PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
posledice nuklearnog akcidenta na nekom od reaktora u okruženju. Zbog toga je neophodno preduteti sledee preventivne mere: - izraditi plan za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog akcidenta Republike Srbije, - unaprediti i osavremeniti sistem za ranu najavu radijacionog ili nuklearnog akcidenta, - uspostaviti sistem podrške pri odluivanju o merama zaštite u sluaju nuklearnog akcidenta, npr. RODOS sistem, - obezbediti opremu i obuku jedinica za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog akcidenta, - obezbediti opremu i organizaciju zdravstvenih ustanova za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog akcidenta. 2.3. Zakon o vodama [3] kroz Opšti plan za odbranu od poplava definiše posebno mere koje se moraju preduzeti preventivno i u periodu nailaska velikih voda (spoljnih i unutrašnjih). Radi spreavanja i otklanjanja štetnog dejstva erozije i bujica sprovode se preventivne mere, grade i održavaju vodni objekti za zaštitu od erozije i bujica i izvode zaštitni radovi. Preventivnim merama smatraju se naroito: 1) zabranjene radnje: pustošenje, krenje i ista sea šuma; ogoljavanje površina; nekontrolisano kopanje i preoravanje livada, pašnjaka i neobraenih površina, radi uzgoja jednogodišnjih kultura; zatrpavanje izvora i nekontrolisano sakupljanje i odvoenje tih voda; dugotrajno skladištenje vrstog materijala; izgradnja objekata bez odgovarajue planske i projektne dokumentacije; eksploatacija renih nanosa sa dna ili padina, osim za potrebe obezbeenja propusne sposobnosti korita bujica; izgradnja objekata koji bi mogli da ugroze stabilnost zemljišta (vodenice, brane, kanali, ribnjaci i slino); druge radnje kojima se pospešuje erozija i stvaranje bujica; 2) korišenje poljoprivrednog i drugog zemljišta u skladu sa zahtevima antierozionog ureenja zemljišta. Zaštitnim radovima smatraju se: pošumljavanje; uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije; krenje rastinja; zatravljivanje; terasiranje, podizanje vonjaka i veštakih livada; melioracija pašnjaka; išenje korita i drugi slini radovi. Preventivne mere i zaštitne radove sprovodi jedinica lokalne samouprave, u skladu sa planom upravljanja vodama. 2.4. Uputstvo o metodologiji za izradu procene ugroženosti i planova zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama [4], u delu Procene identifikuje opasnosti, izvore i oblike ugrožavanja; mogue efekti i posledice; daje procenu ugroženosti-rizika; sagledava snage, sredstava i preventivne mere za odgovor na opasnosti izazvane elementarnim nepogodama i drugim nesreama; definiše ZiS života i zdravlja ljudi, životinja, zaštite materijalnih, kulturnih dobara i životne sredine. Procena posebno sadrži identifikaciju opasnosti i procenu rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesrea i daje procenu potrebnih snaga, sredstava i preventivnih mera za ZiS po svim vrstama opasnosti. U Proceni snaga, sredstava i preventivnih mera za ZiS posebno se utvrdjuju: postojee snage i sredstva organa, službi i drugih pravnih lica koje se bave ZiS u okviru svoje redovne delatnosti; drugih operativnih snaga ZiS; snaga i sredstava CZ; fizikih lica i ostalih raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažovati na spreavanju nastanka i
otklanjanju posledica elementarnih nepogoda i drugih nesrea. Preventivne mere za ZiS se preduzimaju radi spreavanja ili smanjenja verovatnoe nastanka elementarnih nepogoda i drugih nesrea kao i umanjenja posledica. Mere prevencije ine: 1) mere koje su predviene i/ili realizovane prostornim planiranjem, projektovanjem i izgradnjom objekta postrojenja – kompleksa; 2) mere koje su predviene za održavanje i kontrolu infrastrukture (PTT, železniki, reni, drumski i vazdušni saobraaj); 3) mere koje su predviene za održavanje i kontrolu saobraajnica na nivou lokalne zajednice; 4) mere koje su predviene u sistemu bezbednosti: nadzor, upravljanje sistemima bezbednosti i zaštite, detekcija i identifikacija opasnosti; 5) edukacija - permanentna edukacija stanovništva, ukljuujui decu ve od predškolskog doba, o svim aspektima ZiS; 6) propisi u svim oblastima ZiS u VrSi; 7) mere koje su predviene organizacijom osposobljavanja i opremanja ljudskih kapaciteta za reagovanje u sluaju VrSi; 8) mere koje su predviene izradom i proverom planske dokumentacije za reagovanje u s luaju VrSi. U delu koji obradjuje Planove ZiS od svih vrsta opasnosti (prirodne nepogode, TT udes i katastrofe, nuklearne i radiološke nesree, epidemija, epizootija i biljne bolesti, posledice terorizma...) posebna pažnja se posveuje preventivnim merama, praenju postudesne situacije i na preduzimanju preventivnih mera otklanjanja opasnosti od ponovnog nastanka udesa. 2.5. Pravilnik o nainu izrade i sadržaju plana zaštite od udesa[5] u delu Mere zaštite i spasavanja od udesa razraujuje mere i zadatke za sprovoenje, a posebno preventivne mere: - procenu nastalog stanja ugroženosti od udesa i donošenje odluke o sprovoenju ZiS, - organizaciju obaveštavanja, - organizaciju rukovoenja, - organizaciju pružanje pomoi, prve medicinske pomoi i zdravstvenog zbrinjavanja (nosioci - zdravstvene ustanove, organizaciona struktura, kapaciteti, pravci prevoženja povreenih, materijalno obezbeenje i dr.), - organizaciju sklanjanja i zbrinjavanja ugroženog stanovništva (nosioci, specijalizovane ekipe i zadaci, kategorije i broj ugroženih mesta, kapacitet objekata, materijalno obezbeenje, pravci kretanja, organizacija i nain prevoženja i dr.), - organizaciju evakuacija zaposlenih (nosioci - pregled i sastav ekipe i zadaci, kategorija i broj, materijalno obezbeenje, pravci, mesta evakuacije, prihvat - razmeštaj po objektima i dr.), - organizaciju zaštite i zbrinjavanja materijalnih i kulturnih dobara u zoni ugroženosti (nosioci, ekipe i zadaci, pregled materijalnih dobara, mesta - objekti gde e se izvršiti zbrinjavanje i dr.), - organizaciju monitoringa kvaliteta vazduha, zemljišta i vode (nosioci, organizaciona struktura, zone i organizacija monitoringa i dr.), - organizaciju bezbednosnih mera (lokacija objekata i pravaca za zbrinjavanje, evakuaciju, dekontaminaciju, pružanja medicinske zaštite, izmeštanje materijalnih dobara i dr.), - organizaciju saobraaja (posebno u zoni ugroženosti, nosioci i vremenski period), - organizaciju spasavanja i zaštite od požara (nosioci, organizacijska struktura, preventivne i zaštitne mere u objektima škola, vrtia stambenim i drugim objektima),
- Page 281 and 282: 3. Prekid elektrinog napajanja Prek
- Page 283 and 284: etiri najvea uragana u SAD tokom 20
- Page 285 and 286: Stacionarni agregat Slika 6: Stacio
- Page 287 and 288: spreava ulazak vlage u kabl ali nak
- Page 289 and 290: Sa druge strane, svi kablovi sa pla
- Page 291 and 292: takvim uslovima neophodno je organi
- Page 293 and 294: Miro Maksimovi 1 , Jadranka Maksimo
- Page 295 and 296: kojim se ugrožava život i zdravlj
- Page 297 and 298: Izazivanje požara je kažnjivo u s
- Page 299 and 300: Slika 1. - Šumski požar u 2014. g
- Page 301 and 302: Sa aspekta protivpožarne zaštite
- Page 303 and 304: 7. UPRAVLJANJE RIZICIMA OD ŠUMSKIH
- Page 305 and 306: Osnovica za izraunavanje premije je
- Page 307 and 308: Literatura: 1. Agi, S., et al. (201
- Page 309 and 310: Uvod Živimo u vrijeme kada se ne s
- Page 311 and 312: Z a s t u p lj e n o s t v a ž n i
- Page 313 and 314: Sl. 1. Nekontrolisana sjea šume u
- Page 315 and 316: ijene erozije je bilo zaštieno vrb
- Page 317 and 318: Z a k lj u a k Da bi se ublažili i
- Page 319 and 320: Te koliine padalina iz perioda 11.
- Page 321 and 322: Osim kopanja kanala trebalo je ured
- Page 323 and 324: stare gradske jezgre. Ali zbog razn
- Page 325 and 326: potrebito je postaviti vodomjerne s
- Page 327 and 328: [11] http://www.prodanube.eu/activi
- Page 329 and 330: Do sada se problematika prevencije
- Page 331: Radi sticanja potrebnih znanja iz o
- Page 335 and 336: 6) vrši nadzor nad primenom Zakona
- Page 337 and 338: Doc. dr Izet Banda UPRAVLJANJE RIZ
- Page 339 and 340: pobrine da su uspostavljeni pouzdan
- Page 341 and 342: Navedena iskustva i rad meunarodnih
- Page 343 and 344: pravna lica koja su minimalno izlo
- Page 345 and 346: ZAKLJUAK Željenu tržišnu pozicij
- Page 347 and 348: Dr Stevan Daki Mr Predrag Obrenovi
- Page 349 and 350: Obuavanje i osposobljavanje za zaš
- Page 351 and 352: LITERATURA: 1. Zakon o zaštiti od
- Page 353 and 354: Sve gore nabrojane prednosti su dov
- Page 355 and 356: Slika 3: Ilustracija prostiranja sv
- Page 357 and 358: 1. plava, 2. narandžasta, 3. zelen
- Page 359 and 360: Slika 7: (a) Gubici usljed mikrosav
- Page 361 and 362: Slika 10: Fujikura-in set za pripre
- Page 363 and 364: 7. Mjerenje slabljenja na trasi U s
- Page 365 and 366: Slika 16: Mjerenje slabljenja s kra
- Page 367 and 368: THE ANTHROPOGENIC FACTOR LIKE TRIGG
- Page 369 and 370: pruga, gasovoda, vodovoda i dr.) pr
- Page 371 and 372: geoloških procesa koji su pokrenut
- Page 373 and 374: Slika 10. Primjer loše riješenog
- Page 375 and 376: jednog geologa, koji bi pratio stan
- Page 377 and 378: 5. Zakljuak Prema iznesenim injenic
- Page 379 and 380: 1 Tihomir Milutinovi,HE ,,DABAR,, T
- Page 381 and 382: geodezije za istraživanje uticaja
posledice nuklearnog akcidenta na nekom od reaktora u okruženju. Zbog toga je neophodno<br />
preduteti sledee preventivne mere:<br />
- izraditi plan za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog akcidenta Republike<br />
Srbije,<br />
- unaprediti i osavremeniti sistem za ranu najavu radijacionog ili nuklearnog akcidenta,<br />
- uspostaviti sistem podrške pri odluivanju o merama zaštite u sluaju nuklearnog<br />
akcidenta, npr. RODOS sistem,<br />
- obezbediti opremu i obuku jedinica za delovanje u sluaju nuklearnog ili radijacionog<br />
akcidenta,<br />
- obezbediti opremu i organizaciju zdravstvenih ustanova za delovanje u sluaju<br />
nuklearnog ili radijacionog akcidenta.<br />
2.3. Zakon o vodama [3] kroz Opšti plan za odbranu od poplava definiše posebno mere koje<br />
se moraju preduzeti preventivno i u periodu nailaska velikih voda (spoljnih i unutrašnjih).<br />
Radi spreavanja i otklanjanja štetnog dejstva erozije i bujica sprovode se preventivne mere,<br />
grade i održavaju vodni objekti za zaštitu od erozije i bujica i izvode zaštitni radovi.<br />
Preventivnim merama smatraju se naroito:<br />
1) zabranjene radnje: pustošenje, krenje i ista sea šuma;<br />
ogoljavanje površina;<br />
nekontrolisano kopanje i preoravanje livada, pašnjaka i neobraenih površina, radi<br />
uzgoja jednogodišnjih kultura;<br />
zatrpavanje izvora i nekontrolisano sakupljanje i odvoenje tih voda;<br />
dugotrajno skladištenje vrstog materijala;<br />
izgradnja objekata bez odgovarajue planske i projektne dokumentacije;<br />
eksploatacija renih nanosa sa dna ili padina, osim za potrebe obezbeenja propusne<br />
sposobnosti korita bujica;<br />
izgradnja objekata koji bi mogli da ugroze stabilnost zemljišta (vodenice, brane,<br />
kanali, ribnjaci i slino);<br />
druge radnje kojima se pospešuje erozija i stvaranje bujica;<br />
2) korišenje poljoprivrednog i drugog zemljišta u skladu sa zahtevima antierozionog<br />
ureenja zemljišta.<br />
Zaštitnim radovima smatraju se: pošumljavanje; uzgoj i održavanje zaštitne<br />
vegetacije; krenje rastinja; zatravljivanje; terasiranje, podizanje vonjaka i veštakih livada;<br />
melioracija pašnjaka; išenje korita i drugi slini radovi. Preventivne mere i zaštitne radove<br />
sprovodi jedinica lokalne samouprave, u skladu sa planom upravljanja vodama.<br />
2.4. Uputstvo o metodologiji za izradu procene ugroženosti i planova zaštite i spasavanja u<br />
vanrednim situacijama [4], u delu Procene identifikuje opasnosti, izvore i oblike<br />
ugrožavanja; mogue efekti i posledice; daje procenu ugroženosti-rizika; sagledava snage,<br />
sredstava i preventivne mere za odgovor na opasnosti izazvane elementarnim nepogodama i<br />
drugim nesreama; definiše ZiS života i zdravlja ljudi, životinja, zaštite materijalnih,<br />
kulturnih dobara i životne sredine. Procena posebno sadrži identifikaciju opasnosti i procenu<br />
rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesrea i daje procenu potrebnih snaga, sredstava i<br />
preventivnih mera za ZiS po svim vrstama opasnosti.<br />
U Proceni snaga, sredstava i preventivnih mera za ZiS posebno se utvrdjuju: postojee<br />
snage i sredstva organa, službi i drugih pravnih lica koje se bave ZiS u okviru svoje redovne<br />
delatnosti; drugih operativnih snaga ZiS; snaga i sredstava CZ; fizikih lica i ostalih<br />
raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažovati na spreavanju nastanka i