PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

stare gradske jezgre. Ali zbog raznih imbenika opasnosti i nesretnih sluajeva dopuštena je
mogunost ljudskih odluka i runog upravljanja sustavom dizanja i spuštanja "vrata". Jedan
brlo važan imbenik opasnosti zbog kojeg je to dopušteno je nalet veih brodova
(Mletke/Veneciju svakodnevno pohode veliki turistiki kruzeri i ve je vilo nevolja s njima)
bez kontrole nošenih olujom ili morskom strujom na sustav podignutih vrata [19][20]. To
može biti prednost u sluaju ekološke havarije (npr. havarija tankera s naftom) jer pruža
mogunost izoliranja voda lagune od vode otvorenog mora i na taj nain ili lokalizira
zagaenje na mletaku/venecijansku lagunu ili sprijeava prodor zagaenja u lagunu. Iz svea
proizlazi kao je sustav potpuno automatski i centraliziran sa mogunošu ljudskog uplitanja u
sluaju nepredvienih dogaaja i to mu daje veliku fleksibilnost ali isto tako predstavlja
opasnost u sluaju neprimjerenog postupanja [20]. Jedan dio sustava je instaliran i provjeren u
jesen 2014 a oekuje se završetak cijelog sustava do 2017. ime bi se ostvarila zaštita važne
svjetske baštine od poplavne opasnosti. Ostaje još samo zaštiti izgraene otoie od potonua
tla i zagaenja lagune brodskim prometom i kanalizacijom.
Primjer 3
Nizozemska. projekt DELTA
Slika 8. Prikaz površine Nizozemske ispod nivoa mora i podložnost polavi
Nizozemska je nastala na uskom movarnom priobalnom podruju koje natapaju delte
rijeka Rajne (Rhine/Reine), Meuse i Scheldt. Kao takvo podruje je plavno i prepušteno na
milost i nemilost moru, rijekama i oborinama. Zato u Nizozemskoj ljudi od pamtivjeka grade
nasipe (dykes) i na taj nain rade dvije korisne stvari; brane se od poplava i isušuju movaru i
otimaju tlo od vode. To movarno tlo isušivanjem se suši i postaje vrlo plodno ali se nažalost i
spušta ispod razine mora i postaje ugroženo polavama što je vidljivo na slici 8 [21].
Nizozemska povjest je povjest gradnje nasipa i borbe sa poplavama, iznova i iznova, nokon
svake polave. Svak nova polava uveravala ih je kako nema mirovanja i kako se treba graditi
nove još bolje nasipe. Nakon katostrofalen polave 1953 kada je poginulo oko 2000 ljudi i bilo
poplavljeno više od 150.000 hektara (1he=10.000m 2 ). "Ne ponovilo se" - je bila misao vodilja
kada se nakon te katastrofalene poplave krenulo u projekt DELTA. Projekt je obuhvaao