PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

izgradnju 13 nasipa, brana i pregrada ime bi se morska udarna fronta na nasipe smanjila za
700km i na taj nain olakšala obrana i smanjili troškovi održavanja i opasnost od pucanja
nasipa [22]. Na slici 9. je vidljivo gdje su graeni nasipi, brane i pregrade [23].
Slika 9. Prikaz mjesta nasipa, brana i pregrada u projektu DELTA
Kada je projekat završen osim zaštite kao dodatni benefit se dobilo dodatnih 2300km 2
novog obradivog tla. Cijena projekta je 1997 prešla 7 milijardi US$ [24]. Dvije stvari treba
istaknuti u projektu osim obima i utjecaja na zaštitu. Prva je da su nizozemci zbog niza manjih
nezgoda za vrijeme gradnje projekta shvatili kako pasivna obrana od polava samo nasipima
nije dovoljna. Druga stvar za istaknuti je pokretna pregrada za obranu od polave
Maeslantkering na ulazu u plovni kanal prema luci Rotterdam. Obje stvari su vrlo zanimljive
sa gledišta informatikog nadzora, upravljanja i odluivanja.
Spoznaja nizozemaca kako za obranu od poplave pasivni sustav nasipa nije dovoljan otvara
vrata i pitanja upravljanja poplavama [22]. Rije je da su nizozemci nakon stoljea borbe i
otimanja tla vodi odluili vratiti dijelove osvojenog tla vodi. Privremeno, samo za vrijeme
opasnosti od polave i to samo uz strogi nadzor unaprijed ve predvieno podruje za to
izmeu dva nasipa. Na taj nain bi smanjili koliinu protonih voda u kanalima i smanjili bi
pritisan na ve namoene i optereene nasipe [22]. Kada je nasip namoen od dugih kiša (a
Nizozemska je pod utjecajem ocenaske klime i ima puno kišnih dana, ak kišnih perioda) i
ako je optereen poveanom koliinom vode s jedne strane (a to je porast vode u plovnom
kanalu) dolazi puno lakše do pucanja nasipa jer mu je smanjena nosivost i izdržnjivost. Ako
tada pustimo vodu iza tko ve namoenog nasipa pustimo vodu nasip se nee urušiti jer dolazi
do izjednaavanja vodnog pritiska s obje strane nasipa. Jedino što se poslije povlaenja polave
nasip treba doboro osušiti. To se zove upravljanje poplavnim vodama. Kako bi to bilo mogue