PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Navedena iskustva i rad meunarodnih tijela ukazuju na urgentnost uspostavljanja
metodologije "zelenog raunovodstva i revizije" (u okviru državne revizije), jer, u aktuelnom
momentu nema ni naznaka gdje i na koji nain se troše sredstva namijenjena ekologiji, po
kom kriterijumu se novac, pa, i, krediti usmjeravaju, kao, i, kakvi su krajnji efekti uloženog
novca na poboljšanje životne sredine.
Izuzetno je važno raditi na metodologiji prevencije zloupotrebe sredstava uvoenjem
internih kontrola, i, interne revizije u svaki projekat vezan za zaštitu životne sredine. U BiH
nema nikakve kontrole pravilnosti i svrsishodnosti upotrebe sredstava namijenjenih za zaštitu
životne sredine. Za sada se samo nagaa da li su sredstva koja se dobijaju iz domaih i
inostranih fondova i donacija pravilno usmjerena i da li ima nesrazmjernog ulaganja po
regijama koje su ekološki ugrožene.
Niko još nije izvršio reviziju usaglašenosti sa zakonima, sporazumima i konvencijama,
najzad, niko nije gledao objektivnost i istinitost finansijskih izvještaja, u dijelu koji se odnosi
na sredstva i obaveze za životnu sredinu.
Meutim, organizacija može biti izložena znaajnom riziku u vezi sa životnom sredinom, a,
da ne posluje ni u jednoj od navedenih grana privrede. Naime, znaajnom riziku u vezi sa
životnom sredinom može biti izloženo svako pravno lice koje: 13
podliježe zakonima i regulativana o životnoj sredini u znaajnoj mjeri;
ima ili održava sigurnost nad lokacijama koje su u stanju "posredne odgovornosti", (tj.
koje su kontaminirane od strane prethodnih vlasnika);
ima poslovne procese koji mogu prouzrokovati kontaminaciju zemljišta i podzemnih
voda, zagaenje površinskih voda ili aero zagaenje; koriste opasne supstance; mogu
imati loše posljedice za kupce, zaposlene ili ljude koji žive u susjedstvu lokaliteta
konkretne kompanije.
Procenjivanje rizika od javljanja materijalno pogrešnih iskaza u finansijskim
izvještajima ukljuuje razmatranje zakona (i, druge regulative) o životnoj sredini, koji se
mogu odnositi na konkretno pravno lice i pruža revizoru osnovu za procjenu da li postoji
potreba da se pitanjima životne sredine tokom revizije finansijskih izvještaja posveti pažnja.
Od specijalista kao što su pravnici, inženjeri ili drugi strunjaci za životnu sredinu e se tražiti
tehniki savjet ukoliko revizor nije profesionalno kompetentan za izvršenje navedenih
postupaka. I, pored injenice da je nivo revizijskog poznavanja životne sredine obino manji
od poznavanja koje imaju eksperti za životnu sredinu, nivo znanja revizora mora, ipak, da
bude dovoljan da bi mu omoguio identifikaciju i sticanje razumjevanja dogaaja, transakcija
i prakse u vezi sa pitanjima životne sredine koja mogu imati materijalno znaajan efekat na
finansijske izvještaje i reviziju.
Pomenuti eksperti mogu biti ukljueni u mnoge faze procesa razrade
raunovodstvenih procjena i objelodanjivanja (za koje je odgovorno rukovodstvo preduzea),
i, to u:
identifikaciji situacije u kojima se traži poznavanje obaveza i povezanih procjena; 14
prikupljanju neophodnih podataka na kojima treba zasnivati procjene i davanje
detaljnih informacija koje treba da budu objavljene u finansijskim izvještajima; 15
13 Meunarodni standard i saopštenja revizije, uveravanja i etika, Savez raunovoa i revizora Srbije, Beograd,
2006., str. 898. (prevod izdanja Meunarodne federacije raunovoa - IFAC na engleskom jeziku "2006 IFAC
Handbook of International Auditing, Assurance And Ethics Pronouncement").
14 Tako, na primjer, inženjer za zaštitu životne sredine može sainiti preliminarno istraživanje lokaliteta radi
odreivanja da li je došlo do kontaminacije ili se može angažovati pravnik da utvrdi zakonsku odgovornost
pravnog lica za obnovu lokaliteta.
15 Strunjak za životnu sredinu može, na primjer, ispitati lokalitet radi pomoi u koliinskom odreivanju prirode
i obima zagaenja i razmatranje prihvatljivih alternativnih metoda za obnovu lokaliteta.