znai, van profesionalne kompetencije revizora<br />

je otkrivanje moguih kršenja zakona i regulative o životnoj sredini.<br />

Meutim, poe li se odinjenice da se revizija planira i izvršava sa stavom<br />

profesionalnog skepticizma, revizor može otkriti uslove ili dogaaje koji bi mogli voditi<br />

ispitivanju da li se konkretno pravno lice pridržava bitnih zakona i regulative o životnoj<br />

sredini, u mjeri u kojoj bi nepridržavanje moglo da dovede do materijalno pogrešnih iskaza u<br />

finansijskim izvještajima.<br />

Da bi stekao opšte razumijevanje bitnih zakona i regulative o životnoj sredini, revizor,<br />

obino: 21<br />

koristi postojee poznavanje privredne grane i poslovanja pravnog lica;<br />

ispituje rukovodstvo o politikama i postupcima pravnog lica u vezi sa pridržavanjem<br />

relevantnih zakona i druge regulative o životnoj sredini;<br />

raspravlja sa rukovodstvom o politikama i postupcima koji su usvojeni za<br />

identifikovanje, vrednovanje i raunovodstveno iskazivanje obaveza po osnovu<br />

parnica, odštetnih zahtjeva i kazni.<br />

18 EMS standarde je objavila Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISD 14001 - Sistemi za upravljanje<br />

životnom sredinom - specifikacija sa uputstvom za korišenje, Meunarodna organizacija za standardizaciju,<br />

Ženeva, Švajcarska, prvo izdanje, 1996 - 09 - 01)<br />

19 Meunarodni standardi i saopštenja revizije, uveravanja i etike, str. 902.<br />

20 Ova odgovornost može biti nametnuta i tekuem vlasniku imovine na kojoj je štetu uinio prethodni vlasnik,<br />

tzv. "odgovornost za tue postupke".<br />

21 Vidakovi, V. S.: Preventivna uloga interne revizije u optimiziranju rizika poslovanja u budunosti, Zbornik<br />

radova sa 14. Meunarodnog Simpozija: Raunovodstvena profesija u funkciji unapreenja poslovanja,<br />

URRFBiH, Neum, 2011, strana 372.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!