PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Za vrijeme visokog vodostaja i dugotrajnih kiša jedan od najugroženijih dijelova
putnih komunikacija usljed kliženja terena je dionica lokalnog puta od uša rijeke Jasenice (u
naselju Blatnica) u rijeku Veliku Usoru u dužini od 4 km. Kliženja terena su intenzivirana
proširenjem puta. Kada se trošni materijal na terenu oko puta napuni vodom od dugotrajnih i
intenzivnih kiša, on oteža i ugrožava sam put. Trasa puta koja je izgraena na istom materijalu
tone usljed podzemnog ispiranja zemljišta. Tome je doprinijela i besomuna sjea šume koja
se ne obnavlja. Sve dok se ne raspadnu žile posjeenih bukava i grabova ovo zemljište iznad
puta ne klizi. Meutim, u onim dijelovima gdje su žile odumrle manji pokreti zemljišta stalno
su prisutni.
U ataru sela Pribinia se 1990. desilo specifino klizište na kom je je ogromno stablo
bukve pravilo pravi slalom. Narod ju je nazvao ''bukva koja hoda''. Ona je nošena klizištem u
dužini od 150 metara. Prolazila je poput skijaša izmeu vrbe, oraha, i više sijena putanjom
kakvu bi samo odabrali skijaši koji voze slalom i moraju da zaobiu odreene prepreke. Orah
i vrba su vertikalno potonuli, dok se bukva sa svojim žiljem i zemljištem koje je povukla sa
sobom uspravno držala. Putem kojim je bukva prolazila širinom od 12 metara formirane su
gomile zemljišta visine od 30 cm i površine traktorske prikolice (oko 4 m). Bukva, kao i sam
prostor kojim se ona kretala, ubrzo su postali meta znatiželjnika koji su dolazili da vide
pojavu koja do tada nije zabilježena na prostoru opštine Tesli. Od njihovog dolaska
materijalnu korist je imao jedan dovotljivi vlasnik zemljišta koji je prodavao pie i hranu.
Meutim, kako se do ovog interesantnog mjesta moralo prijei preko zemljišta još jednog
vlasnika, on je bukvu zapalio da bi naudio komšiji. Time je nestao i jedan veoma interesantan
biogeografski turistiki motiv.
Osim putnih komunikacija klizišta ugrožavaju i stambene i privredne zgrade. Kao
primjer navodimo zaseok Mihajlovac koji je dio sela Oauša (45 km udaljen od grada
Teslia). U uskoj dolini podignuti su redovi kua koje ugrožava zemljište sa okolnih uzvišenja
na kojima je isjeena šuma. Osim na ovom prostoru klizišta ugrožavaju i kue u naseljima
Mladikovine, Borica i u dijelovima Pribinia koji se oslanjaju na planine Borja i Javorova.
Ukratko su obraeni manji dijelovi klizišta koja sve više zahvataju prostor opštine
Tesli. Ona su najviše zahvatila prostore na kojima se prostiru jezerske gline. Glavni uzrok
svemu tome je ovjek. Sjeom šume dobijene su obradive površine. Meutim, time je
poremeena prirodna ravnoteža koja je do tada vladala na ovim prostorima. Klizšta nema u
atarima naselja u kojima se visinski na manjima prostorima smjenjuju šume i obradive
površine.