PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Pošto na prostorima devastirane šume ni do danas nije u veoj mjeri izvršeno
obnavljanje iste smanjio se i njen uticaj na oticanje vode. To je dovelo do pojaanog oticanja
vode i smanjnenja sposobnosti šumskog zemljišta da upija vodu. Nestajanjem dijela šumske
površine nestaje na tom prostoru i organski pokriva na šumskom tlu (sloj etina i šušanj),
kao i pokriva od mahovine i lišajeva koji je u stanju da upije znatne koliine vode. Koja se
poslije kiše lagano cijedi u zemljište. Tako organski pokriva zemljišta u smrevim šumama u
zavisnosti od debljine može da upije 2,5 do 7,5 mm vode, a u borovim šumama do 8,5, dok u
isto vrijeme u mješovotim šumama smre i bora organski pokriva prima 14,5 mm vode.
Pretjerana sjea drveta u toku rata uticala je na to da danas vei dio pritoka Male i Velike
Usore ima bujini karakter. Sjea šume u toku rata u ataru sela Jasenice i Mladenova dovela je
do zamuivanja izvora vode. Na tim i drugim mjestima (Komušina, Rankovi, Crna rijeka)
kao rezultat gole sjee poveala se i koliina odnesenog materijala, a smanjila istoa otekle
vode.
Jedna od negativnih posljedica nekontrolisane sjee šume je i pojaavanje pluvijalnog
erozionog procesa koga esto nazivamo i erozijom ''bombardovanja'' zemljišta kišnim kapima.
Kakve posljedice mogu da nastupe uništavanjem vegetacionog pokrivaa, pogotovo gušeh i
višeg, mogu nam poslužiti istraživanja naunika FAO koji su izraunali da kinetika energija
kod provale oblaka sa intenzitetom 2 mm min -1 i brzinom padanja kapljica od 8 mm s-1 – kada
pljusak padne na sliv površine od 100 km 2 u trajanju od 35 minuta - ima vrijednost
ekvivalentnu energiju eksplozije 6 miliona trinitrotuola. Ovolika koliina eksploziva je,
ukupno je upotrijebljena na svim frontovima u toku II svjetskog rata (1,339).
K l i z i š t a i r i j e n a e r o z ij a
Obratiem pažnju na na slivno podruje i doline najvažnijih vodotoka Velike i Male
Usore i Male Ukrine. Jezerske gline u brdovitom dijelu koje su ranije bila pod šumom kada se
natope vodom otežaju i klize prema dnu rijenih dolina, esto dospijevajui i do rijenih
korita.
Mala Ukrina je izrazito bujiarska rijeka. Nigdje sjea na prostoru opštine Tesli nije
bila intenzivna kao u slivu ove rijeke. Ona je krenula još sa dolaskom Austro-Ugarske na ove
prostore. Razlog je što su velike površine još tada bile obrasle hrastom koji se koristio za
pravljenje željeznikih pragova i druge potrebe. Silazei u rijeno proširenje u selu eava
ona taloži velike koliine erodiranog materijala. Tu dobija karakteristike ravniarske rijeke,
meandrira, odnosi plodno zemljište i esto mijenja svoj tok. Na samom ulazu u eavu
ugrožava i put koji veže Tesli i eavu. Ona je ovdje izmijenila rijeno korito zadnjih 20.
godina. Staro korito je popunjeno vodom za vrijeme visokih vodostaja. Oko 2 km nizvodno
ova rjeica pravi najizrazitije meandre i veoma esto mijenja svoj tok. U poplavama tokom
2010. i 2014. Mala ukrina je ugrozila regionalni put Baltnica Tedin han.
Klizišta su aktuelna i na prostoru kraj rijeka gdje je vršena akumulacija glinovitog
materijala koji se dovozi prilikom gradnje stambenih i drugih objekata. Takav je sluaj u
sjevernom dijelu Banje Vruice na lokalitetu Palak na 212 m nv. Godine 1990 na ovom
lokalitetu graevinsko preduzee Graditelj Tesli je deponovao glinovito i drugo zemljište
neposredno uz rijeno korito Velike Usore na prostoru dužine 40 m, širine 20 i visine 8 m.
Zemljište je stalno klizilo za vrijeme intenzivnijeg padanja kiše i topljenjem snijega i
popunjavalo korito rijeke koje je na tom mjestu bilo široko 12 m. Prije toga je na lijevoj strani
korita Velike Usore postojalo uzvišenje dužine 30 m, širine 5 i visine 2,5 m iju su grau
inili stjenoviti komadi okruglastog oblika i koje je stvoreno nanosima Velike Usore. Od