PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Zbornik2015-I Zbornik2015-I

15.12.2015 Views

posledice nuklearnog akcidenta na nekom od reaktora u okruženju. Zbog toga je neophodno preduteti sledee preventivne mere: - izraditi plan za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog akcidenta Republike Srbije, - unaprediti i osavremeniti sistem za ranu najavu radijacionog ili nuklearnog akcidenta, - uspostaviti sistem podrške pri odluivanju o merama zaštite u sluaju nuklearnog akcidenta, npr. RODOS sistem, - obezbediti opremu i obuku jedinica za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog akcidenta, - obezbediti opremu i organizaciju zdravstvenih ustanova za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog akcidenta. 2.3. Zakon o vodama [3] kroz Opšti plan za odbranu od poplava definiše posebno mere koje se moraju preduzeti preventivno i u periodu nailaska velikih voda (spoljnih i unutrašnjih). Radi spreavanja i otklanjanja štetnog dejstva erozije i bujica sprovode se preventivne mere, grade i održavaju vodni objekti za zaštitu od erozije i bujica i izvode zaštitni radovi. Preventivnim merama smatraju se naroito: 1) zabranjene radnje: pustošenje, krenje i ista sea šuma; ogoljavanje površina; nekontrolisano kopanje i preoravanje livada, pašnjaka i neobraenih površina, radi uzgoja jednogodišnjih kultura; zatrpavanje izvora i nekontrolisano sakupljanje i odvoenje tih voda; dugotrajno skladištenje vrstog materijala; izgradnja objekata bez odgovarajue planske i projektne dokumentacije; eksploatacija renih nanosa sa dna ili padina, osim za potrebe obezbeenja propusne sposobnosti korita bujica; izgradnja objekata koji bi mogli da ugroze stabilnost zemljišta (vodenice, brane, kanali, ribnjaci i slino); druge radnje kojima se pospešuje erozija i stvaranje bujica; 2) korišenje poljoprivrednog i drugog zemljišta u skladu sa zahtevima antierozionog ureenja zemljišta. Zaštitnim radovima smatraju se: pošumljavanje; uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije; krenje rastinja; zatravljivanje; terasiranje, podizanje vonjaka i veštakih livada; melioracija pašnjaka; išenje korita i drugi slini radovi. Preventivne mere i zaštitne radove sprovodi jedinica lokalne samouprave, u skladu sa planom upravljanja vodama. 2.4. Uputstvo o metodologiji za izradu procene ugroženosti i planova zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama [4], u delu Procene identifikuje opasnosti, izvore i oblike ugrožavanja; mogue efekti i posledice; daje procenu ugroženosti-rizika; sagledava snage, sredstava i preventivne mere za odgovor na opasnosti izazvane elementarnim nepogodama i drugim nesreama; definiše ZiS života i zdravlja ljudi, životinja, zaštite materijalnih, kulturnih dobara i životne sredine. Procena posebno sadrži identifikaciju opasnosti i procenu rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesrea i daje procenu potrebnih snaga, sredstava i preventivnih mera za ZiS po svim vrstama opasnosti. U Proceni snaga, sredstava i preventivnih mera za ZiS posebno se utvrdjuju: postojee snage i sredstva organa, službi i drugih pravnih lica koje se bave ZiS u okviru svoje redovne delatnosti; drugih operativnih snaga ZiS; snaga i sredstava CZ; fizikih lica i ostalih raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažovati na spreavanju nastanka i

otklanjanju posledica elementarnih nepogoda i drugih nesrea. Preventivne mere za ZiS se preduzimaju radi spreavanja ili smanjenja verovatnoe nastanka elementarnih nepogoda i drugih nesrea kao i umanjenja posledica. Mere prevencije ine: 1) mere koje su predviene i/ili realizovane prostornim planiranjem, projektovanjem i izgradnjom objekta postrojenja – kompleksa; 2) mere koje su predviene za održavanje i kontrolu infrastrukture (PTT, železniki, reni, drumski i vazdušni saobraaj); 3) mere koje su predviene za održavanje i kontrolu saobraajnica na nivou lokalne zajednice; 4) mere koje su predviene u sistemu bezbednosti: nadzor, upravljanje sistemima bezbednosti i zaštite, detekcija i identifikacija opasnosti; 5) edukacija - permanentna edukacija stanovništva, ukljuujui decu ve od predškolskog doba, o svim aspektima ZiS; 6) propisi u svim oblastima ZiS u VrSi; 7) mere koje su predviene organizacijom osposobljavanja i opremanja ljudskih kapaciteta za reagovanje u sluaju VrSi; 8) mere koje su predviene izradom i proverom planske dokumentacije za reagovanje u s luaju VrSi. U delu koji obradjuje Planove ZiS od svih vrsta opasnosti (prirodne nepogode, TT udes i katastrofe, nuklearne i radiološke nesree, epidemija, epizootija i biljne bolesti, posledice terorizma...) posebna pažnja se posveuje preventivnim merama, praenju postudesne situacije i na preduzimanju preventivnih mera otklanjanja opasnosti od ponovnog nastanka udesa. 2.5. Pravilnik o nainu izrade i sadržaju plana zaštite od udesa[5] u delu Mere zaštite i spasavanja od udesa razraujuje mere i zadatke za sprovoenje, a posebno preventivne mere: - procenu nastalog stanja ugroženosti od udesa i donošenje odluke o sprovoenju ZiS, - organizaciju obaveštavanja, - organizaciju rukovoenja, - organizaciju pružanje pomoi, prve medicinske pomoi i zdravstvenog zbrinjavanja (nosioci - zdravstvene ustanove, organizaciona struktura, kapaciteti, pravci prevoženja povreenih, materijalno obezbeenje i dr.), - organizaciju sklanjanja i zbrinjavanja ugroženog stanovništva (nosioci, specijalizovane ekipe i zadaci, kategorije i broj ugroženih mesta, kapacitet objekata, materijalno obezbeenje, pravci kretanja, organizacija i nain prevoženja i dr.), - organizaciju evakuacija zaposlenih (nosioci - pregled i sastav ekipe i zadaci, kategorija i broj, materijalno obezbeenje, pravci, mesta evakuacije, prihvat - razmeštaj po objektima i dr.), - organizaciju zaštite i zbrinjavanja materijalnih i kulturnih dobara u zoni ugroženosti (nosioci, ekipe i zadaci, pregled materijalnih dobara, mesta - objekti gde e se izvršiti zbrinjavanje i dr.), - organizaciju monitoringa kvaliteta vazduha, zemljišta i vode (nosioci, organizaciona struktura, zone i organizacija monitoringa i dr.), - organizaciju bezbednosnih mera (lokacija objekata i pravaca za zbrinjavanje, evakuaciju, dekontaminaciju, pružanja medicinske zaštite, izmeštanje materijalnih dobara i dr.), - organizaciju saobraaja (posebno u zoni ugroženosti, nosioci i vremenski period), - organizaciju spasavanja i zaštite od požara (nosioci, organizacijska struktura, preventivne i zaštitne mere u objektima škola, vrtia stambenim i drugim objektima),

posledice nuklearnog akcidenta na nekom od reaktora u okruženju. Zbog toga je neophodno<br />

preduteti sledee preventivne mere:<br />

- izraditi plan za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog akcidenta Republike<br />

Srbije,<br />

- unaprediti i osavremeniti sistem za ranu najavu radijacionog ili nuklearnog akcidenta,<br />

- uspostaviti sistem podrške pri odluivanju o merama zaštite u sluaju nuklearnog<br />

akcidenta, npr. RODOS sistem,<br />

- obezbediti opremu i obuku jedinica za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog<br />

akcidenta,<br />

- obezbediti opremu i organizaciju zdravstvenih ustanova za delovanje u sluaju<br />

nuklearnog ili radijacionog akcidenta.<br />

2.3. Zakon o vodama [3] kroz Opšti plan za odbranu od poplava definiše posebno mere koje<br />

se moraju preduzeti preventivno i u periodu nailaska velikih voda (spoljnih i unutrašnjih).<br />

Radi spreavanja i otklanjanja štetnog dejstva erozije i bujica sprovode se preventivne mere,<br />

grade i održavaju vodni objekti za zaštitu od erozije i bujica i izvode zaštitni radovi.<br />

Preventivnim merama smatraju se naroito:<br />

1) zabranjene radnje: pustošenje, krenje i ista sea šuma;<br />

ogoljavanje površina;<br />

nekontrolisano kopanje i preoravanje livada, pašnjaka i neobraenih površina, radi<br />

uzgoja jednogodišnjih kultura;<br />

zatrpavanje izvora i nekontrolisano sakupljanje i odvoenje tih voda;<br />

dugotrajno skladištenje vrstog materijala;<br />

izgradnja objekata bez odgovarajue planske i projektne dokumentacije;<br />

eksploatacija renih nanosa sa dna ili padina, osim za potrebe obezbeenja propusne<br />

sposobnosti korita bujica;<br />

izgradnja objekata koji bi mogli da ugroze stabilnost zemljišta (vodenice, brane,<br />

kanali, ribnjaci i slino);<br />

druge radnje kojima se pospešuje erozija i stvaranje bujica;<br />

2) korišenje poljoprivrednog i drugog zemljišta u skladu sa zahtevima antierozionog<br />

ureenja zemljišta.<br />

Zaštitnim radovima smatraju se: pošumljavanje; uzgoj i održavanje zaštitne<br />

vegetacije; krenje rastinja; zatravljivanje; terasiranje, podizanje vonjaka i veštakih livada;<br />

melioracija pašnjaka; išenje korita i drugi slini radovi. Preventivne mere i zaštitne radove<br />

sprovodi jedinica lokalne samouprave, u skladu sa planom upravljanja vodama.<br />

2.4. Uputstvo o metodologiji za izradu procene ugroženosti i planova zaštite i spasavanja u<br />

vanrednim situacijama [4], u delu Procene identifikuje opasnosti, izvore i oblike<br />

ugrožavanja; mogue efekti i posledice; daje procenu ugroženosti-rizika; sagledava snage,<br />

sredstava i preventivne mere za odgovor na opasnosti izazvane elementarnim nepogodama i<br />

drugim nesreama; definiše ZiS života i zdravlja ljudi, životinja, zaštite materijalnih,<br />

kulturnih dobara i životne sredine. Procena posebno sadrži identifikaciju opasnosti i procenu<br />

rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesrea i daje procenu potrebnih snaga, sredstava i<br />

preventivnih mera za ZiS po svim vrstama opasnosti.<br />

U Proceni snaga, sredstava i preventivnih mera za ZiS posebno se utvrdjuju: postojee<br />

snage i sredstva organa, službi i drugih pravnih lica koje se bave ZiS u okviru svoje redovne<br />

delatnosti; drugih operativnih snaga ZiS; snaga i sredstava CZ; fizikih lica i ostalih<br />

raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažovati na spreavanju nastanka i

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!